Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Za ulaganje spremno 30 milijardi kuna, ali uz nadzor

Žele ulagati u zračne luke, HEP, Hrvatsku poštu, obnovljive izvore energije, gradnju energana, a podsjećaju i na trajni interes za monetizaciju autocesta.
13. veljače 2019. u 14:53 2 komentara 375 prikaza
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Ne možemo jače ulagati u tvrtke, ako će nam biti zabranjeno brinuti o našim ulaganjima, poručili su predstavnici obveznih mirovinsku fondova predstavljajući jučer rezultate poslovanja sustava obveznih mirovinskih fondova.

Gorući problem: Kronični nedostatak turističkih radnika Unatoč povećanju plaća i beneficija te uvozu stranih radnika, stanje je i dalje alarmantno

Time su se osvrnuli na nelogičnu zakonsku odredbu po kojoj u Nadzorne odbore kompanija u koje ulažu mirovinsku štednju građana ne smiju predlagati nikoga povezanog s mirovinskim fondovima, ni svojim osnivačima, a to znači ni s bankama, osiguravajućim kućama niti tvrtkama koje s njima posluju.

Moguće i povlačenje ulaganja

Izmjenama zakona društvima za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima naloženo je da iz Nadzornih odbora tvrtki u koje su uložili povuku sve predstavnike koji su poslovno vezani za njih u roku od šest mjeseci, ali takvo široko shvaćanje povezanosti uključuje gotovo čitavu financijsku industriju pa ostaje tek vrlo uski krug stručnjaka, uglavnom iz znanstvenih krugova, koji uopće mogu biti aktivni u Nadzornim odborima.

Ako takva odredba preživi, moguće je da mirovinski fondovi povuku svoja ulaganja iz kompanija što bi negativno utjecalo na razvoj transparentnosti korporativne kulture.

Biznismen Poruka financijašima Za bolju profitabilnost treba bolje razumjeti radnike i pratiti radne sate

U ovom trenutku mirovinski fondovi imaju oko devet milijardi kuna imovine uložene u hrvatske tvrtke, a povlačenje tih najvećih ulagača na domaćem tržištu bitno bi ograničilo tržište. Istovremeno zakonom su liberalizirani limiti ulaganja, odnosno olakšava se realizaciju velikih ulaganja u domaće tvrtke i infrastrukturne projekte što je paradoks.

S jedne strane oslobodila se mogućnost da mirovinski fondovi čak 30 milijardi kuna ulože u infrastrukturu, a s druge strane im se zabranjuje da ta ulaganja nadziru sudjelovanjem u NO-ima.

Hoće li Vlada povući odredbu koju je ugradila u zakon ostaje za vidjeti u mjesecima pred nama, ali postoje naznake da u Banskim dvorima ima razumijevanja za nužnost ispravke ove loše odluke.

Prognoza EK EU gospodarstvo rast će šestu godinu zaredom, ali sporije

Prilika za ulaganja kroz izlazak tvrtki na tržište kapitala relativno je malo pa mirovinci pozivaju na daljnju privatizaciju državnih tvrtki. Kako smo napomenuli po novim limitima mirovinski sustav ima 30 milijardi kuna za ulaganje, a mogu kupiti i cijelu tvrtku odnosno 100 posto udjela u njoj.

Zanimaju ih zračne luke, Hrvatska elektroprivreda, a po novome pozivaju i na privatizaciju Hrvatske pošte. Kao potencijalne projekte spominju i ulaganje u obnovljive izvore energije što bi s obzirom na osigurane poticaje garantiralo i sinergijski efekta, jer bi se novac od poticaja prelio u zaradu budućih umirovljenika. Podsjećaju i na trajni interes za monetizaciju autocesta, a nisu zatvoreni ni prema ulaganjima u gradnju energana.

Imovina 98,1 milijardu kuna

Prošlu godinu sustav mirovinske štednje završio je s imovinom od 98,1 milijardu kuna i 1,94 milijuna štediša. Prinos B potportfelja, u kojem je više od 90 posto imovine, iznosio je svega 1,02 posto, ali to je posljedica loše performanse svih klasa imovine u koje mirovinci ulažu.

Carlo Messina Vlasnica PBZ-a Intesi godišnja dobit rasla 6%, ali posljednji kvartal pala čak 27%

Naši su fondovi u odnosu na mirovinske fondove iz okruženja i dobro poslovali s obzirom na to da su bugarski fondovi poslovali s minusom, rumunjski oko nule, a austrijski mirovinski fondovi s gubitcima na razini pet posto.

Gledajući od osnutka mirovinski fondovi potportfelja B imaju prinos od 5,47 posto, a ukupno svim umirovljenicima je sustav zaradio ukupno 30 milijardi kuna.

Zahvaljujući ukidanju ulaznih naknada i poticajima iz proračuna te poreznoj olakšice raste i ulaganje u dobrovoljni mirovinski sustav, takozvani treći stup pa se u tom sustavu trenutno prikupilo četiri milijarde kuna imovine koju je uštedjelo vise od 300 tisuća članova.

Turistički djelatnik - izazovi i mogućnosti

NOVA KOLEKCIJA
Globalno popularna serija Igra prijestolja je završila, no čini se da je njezin utjecaj na modu itekako prisutan
  • Deleted user:

    2.mirovinski stup u toj bogomdanoj eu ima samo hrvatska.... ...to je najobicnija pljacka svih zaposlenika jer im kradu 5% doprinosa ili poreza za mirovinsko osiguranje ... ....ali pljacka stanovnistva u hrvatskoj je smislljena a pokrice je u zakonima koji i ... prikaži još! i donose da bi se pljackalo stanovnistvo...

  • tratincica68:

    A koliko su popusili.imali taj podatak.