- Nismo protiv, a nismo ni za oporezivanje štednje. Ne znamo u kojem će obliku država uvesti porez, ni je li napravljena procjena učinaka – poručio je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček s redovitog brifinga, napominjući da se ne radi o porezu na štednju, nego na kamate.
A porezne olakšice?
Činjenica je, kaže Bohaček, da postoji u većini država EU, te da građani koji imaju štednju u EU ili poreznim oazama moraju podatke slati našoj Poreznoj upravi, a ona prvi put sad šalje svoje podatke tim zemljama.
– Selidba štednje da bi se izbjegao porez nije vjerojatna, no ako banke to žele kompenzirati rastom kamata na depozite, posljedica će biti i rast kamata na kredite – kaže Bohaček. Ističe da neke zemlje imaju porezne olakšice na kamate na kredite, najčešće na stambene, koje su kod nas ukinute, na investicije, kupnju trajnih dobara pa čak i kupnju automobila. Problematičnijim smatra Zakon o kamati koji će, nakon donošenja, Hrvatska imati jedina među zemljama EU. Većina ih radi sprečavanja lihvarenja ima ograničenje kamate na 50, 75, 100 ili 200% iznad prosječne kamate.
– Rizičnije skupine stanovnika neće moći sudjelovati na legalnom tržištu kredita, jer su za njih kreditni proizvodi skuplji. Ako imamo limit koji zadire u tržište, tad ti proizvodi mogu nestati. Potražit će ih na nelegalnom tržištu financijskih proizvoda koje kod nas, unatoč najavama i propisima, cvjeta – upozorava Bohaček te dodaje da zatezna kamata koja tek za jedan postotni bod nadmašuje ugovornu kamatu nema kazneni element te motivira neplaćanje i produbljuje nelikvidnost. Jedna od posljedica moglo bi, kaže, biti smanjenje kreditiranja, a time i gospodarske aktivnosti.
– Možda će lihvari kreirati zaposlenost – sarkastično je primijetio.
Niža potrošnja
Vladu proziva da nije napravila analizu učinaka zakona, a ako i jest, nije je objavila. Prema podacima iznesenim u medijima, koji se pozivaju na procjenu HNB-a, banke bi mogle ostati bez dodatnih 70 milijuna kuna kamatnih prihoda.
– Još 70 milijuna kuna niži prihod od kamata na 110 milijuna kuna koje je već “izbio” Zakon o potrošačkom kreditiranju sigurno neće ugroziti sigurnost bankarskog sustava, u tome se slažemo s HNB-om, no smanje li se krediti stanovništvu 10%, to je milijarda kuna manje za potrošnju – izračunali su u HUB-u. Poručuju i da građani ne mogu računati na masovni otpis dugova, već na pojedinačne dogovore.
Šteta što takav kapacitet trune u Hrvatskoj!!!!