Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 155
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
obiteljski savjetnik

Rehabilitacija nakon nošenja imobilizacije nužna je

štake, beskućnik
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
17.01.2014.
u 17:00

Stručnjaci upozoravaju da katkad, unatoč kvalitetnoj stručnoj pomoći i volji ozljeđenika za ozdravljenjem, ostaju 
trajne posljedice

P: Prije dva tjedna slomila sam nogu. Prijelom je bio dosta nezgodan i težak pa premda još uvijek imam gips, moja me obiteljska liječnica već sada priprema da ću morati na dugotrajnu rehabilitaciju. Zanima me je li to baš uvijek nužno i što me posebno muči, hoće li mi nakon prijeloma ostati nekakve trajne posljedice ako ne idem na rehabilitaciju? Kristina, Križevci

O: Nošenje imobilizacije prvi je dio konzervativnog liječenja prijeloma. Ordinira se kod prijeloma kod kojih inicijalno nije došlo do (znakovitog) pomaka ulomaka ili radi zadržavanja dobivenog položaja nakon namještanja prijeloma. Stoga vas mogu utješiti da postoje i puno “nezgodniji i teži” prijelomi jer se ordinirajući kolega nije odlučio na operacijsko liječenje. Duljina nošenja imobilizacije određena je regijom tijela, tipom prijeloma i još nekim važnim faktorima, a kreće se od dva do osam tjedana. U početku se izvodi postavljanjem sadrene longete (kad govorimo o nozi) s obzirom na to da je ozlijeđeno područje sklono oticanju, a definitivna imobilizacija cirkularnim gipsom obično se postavlja sedam do deset dana od dana ozljede. Tijekom nošenja imobilizacije obavlja se periodično RTG snimanje koje je orijentacija kirurgu o “ponašanju” prijeloma. Kad uspješno prođemo period nošenja imobilizacije, suočavamo se s posljedicama višetjedne neaktivnosti ekstremiteta koje se očituju ograničenim i bolnim pokretima u pripadajućim zglobovima, oslabljenom pripadajućom muskulaturom, promjenama na koži... Načelno, intenzitet tih promjena proporcionalan je duljini nošenja imobilizacije. Dakle, rehabilitacija nakon nošenja imobilizacije zbog prijeloma nužna je želimo li dobiti dobru funkciju zgloba i snagu mišića. Ozljeđenik je može, uz prethodnu poduku, i samostalno obavljati, međutim, u praksi je najčešće potrebna pomoć stručne osobe – fizijatra/fizioterapeuta koji zapravo, u suradnji s kirurgom i samim bolesnikom, odlučuju o duljini njezina trajanja. Cilj rehabilitacije je što prije osposobiti ozljeđenika povratku prijašnjim aktivnostima. Završno, moram naglasiti da katkada, unatoč kvalitetnoj stručnoj pomoći i volji ozljeđenika za ozdravljenjem, ostaju trajne posljedice.

Dr. med. Slaven Babić, specijalist opće kirurgije, Klinika za traumatologiju, KBC “Sestre milosrdnice”

>> Za ugodnu mirovinu bez depresije posvetite se unucima, odmoru i hobijima

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije