Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 209
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
TIHI RIZIK

Od apneje do debljanja: Nedostatak sna ne uzrokuje samo umor, evo kako utječe na cijeli organizam

Shutterstock
08.08.2026.
u 08:00
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Osoba koja ne spava dovoljno može postati nestrpljivija, razdražljivija i sklonija naglim promjenama raspoloženja, a mogu se pojaviti i poteškoće s pamćenjem i razumijevanjem emocija

Nakon neprospavane noći najčešće se javljaju umor, razdražljivost i teškoće s koncentracijom. Međutim, redovito spavanje kraće od preporučenih sedam do devet sati može imati mnogo ozbiljnije posljedice od jutarnje pospanosti. Dugotrajan nedostatak sna utječe na mozak, imunitet, metabolizam, srce, disanje i proizvodnju hormona, piše Healthline. Središnji živčani sustav glavna je komunikacijska mreža organizma, a kvalitetan san nužan je za njegovo pravilno funkcioniranje. Kronična nesanica može usporiti obradu informacija, otežati učenje i koncentraciju te smanjiti koordinaciju, čime raste opasnost od nesreća.

Nedostatak sna utječe i na donošenje odluka, kreativnost i emocionalno stanje. Osoba koja ne spava dovoljno može postati nestrpljivija, razdražljivija i sklonija naglim promjenama raspoloženja, a mogu se pojaviti i poteškoće s pamćenjem i razumijevanjem emocija. Posebno su opasne epizode mikrosna, tijekom kojih osoba nesvjesno zaspi na nekoliko sekundi. One se ne mogu kontrolirati i mogu imati teške posljedice tijekom vožnje ili rada sa strojevima.

Slabiji obrambeni sustav organizma: Tijekom sna imunosni sustav proizvodi protutijela i citokine koji sudjeluju u borbi protiv bakterija i virusa. Nedovoljno sna sprječava organizam da izgradi učinkovitu obranu, pa možemo postati osjetljiviji na infekcije i sporije se oporavljati od bolesti. Dugotrajna neispavanost povezuje se i s većim rizikom od kroničnih bolesti, uključujući šećernu bolest i bolesti srca. Pojedini citokini ujedno potiču spavanje, pa se njihovim nedostatkom može stvoriti začarani krug slabijeg sna i narušene obrane.

Problemi s disanjem mogu se pogoršati: Odnos između sna i dišnog sustava djeluje u oba smjera. Opstruktivna apneja u snu uzrokuje prekide disanja i učestala buđenja, čime ozbiljno narušava kvalitetu odmora. Neispavanost zatim može povećati sklonost prehladi i gripi te pogoršati postojeće kronične plućne bolesti. Osobe koje se često bude noću, snažno hrču ili se ujutro osjećaju iscrpljeno trebale bi razgovarati s liječnikom.

Povećava se glad i rizik od debljanja: San utječe na hormone leptin i grelin, koji reguliraju osjećaj sitosti i gladi. Kada ne spavamo dovoljno, smanjuje se razina leptina, a povećava grelin, zbog čega se može javiti jači apetit, noćno grickanje i prejedanje. Umor također smanjuje želju za kretanjem i vježbanjem, pa tijelo troši manje kalorija i gradi manje mišićne mase. S vremenom takva kombinacija može povećati rizik od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. Nedostatak sna smanjuje i oslobađanje inzulina nakon obroka te narušava toleranciju na glukozu. Povezan je s inzulinskom rezistencijom i većom mogućnošću razvoja dijabetesa tipa 2.

Srce i krvne žile također trpe: San sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka, šećera u krvi i upalnih procesa. Važan je i za obnavljanje srca i krvnih žila. Osobe koje redovito ne spavaju dovoljno imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Nesanica se povezuje s povećanom vjerojatnošću srčanog i moždanog udara.

Remeti se proizvodnja hormona: Proizvodnja pojedinih hormona ovisi o neprekinutom snu. Za stvaranje testosterona potrebna su najmanje tri sata kontinuiranog spavanja, približno koliko traje vrijeme do prve REM faze, pa česta noćna buđenja mogu poremetiti taj proces. Prekidi sna mogu utjecati i na lučenje hormona rasta, osobito kod djece i adolescenata. Taj hormon sudjeluje u rastu, izgradnji mišića te obnovi stanica i tkiva.

Kada treba potražiti pomoć? Među čestim poremećajima sna nalaze se nesanica, opstruktivna apneja, narkolepsija, sindrom nemirnih nogu i poremećaji cirkadijalnog ritma. Liječnik može preporučiti ispitivanje sna, koje se provodi u specijaliziranom centru ili, u nekim slučajevima, kod kuće. Privremena nesanica najčešće uzrokuje umor i veći osjećaj stresa, ali kronični problem može utjecati na pamćenje, učenje, raspoloženje, srce i metabolizam. Dugotrajni nedostatak sna povezuje se s većim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka i nekih vrsta raka. Probleme sa spavanjem zato ne bi trebalo prihvatiti kao neizbježan dio života. Ako se unatoč dovoljno vremena provedenog u krevetu redovito budite iscrpljeni, teško funkcionirate tijekom dana ili primjećujete prekide disanja, potrebno je potražiti stručnu procjenu.

Najromantičniji grad u Europi nalazi se u Hrvatskoj

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata