Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura

Samostalni umjetnici: Ministarstvo bez pitanja odlučuje o našim pravima

Strukovna udruga HSZU u Novinarskom domu u Zagrebu održala skup na koji ministrica nije pozvana.
16. siječnja 2020. u 11:27 1 komentara 581 prikaza
Massimo Savic, Hrvoje Kovacevic, Rea Boschi Razic, Silvije Petranovic, Lana Gojak i Zdravko Sljivc
Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

“Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkoga stvaralaštva prema mom i mišljenju članova Upravnog odbora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika ne samo da je štetan za samostalne umjetnike nego i za kulturu, pa i za nacionalni identitet”, izjavio nam je predsjednik HSZU-a, književnik Hrvoje Kovačević uoči skupa samostalnih umjetnika u Novinarskom domu u Zagrebu. Skup na koji je došlo puno umjetnika, a među njima su bili i Vlatka Vorkapić, Massimo Savić, Sanja Lovrenčić, Robert Kurbaša, Senka Bulić... nije bio otvoren za javnost, a na njega nisu pozvani ni predstavnici Ministarstva kulture. Skup je sazvan nakon što je Kovačević dobio informaciju da se Nacrt prijedloga Zakona pojavio u Ministarstvu financija.

književno stvaralaštvo Potpore Ministarstva su sve manje i manje, a cjelogodišnju nije dobio nitko

Najspornije odredbe

“Nismo znali da je Zakon u završnoj fazi izrade. Donose ga bez komunikacije sa samostalnim umjetnicima. Predstavnici radne skupine s područja likovnosti i književnog prevođenja nisu informirali umjetnike svojih područja o nacrtu Zakona. Do sada su održana četiri sastanka radne skupine u kojima su predstavnici umjetničkih područja, ali ne i HZSU-a”, ističe Kovačević. Njemu su najspornije odredbe o maksimalnom i minimalnom cenzusu i činjenica da se poslovi oko ostvarivanja prava na uplatu doprinosa umjetnicima s HZSU-a prenose na Ministarstvo kulture.

Minimalni cenzus od 60.000 kuna ostvarenih u pet godina veliki bi broj ljudi ostavio bez prava uplate doprinosa jer ti ljudi zarađuju vrlo malo. Oni bi morali sami plaćati doprinose, a procjena je da ih ima oko dvije stotine. Što se maksimalnog cenzusa tiče, on je povećan na 1,5 milijuna kuna na period od pet godina, ali mislimo da se time kažnjavaju umjetnici koji ne rade na crno, nego uredno prijavljuju prihode i plaćaju poreze i prireze. Naša stručna služba s pet zaposlenih vrhunski radi svoj posao. Mislim da Ministarstvo sigurno to ne bi tako dobro obavljalo. Bojimo se i poteza ministrice koja bi seljenjem tih poslova u Ministarstvo dobila moć kakvu nije imao ni jedan ministar kulture od 1965. godine kada je HZSU ustanovljena”, tvrdi Kovačević.

“Kulturne industrije pune proračun s čak 4,6 posto, a iz tog proračuna se za kulturu izdvaja oko 0,8 ili 0,9 posto. To znači da hrvatska kultura iz proračuna dobije pet puta manje novaca nego što je donijela”, kategoričan je Kovačević, koji ne isključuje ni proteste kao oblik pritiska na Ministarstvo kulture u kojem je posljednji prošireni sastanak radne skupine održan u srpnju prošle godine.

Opet odbijenica Ugledni časopis Gordogan prisiljen na javno prosjačenje

“Čeka se konačno usklađenje nacrta Zakona”, potvrdio nam je državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl, koji najavljuje da će prije slanja Zakona u javnu raspravu biti održan još jedan sastanak s predstavnicima strukovnih udruga. Partl je rekao da je na sastanku održanom u srpnju stekao dojam da većina predstavnika udruga podržava nacrt Zakona, kao i da se o iznosima minimalnog i maksimalnog cenzusa još može raspravljati. Objašnjava i da je maksimalni cenzus povećan na zahtjev umjetnika te da će Umjetničko vijeće dobiti pravo da nekim zaslužnim umjetnicima odobri uplatu doprinosa bez obzira na minimalni cenzus. “Ali to će biti izuzetak, a ne pravilo”, ističe Partl, koji tvrdi da Ministarstvo neće odustati od odredbe prema kojoj preuzima stručne i administrativne poslove u vezi sa stjecanjem prava na uplatu doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

“HZSU će i dalje funkcionirati kao udruga i štititi prava svojih članova, a Ministarstvo će od HZSU-a preuzeti zaposlene koji sada obavljaju te poslove”, veli Partl. A koji je cilj novog Zakona?

smanjuje smrtnost Znanstvenici otkrili: umjetnost vam može produžiti život

Žele urediti sustav

“Želimo urediti prava svih samostalnih umjetnika, a ne samo onih kojima država plaća doprinose. Želimo ustanoviti registar samostalnih umjetnika kako bismo lakše dolazili do olakšica i potpora, pa i do najma prostora čiji je vlasnik država, a strukovne udruge podijeliti u tri razreda jer one donose rješenja o poreznim olakšicama od 25 posto”, ističe Partl, koji žali što nije pozvan na sastanak samostalnih umjetnika u Novinarski dom jer bi se rado odazvao.

No, samostalni umjetnici otvorili su i drugu temu, pitanje koeficijenata za obračun osnovice za uplatu doprinosa koji su im krizne 2009. spušteni sa 1,2 na samo 0,8 posto. A za vraćanje koeficijenata na staro sigurno neće biti teško postići konsenzus gotovo 1400 umjetnika kojima država plaća mirovinske i zdravstvene doprinose, za što će se ove godine uložiti 37 milijuna kuna.

Hrvatski rukometni savez
RUKOMETNO LUDILO
Ajmo Kauboji! Kompletan vodič za praćenje utakmica rukometne reprezentacije
Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
Slasni zalogaji
Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
  • autoritet:

    Imaju li ovi ljudi uopće obraza? Znači Massimo njenu slični traže da im blaganice iz samopoluge uplaćuju doprinose umjesto njih! Neka sami pokrivaju svoje troškove i neka sami uplaćuju svoje doprinose i druge obveze!