Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 110
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Prijedlozi HUP-a bit će ugrađeni u antirecesijske mjere koje stižu za desetak dana

Rebalans proračuna, plaće se ne diraju

27.01.2009.
u 14:37

Najavljivan kao mogući buran okršaj poslodavaca i Vlade, današnji njihov susret završio je u posve obrnutom tonu. Na relaciji HUP - Banski dvori čini se da je shvaćeno kako u uvjetima nadolazeće krize nema rješenja osim za zajedničkim stolom. Ministar financija Ivan Šuker poručio je nakon tog sastanka kako su državne financije pod čvrstom kontrolom, a Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, iz kojeg se najavljivalo da će Vladi prenijeti oštre uvjete, kazao je da je cilj zapravo bio uspostaviti dobru komunikaciju sa Sanaderovim kabinetom kako bi se moglo pravodobno reagirati ako stvari krenu krivo.

Zadovoljni obećanjem
HUP je naravno Vladi prenio svoje prijedloge i očito je zadovoljan obećanjem da će oni biti ugrađeni u antirecesijske mjere što bi za desetak dana trebale biti zgotovljene pod kapom Ekonomskog instituta Zagreb. Čini se i da je popustio pritisak prema Vladi za hitnim rebalansom proračuna, ali i da je Vlada popustila, potvrdivši da to smatra vrlo realnom opcijom. No sada je Sanaderu prepušteno da sam ocijeni kad će i za koliko predložiti smanjivanje proračunskih rashoda. Poslodavci se nadaju da s time neće čekati da prvo završe lokalni izbori.

– Znamo za koliko se treba smanjiti proračun a da se ne diraju stečena prava – izjavio je ministar Šuker, iz čega se zaključuje da sadašnje mirovine i državne plaće neće biti oštećene. Šuker je još dan ranije objavio kako se država namjerava zadužiti radi podmirivanja dugova iz mandata bivše Vlade. HNB će uskočiti sa smanjivanjem stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 28,5 na 25 posto, čime će se osloboditi oko 800 milijuna eura, a za financiranje proračunskog deficita država se namjerava zadužiti u inozemstvu.


Video: S. Majdandžić

No od oko 10 milijardi eura što dospijevaju na naplatu ove godine, oko 8,4 milijardi odnosi se na obveze poduzetništva i banaka, ne na državu. Banke su osigurane preko inobanaka-majki. Tvrtke koje su se zaduživale u inozemstvu, pretpostavlja se da neće imati problema ako su filijale inozemnih kompanija ili ako su se zaduživale kod stranih banaka koje posluju i u Hrvatskoj. Problem će nastati s onim tvrtkama koje su uzimale kredite kod inozemnih banaka koje ne posluju u Hrvatskoj, kažu poslodavci.

Pomoć tvrtkama
Ministar financija obećao je da će država takvim tvrtkama pomoći. – Država se ne želi ponašati sebično. Kako smo se borili za refinanciranje obaveza države, tako ćemo pomoći i gospodarstvu. Ističući da je i u uvjetima krize u okruženju dosad očuvana makroekonomska stabilnosti, ministar financija poručuje da je država uredna u otplati svojih obveza. Sve se poduzima da se ne bi smanjio kreditni rejting Hrvatske jer ako bi se to dogodilo, posljedice bi osjetio i poduzetnički sektor koji mora reprogramirati ili refinancirati svoje velike kredite.


Netko uporno traži senzaciju

Zbog toga što HNB smanjuje obveznu pričuvu s 28,5 na 25 posto i na taj način financira državu, netko uporno želi napraviti senzaciju, poručio je ministar Šuker dodajući da je na taj način država riješila problem nefinanciranja i uz pomoć HNB-a.
Financiranje i refinanciranje ovogodišnjih obveza ćemo riješiti na međunarodnom financijskom tržištu, a isto tako na razno razne načine ćemo pomoći tvrtkama koje se nađu u problemima, najavio je.
Znam da medije to intrigira, ali svaki je problem različit. Dovoljno je da obavite i neke razgovore s nekim ljudima, isto tako s mjerama i makroekonomskom stabilnošću ponudite jasnu sliku u međunarodnom financijskom sektoru i ako to napravite, već ste napravili jednu veliku stvar kod reprograma. Na takav način šaljete jasnu poruku da je država u stanju voditi svoju politiku i da ima jaku makroekonomsku stabilnost, ocijenio je ministar financija.
(S.M.)


Banke i korporacije najveći dužnici

Banke i tzv. privatni korporacijski sektor glavni su hrvatski dužnici. Unutar 38 milijardi eura ukupnog inozemnog duga, samo 7 milijardi eura izravni je dug države, a ostalo su krediti banaka i korporacija. Tvrtke su˝dominantni dužnici – s blizu 17 milijardi eura, a ove im godine na naplatu dolazi 5,8 miljardi eura. HNB vjeruje da će se privatni sektor moći izravno zaduživati preko granice, ali neće to biti za lanjske 3 milijarde eura, nego najviše za milijardu eura. Problem je to što tvrtke trebaju otplatiti 5,8 milijardi eura duga, koji će biti teško refinancirati novim kreditima. Sav slobodan kapital kod kuće, pak, uzima država, što je i osnovni razlog zbog kojega poduzetnici pritišću na vladu da se prestane zaduživati. Procjenjuje se da će domaće banke ove godine plasirati oko 30 milijardi kuna novih kredita, što je bitno manje od iznosa duga koji treba vratiti. Svim sektorima na naplatu dolazi 11 milijardi eura, a navodno samo banke imaju zatvorene financijske konstrukcije. (Lj. G.)

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?