Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Zbog krize na tržištu, upiti su češći, a traže se složenija objašnjenja

25. listopada 2008. u 12:51 3 prikaza
westinn-txt.jpg
Foto: Foto: Marko Lukunić Kiseli

Njihovo znanje i prognoze postali su zadnjih godina sve traženiji, a posebno u vrijeme kada nastupi kriza kao što je sada slučaj, jer kompanijama, ali i državi, potrebna je podloga kako bi znale planirati buduće uvjete poslovanja, odnosno prihode i rashode. Analitičari iz dana u dan prate razne web portale i redovite podatke institucija, što im omogućava predvidjeti kretanja, no isto tako, zbog sve bržega svjetskog razvoja i učestalijih iznenadnih podataka, ni njihove prognoze ne mogu uvijek biti točne i često se korigiraju. No u svakom slučaju, njihove usluge sve su traženije, tvrde sudionici okruglog stola, a naravno, u zadnje vrijeme najviše su okupirani trenutačnom krizom na svjetskim tržištima, za koju se mnogi pitaju jesu li je analitičari mogli i prije predvidjeti.

Glavni ekonomist Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić tvrdi da, iako su ekonomske zakonitosti na to upućivale, mnogi komplicirani kvantitativni modeli u vodećim svjetskim bankama nisu predvidjeli razmjere postojeće svjetske financijske krize. Ne manje važno jest i da je na američkom tržištu očigledno zakazao regulator.

– Zato se u našem poslu ne može koncentrirati samo na jedan trenutak, nego se gleda isključivo na međuutjecaj raznih varijabli kroz određeno razdoblje. Primjerice, kako će utjecati nepovoljna demografska kretanja na gospodarstvo za dvadeset godina – kaže direktor direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zdeslav Šantić.

– U zadnje se vrijeme jasno vidi koliko značajnu ulogu u projekcijama lokalnih makroekonomskih varijabli te predviđanju na tržištu kapitala može imati nagla promjena ekonomskog ciklusa u najrazvijenijim ekonomijama. Vani su kapaciteti za takva predviđanja objektivno znatno veći, a ekonomski događaji kao što su objave podataka imaju neizmjerno veći utjecaj na tržišta – tvrdi Stojić, te kao problem u davanju prognoza nadalje spominje slabu razinu korporativnog upravljanja u domaćim kompanijama. – Menadžment pojedinih čak relativno uglednijih kompanija odbija komunikaciju s investitorima, a u ne tako davnoj prošlosti i prezentirane su nekredibilne poslovne strategije. Iako se to katkad odmah uoči, mnoge takve prezentacije ne bi baš mogle proći na razvijenijim tržištima. Zbog svega navedenog, velik dio procjena izrađuje se pod ‘ceteris paribus’ pretpostavkama – zaključuje Stojić.


Širina znanja za analizu
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke kaže da iako trendovi postoje i na temelju njih sa sigurnošću možete znati što će se događati, ipak, kada dođe do promjene trenda ili loma, mora se razmišljati i pokušati uvidjeti u kojem će smjeru gospodarstvo ići. A onda je više potreban osjećaj, nego matematičko znanje. Kaže da je ponekad važan i kulturološki element kao i povijesne činjenice. Što nema veze s ekonomskim modelima. Naša je znanost društvena, no morate imati kontekst i poznavati tržište koje analizirate – tvrdi Šaravanja.

– Nadalje, na tržištima su i različite reakcije na pojedine događaje. Pa se tako primjerice Nijemci puno brže prilagođavaju višim cijenama jer su smanjili potrošnju, dok se primjerice u JI Europi to još nije dogodilo i trebat će vremena da se kućanstva prilagode novonastaloj situaciji. Međutim, svaka zemlja i kultura imaju svojih posebnosti, što utječe i na gospodarska kretanja – tvrdi Šantić, te dodaje da analitičari na temelju svojeg znanja i povijesnih podataka mogu relativno pouzdano utvrditi neke dugoročne trendove. Međutim, u kraćem roku na tržišna kretanja značajan utjecaj imaju brojne varijable, koje je teško definirati, a kamoli kvantificirati. Također, na tržištima zemalja koje su tek u razvoju tržišna kretanja su puno volatilnija te puno rjeđe slijede neke fundamentalne vrijednosti nego što je to slučaj u najrazvijenijim zemljama.

– Ekonomska kretanja su složena te je nerijetko teško odrediti sve faktore koji bi objasnili određene pojave, ali i odrediti jačinu tog utjecaja, sukladno tome zato se i zovu prognoze – kaže Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke. Kovač kaže da su analitičari postali eksponiraniji posljednjih godina pa je sve više zahtjeva izvana od strane investitora, ali i interno iz banke, možda zbog težih vremena, ali i zato što je porasla svijest o boljem upućivanju u zbivanja.

– Tečaj, kamatne stope, inflacija, situacija u regiji, neka su od češćih pitanja naših klijenata – kaže Šaravanja i dodaje da su bankama analitičari potrebni jer prate financijska kretanja, imaju stav i znaju reći zašto se nešto događa, a to objašnjenje je ključno.

Šantić tvrdi da će banke sve manje zarađivati od štedno-kreditnih usluga, a da će jačati njihova savjetodavna uloga, odnosno rast će udio nekamatnih prihoda, i dodaje da je kod nas uobičajeno i trend da banke imaju glavne ekonomiste, dok se tvrtke, koje su klijenti banaka, koriste uslugama bankinih analitičara ponajprije za izradu svojih planova i projekcija i za ostala strateška pitanja.

Predvidjeti što će se dogoditi sigurno od analitičara zahtijeva znanje, osjećaj, a, kažu sudionici, i znatiželju da se zna više.

Potvrđuje to i Šaravanja dodajući da se od analitičara traži i povezivanje nekih činjenica koje nisu nužno povezane, pa tako treba biti upućen i u političku i društvenu situaciju, znati kako funkcionira ekonomija te utvrditi kakve bi posljedice mogla imati vanjska zbivanja na zemlju. Taj je posao svaki dan drugačiji – kaže Šaravanja te dodaje da je interes za taj posao otkrio još na fakultetu, u konzultaciji s profesorima.

– Ipak, počeo sam raditi u javnom sektoru, ali to mi je iskustvo bilo bitno za daljnji rad. U javnom sektoru sastavljate sustav i smišljate ekonomske politike i provodite ih. A kao analitičar moram predvidjeti što će Ministarstvo financija učiniti i zašto, ili pak ECB, FED ili HNB. A priznajem da mi je lakše raditi s ove strane.

Stojić kaže da posao analitičara svakako zahtijeva formalno obrazovanje (bilo financijskog, bilo matematičkog usmjerenja), kao i kontinuiranu snažnu volju za daljnjom edukacijom. Kao financijski analitičar počeo sam raditi prije sedam godina u sektoru Investicijskog bankarstva, izrađujući analize nekoliko tvrtki, procjenu vrijednosti njihovih dionica te sektorske analize. Posao sam potom nastavio u Riznici, i to zbog ekspanzije poslovanja usmjeravanjem na makroekonomska istraživanja, tržište novca te fiskalnu i monetarnu politiku. Analizirajući hrvatske dionice te pojedine sektore domaće ekonomije stekao sam vrijedna iskustva koja u najmanju ruku mogu poslužiti kao odličan ‘reality check’ u makroekonomskim analizama. Iako, u cilju kvalitetnih analiza bitan je i timski rad – kaže Stojić.

Kreativnost posla
Šantić kaže da je još kao dijete pokazivao interes za predmetima u kojima su se mogli iščitati uzroci i posljedice – poput primjerice povijesti. Počeo sam raditi u javnom sektoru, gdje sam uvidio koliko je dalek put planova do njihova ostvarenja odnosno da je put od ideje do realizacije dosta dug i težak. Ono što me nadalje privuklo ovom poslu jest to što je interesantan, jer svaki događaj u bilo kojem dijelu svijeta utječe na zbivanja na tržištu. Kreativan je i daje slobodu da se slobodno interpretiraju neke stvari, ali da se upotrijebe i stečena znanja, a što ste dulje u tom poslu, to je i znanje veće. Kovač kaže da analitičar mora imati potrebu stalnog istraživanja, a kod mene je početni element koji me zainteresirao za posao bio radoznalost. Teoretsko znanje je potrebno, no znanje i iskustvo koje se stječe radom također je od velike važnosti. Isto tako, bitan je i ‘feeling’. Danas se sve događa velikom brzinom pa je posao postao sve dinamičniji.

Tvrdi da danas internet olakšava posao i lakši je pristup informacijama nego što je bilo prijašnjih godina. Šaravanja kaže da sada u odnosu na neko prošlo razdoblje ima puno više podataka, što s jedne strane olakšava situaciju, no istodobno, tvrdi, kada raspolažete s više podataka, od vas se očekuju i bolje prognoze. A s obzirom na situaciju na tržištu, upita će biti više, ali će se svaka brojka sigurno trebati složenije objašnjavati. Jer će i naše uprave i klijenti morati donijeti informiranu odluku – zaključuje Šaravanja.


Što predviđaju domaći analitičari na tržištima u 2009.

Alen Kovač u 2009. godini očekuje usporavanje gospodarske aktivnosti na razinu od 3 posto zbog slabijeg doprinosa domaće potražnje, ali nepovoljnog inozemnog okružja koje će imati nepovoljan efekt na strani izvoza. Na globalnoj razini također postoji znatna doza neizvjesnosti, pa rizici trenutačno ostaju naglašeni, a usporavanje globalne ekonomske aktivnosti neminovno. Zdeslav Šantić kaže da su recesija te povećanje nezaposlenosti u SAD-u i eurozoni najznačajniji problemi s kojima se kreatori gospodarske politike tek moraju suočiti u sljedećim godinama. Također, ne smijemo zaboraviti ni pojačane rizike za male i otvorene ekonomije u uvjetima averzije investitora prema preuzimanju rizika. Odnosno, možemo zaključiti da je razdoblje rasta temeljeno većinom na zaduživanju i priljevu inozemnih investicija iza nas. Hrvoje Stojić predviđa u sljedećoj godini rast BDP-a na razini od oko 3% zbog slabljenja domaće potražnje i usporavanja rasta investicija, zbog čega će i usporiti rast uvoza, ali i robnog izvoza zbog smanjenja gospodarske aktivnosti na našim glavnim izvoznim tržištima. Također očekuje slabije rezultate u turizmu. Ne isključuje ni izuzetno visoke ‘downside rizike’ vezene uz daljnji rast cijene te smanjenu dostupnost kapitala.

Karlovac: Zbog transporta covid pozitivnih osoba Hitnoj pomoći za 80 posto povečan broj intervencija
REFORMA ZDRAVSTVA
Prijedlozi stručnjaka: Participacija do 4000 kn, porez na cigarete, naplata nehitnog prijma...
Nikša Bratoš
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Pogled iza scene: Što treba za kvalitetan nastup i kako je biti glazbenik u doba korone?