Dok im ne sjedne na račun guvernerova božićna čestitka od 8,4 milijarde
kuna, idućih će se deset dana preznojavati mnogi bankari. Kamate na
prekonoćne pozajmice na tržištu novca i dalje su oko 18 posto, što ne
zbunjuje samo premijera Sanadera, već i mnogo kvalificiranije osobe za
likvidnost bankarskoga sustava.
Radmila Nižetić, predsjednica uprave Tržišta novca, kaže da likvidnost
banaka nije ugrožena unatoč tome što je ponuda novca više puta manja od
potražnje. Ne postoji bojazan i panika da o pozajmici ovisi ispunjenje
novčane obaveze, kaže R. Nižetić i dodaje da se banke međusobno
pokrivaju te da među njima postoji velika doza povjerenja.
Bez posudbi
Nervozu je potkraj prošloga tjedna dodatno podgrijao upravo guverner
HNB-a Željko Rohatinski, koji prema poslovnim bankama i dalje
primjenjuje taktiku toplo-hladno. Prvo ih je razveselio otpuštanjem
pozamašne svote pričuve, da bi ponovo zavrnuo slavinu na tjednoj
aukciji novca i odbio im posuditi 6 milijardi kuna. Priča kaže da su se
neke banke ponovo zaigrale s tečajem, na što je guverner posebno
osjetljiv, pa je svima treći put u mjesec i pol uskratio pozajmicu.
Iz upućenih krugova čuje se da je početkom prošloga tjedna Raiffeisen
Zentralbank iz Beča relativno velikim nalozima pokrenula potražnju za
devizama, koja je oslabila kunu. Navodno su je pratili PBZ i domaća RBA
pa je tečaj skočio sa 7,12 na 7,18 kuna za euro, zbog čega je HNB odbio
bankama dati traženi kredit.
PBZ to nije želio komentirati, a u RBA potvrđuju da su s obzirom na
značajan broj institucionalnih i korporativnih klijenata već dulje
jedan od najaktivnijih sudionika na domaćem deviznom tržištu. Ne
objašnjavajući što se točno događalo prošli tjedan u RBA, dodaju da ne
treba smetnuti s uma da pritiske na rast tečaja generiraju i uobičajeni
sezonski utjecaji prisutni potkraj godine.
Poslovne su banke i dalje vrlo oprezne kada je u pitanju komentiranje
poteza HNB-a pa čak i onda kada vjeruju da su nepravedno pogođeni
mjerama, poput prošlotjedne uskrate repo aukcije, šute. U neslužbenome
razgovoru kažu da bi centralna banka trebala ostaviti veći prostor za
tečajne oscilacije i ne bi trebala burno reagirati već i kod manjih
pomaka, kakvi su bili prošli tjedan.
HUB traži odgovor
U RBA ipak s razumijevanjem gledaju na potez HNB-a. Nikolina Bogati,
glasnogovornica RBA, prenosi stav banke da održavanje stabilnosti
tečaja dodatno dobiva na važnosti u trenutačno turbulentnim vremenima
na svjetskim financijskim tržištima kada je prisutan pojačan rizik
prema emerging market zemljama u Europi.
Hrvatska narodna banka nije se uključivala u objašnjavanje posljednjih
poteza. Male su banke također pojačale pritisak kako bi se ukinula
kreditna ograničenja, no uz opasku da su uvijek bili protiv
administrativnih ograničenja. Čak i u HUB-u navode da bi Hrvatska
narodna banka trebala odgovoriti je li takva mjera i dalje potrebna i
je li ona restriktivna prema nekome.
Pričuva povećava likvidnost
Nakon što pričuva sjedne na račune banaka, vjerujemo da će 10. prosinca biti viška likvidnosti, ističe predsjednica uprave Tržišta novca Radmila Nižetić. Banke se, dodaje R. Nižetić, i dalje mogu obratiti HNB-u te tražiti tzv. lombardne kredite, čije su kamate gotovo identične onima s repo aukcija. I u RBA očekuju ponovno intenziviranje potražnje za lombardnim kreditima. To su jednodnevni krediti kod čijeg korištenja treba više administriranja nego kod kredita iz repo aukcija.
