Zbog časnih djela sestara milosrdnica iz Zagreba ulica u predgrađu Buenos Airesa, u četvrti Dock Sud, nedavno je nazvana njihovim imenom. Ulični znak tako sada krasi natpis "Pasaje Hermanas Vicentinas de Zagreb", a u priopćenju Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga navodi se: "Sigurno da je naziv ulice i veliko priznanje za rad sestara koji je vidljiv tijekom svih godina njihova djelovanja do danas, osobito u pomaganju djeci i starijima".
Ovdje je važno spomenuti i knjigu “Liječenje i spašavanje Židova u Bolnici Milosrdnih sestara u Zagrebu tijekom Drugoga svjetskog rata“ čiji su autori g. Marko Danon i prof. dr. sc. Mario Zovak, te čiji je predgovor napisao rabin Jack Bemporad.
"Nekoliko je načina na koji možemo ispričati priču o onima koji su spašavali Židove. Ono što ovu knjigu čini važnom i uvjerljivom jest njezino minuciozno predstavljanje načina na koji su nacisti djelovali u Hrvatskoj te kako su sestre iz Bolnice Milosrdnih sestara bile jedinstvene u spašavanju Židova navodeći ih kao pacijente te brinući o njima da bi preživjeli. Ove prekrasne sestre spasile su 309 Židova uz potpunu pomoć i vodstvo kardinala Alojzija Stepinca, tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa", navodi rabin Bemporad u predgovoru knjige koja je objavljena u New Yorku.
Nadbiskup Stepinac je, naime, u dogovoru s zagrebačkom Židovskom bogoštovnom općinom, došao na spasonosnu ideju za Židove, koje su redovnice i liječnici skrivali u različitim bolničkim sobama i odjelima. U to je vrijeme, točnije od 1940. godine, bolnicom upravljala Bogoljuba Jazvo, nekadašnja ravnateljica sestarske Realne gimnazije u Zagrebu, a na čelu bolnice bila je sve do 1945. Tada su je nove vlasti nasilno smijenile te je otišla u Dock Sud u Argentinu - četvrt u kojoj se danas nalazi natpis "Pasaje Hermanas Vicentinas de Zagreb" te gdje je, sve do svoje smrti 26. listopada 1975. godine, djelovala u odgojnom, organizacijskom i prosvjetnom radu u tamošnjoj redovničkoj provinciji.
Otvori KEKS Pay
