Premium Povodom lansiranja novog portala, Vecernji.hr svim čitateljima daruje mjesec dana besplatnog Premium sadržaja!
Naslovnica Premium Kolumne

Zašto sutra u BiH tri naroda (ne) slave praznik koji ih dijeli

U političkom kaosu strani analitičari sve češće govore o podjeli zemlje. Najdalje je nedavno u svojoj analizi otišao Timothy Less. On smatra kako bi se problem riješilo kada bi se sadašnje nezadovoljne nacionalne pokrajine odcijepile od svojih država i spojile s matičnim domovinama
28. veljače 2017. u 11:02 0 komentara 6905 prikaza
Bosna i Hercegovina
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Prelistavam stare novine iz veljače 1992. Sve je u znaku priprema za referendum. Iz svakog teksta iščitava se najava rata. Tog mjeseca dogovaralo se odcjepljenje od Jugoslavije, odnosno referendum o neovisnosti BiH.

Muslimani i “građani” zagovarali su unitarnu BiH, Hrvati su inzistirali na državi ravnopravnih naroda i građana, Srbi na ostanku u Jugoslaviji ili odcjepljenju svoga teritorija. Dvodnevni referendum (održan 29. 2. i 1. 3. 1992.) uspio je iako su ga Srbi bojkotirali. Hrvati i Bošnjaci su na njega masovno izišli. Odluka o neovisnosti uvela je BiH u krvavi rat.

Četvrt stoljeća poslije sve je ostalo isto. Tri prisilno pomirena naroda u Daytonu jednako su udaljena od političkih dogovora. Srbima i Bošnjacima vrijeme je saveznik. Kako ono prolazi, sve više jačaju srpski (RS) i bošnjački entitet (Federacija).

Prosvjed grupe srpskih nacionalista protiv NATO saveza pod nazivim Marš sećanja 'Srbija ne traži članstvo' 'Balkan ima strateško značenje za NATO. Zabrinuti smo zbog ruske propagande' vučić, dodik politička kriza BiH kao pravedna država po biskupu Ratku Periću u 9 točaka Pantovčak, Kolinda Kriza u BiH Hrvatska poručila BiH: Odluke se trebaju donositi unutar državnih institucija

U političkom kaosu strani analitičari sve češće govore o podjeli zemlje. Najdalje je nedavno u svojoj analizi otišao Timothy Less. On smatra kako bi se problem riješilo kada bi se sadašnje nezadovoljne nacionalne pokrajine odcijepile od svojih država i spojile s matičnim domovinama.

Hrvatski entitet u BiH s Hrvatskom, Republika Srpska, sjeverno Kosovo i Crna Gora sa Srbijom, Preševska dolina, zapadna Makedonija i većina Kosova s Albanijom. Proces kontroliranoga prekrajanja država, po njemu, prihvatljiviji je od nekontroliranoga novog sukoba koji može izbiti kao rezultat sadašnjih napetosti.

Sigurno je da bi Lessova prekrajanja granica uvela BiH, a i Balkan u novi rat. Osim toga, za mirnodopsku provedbu bilo kakve ideje treba jaka Europa i zainteresirana Amerika. Trenutačno nema ni jednoga ni drugoga. Jedino su Turska i Rusija “ozbiljno” u BiH. Što također samo po sebi izaziva napetosti. Od susjeda Hrvatske i Srbije, pa čak i od EU, “političko Sarajevo” svaku pomoć prima s nepovjerenjem.

Bošnjaci i “građani” ističu kako su tri datuma temelji državnosti BiH: 1. 3. 1992. (referendum), 25. 11. 1943. (ZAVNOBiH) i 21. 11. 1995. (Daytonski sporazum). Načela koja se vezuju uz ove datume, međutim, upravo oni svojim postupcima ponajviše potkopavaju.

Iz referendumskog pitanja: “Jeste li za neovisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda; Muslimana, Srba, Hrvata...” i odluke ZAVNOBiH-a “o zajednici u kojoj će biti puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata” i daytonske odredbe o konstitutivnosti građana i naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba iščitava se s koliko se osjetljivosti svaki put pokušavalo urediti nacionalno pitanje.

Za mir u BiH potreban je nacionalno prihvatljiv i ekonomski funkcionalan ustroj. On je ponajviše sadržan u nedavnoj rezoluciji Europskog parlamenta. Federalizam, nasuprot separatizma i unitarizma je formula koja će Lessova prekrajanja učiniti promašenim projektom.

Zbog mira, građani i narodi u BiH trebaju inzistirati na izgradnji moderne države u kojoj će, kako je izglasano i na referendumu i na ZAVNOBiH-u, Hrvati, Bošnjaci, Srbi i ostali biti istinski ravnopravni. Kakve li ironije, sutra će praznik slaviti uglavnom oni koji bi pogazili sva ta načela     

>> Hrvati gase vatru u BiH. Možda im priznaju to kao zaslugu

>> Između bošnjačkog unitarizma i srpskog secesionizma ključ opstanka drže – Hrvati

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message