Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

U Sloveniji nedjelja neradna, u Hrvatskoj profiterska

Žalosno je i ponižavajuće što na odluke o radu nedjeljom uvelike utječu strani vlasnici trgovačkih lanaca koji u svoje zemlje odnose goleme profite, ali ne mogu odnijeti i samovolju kojom ovdje iscrpljuju zaposlenike
02. listopada 2020. u 09:12 3 komentara 2923 prikaza
koronavirus
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Primjer nam je došao iz blizine, iz susjedstva, iz Slovenije. Dakle, Narodna skupština Slovenije usvojila je izmjene Zakona o trgovini prema kojima prodavaonice više neće moći raditi nedjeljom i blagdanima. Iznimke su manje trgovine, do 200 četvornih metara, one na benzinskim postajama i u bolnicama kao i druge ako u njima u te dane kupce uslužuju sami vlasnici uz pomoć studenata i umirovljenika. Zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima prijedlog je zastupnika ljevice, a izmjene zakona poduprle su i druge stranke. Od ukupno 90 članova Skupštine odlučivalo je 85 te je zabrana donesena s 13 glasova protiv.

Od polja do stola Zelena strategija OD POLJA DO STOLA: Strategija koja otkriva pozadinu održivog razvoja

Predlagač je istaknuo da 115 tisuća ljudi mora raditi nedjeljom koju ne mogu provesti s obiteljima. Sporovi o radu nedjeljom traju u Sloveniji već desetljećima, o njima je odlučivao i Ustavni sud, a u rujnu 2003. godine 57 posto glasača izjasnilo se protiv rada nedjeljom. Izmjenama Zakona o trgovini nije zadovoljna slovenska vlada, ali ni Gospodarska komora Slovenije iz koje spominju i moguće pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti skupštinske odluke.

 Malo sam više pisao o primjeru iz susjedstva jer su stavovi građana u Hrvatskoj o radu nedjeljom slični stavovima građana u Sloveniji, otprilike je isti postotak Hrvata koji su protiv rada nedjeljom i postotak Slovenaca koji su bili protiv na referendumu. Obje su zemlje pretežito katoličke, sličnih smo civilizacijskih obilježja, historija, tradicija, mentaliteta i nacionalnih politika, i Slovenija i Hrvatska članice su Europske unije...

Ukratko, pripadamo zapadnjačkom kulturnom krugu s prepoznatljivim europskim nasljeđem. Neradna nedjelja u Hrvatskoj (kao i u Sloveniji) vrijednost je razumljiva sama po sebi, što bi rekao Mircea Eliade - sveto vrijeme nasuprot profanome. Svaki religijski blagdan, piše Eliade, temelji se na stalnoj obnovi događaja koji se zbio u mitskoj prošlosti. Sveto vrijeme znači izlazak iz svakodnevnog vremenskog trajanja i povratak u tu svetu, mitsku prošlost - stvorili su ga i posvetili bogovi. I nereligiozan čovjek poznaje raznolikost vremena, za njega, uz jednolično vrijeme rada, također postoji vrijeme razonode i zabave, svečano vrijeme. Na sličan načini nedjelju su, dakle, i u komunizmu čekali i doživljavali i vjernici i ateisti.

POTVRĐENO IZ VLADE Priprema se zakon za rad nedjeljom, otkrivamo kako bi mogao izgledati

Protivnici uvođenja neradne nedjelje imaju jednu jedinu argumentaciju - ekonomsku, te se samo izračunava hoće li i koliko pasti zarada, koliko će ljudi neradna nedjelja materijalno ugroziti, a svetost blagdana prezire se i ne spominje. Pa se ne spominje ni svetost obiteljskog života koji blagdanom ima svoju nenadomjestivu izrazitost i u majki, i u očeva i muževa, i u djece. Sve njih nedjelja posvećuje i čini ih nasljednicima svete tradicije. Kraći tekst o toj svetosti neradne nedjelje napisao sam i prije petnaestak dana, a slovenski me primjer potaknuo da naglasim kako je riječ o božanskoj raskoši ljudskog života o kojoj su pisali i veliki umovi. Oduzeti ljudima tu raskoš znači poremetiti njihov duhovni i civilizacijski ritam koji ih čini božanskim stvorenjima. To pogotovo pogađa majke za koje je nedjelja ne samo dan određen za ljubav prema Bogu, nego i dan kada su, kao cvijeće obitelji, kao kuharice i brižljive kućanice zaslužne za urednost svekolikog doma, djece i muževa.

Dani u tjednu su radni, mnogima i zamorni, mukotrpni, pa je nedjelja zaslužena nagrada za čovjekove napore. Blagdanima i sela i gradovi i ljudi na njihovim ulicama izgledaju blagdanski, a mnoge žene, bića koja najviše zaslužuju da se blagdanski osjećaju, zarobljenice su nemilosrdnih trgovačkih profitera. Oni koji su krivi za to zarobljeništvo, a mogli bi ga spriječiti, bilo da je riječ o vlasti ili ustavnim sudovima, čine teški grijeh prema majkama i suprugama, ali i obiteljima kojima one u blagdanske dane nedostaju. Naravno, ti krivci, kao i pripadnici svih društvenih elita ne rade nedjeljom i uglavnom je provode u užicima koje drugima uskraćuju. Žalosno je i ponižavajuće što na odluke o radu nedjeljom uvelike utječu strani vlasnici trgovačkih lanaca koji u svoje zemlje odnose goleme profite, ali ne mogu odnijeti i samovolju kojom u Hrvatskoj iscrpljuju zaposlenike. Ohrabrujuće je što je Slovenija zabranila rad trgovina nedjeljom, ali i žalosno što to Hrvatska nije davno učinila.

Sve je spremna za polaganje državne mature u Ekonomskoj i upravnoj školi Split
'Hodnici su uski, a razredi natrpani'
U splitskoj školi shrvani zbog preminule učenice: 'Upozoravali smo na ovo!'
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fondovi
NIKA ISTRAŽUJE
Hrvatski građani imaju 113,2 milijarde kuna mirovinske štednje, evo što se događa s tim novcem
  • stefan:

    Hr je dno dna

  • zivko32:

    Dosadni ste više s (ne) radnom nedjeljom.Ukinite rad nedjeljom da možemo ići delje sa društvenom zbiljom! Oduvijek je bilo da netko radi a netko planduje svetkom i petkom ... . pa i nedjeljom! Nedjelja je kod nas narodni dan i ... prikaži još! sada i onaj tko radi treba biti elastra plaćeni !

  • Mimosvijet:

    A što će nam neradna nedjelja kraj toliko korupcije? Samo bi dodatno naglasila licemjerje društvene elite.