Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Unatoč povećanju plaća i beneficija te uvozu stranih radnika, stanje je i dalje alarmantno

Ove godine trebat će između 15 i 20 tisuća radnika, osigurano je 15.611 dozvola za strance, a najavljeno je i otvaranje šest regionalnih Centara kompetentnosti za obrazovanje u turizmu
12. veljače 2019. u 14:14 7 komentara 1153 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska će ove godine trebati između 15 i 20 tisuća radnika u turizmu, što će ponovno biti izazov za kompanije i male poslodavce. Lani smo za potrebe turizma uvezli 8900 radnika iz inozemstva, ove godine ta je brojka skoro udvostručena, dodatni napori čine se na animiranju domaće radne snage za turizam, bilo angažmanom nezaposlenih ili motivacijom školaraca da se usmjere u turistička zanimanja. A potrebe su velike: turistički sektor u Hrvatskoj zapošljava 7 posto ukupne radne snage, stotinjak tisuća radnika tijekom godine, a na vrhuncu u ljetnim mjesecima i do 150.000 radnika. Održivog rasta turizma bez radnika naprosto neće biti.

Ministar turizma Gari Cappelli danas je otvorio Hotel Castellum Natječaj do kraja veljače Centri kompetentnosti za obrazovanje u turizmu otvorit će se za četiri godine

Već sad treba intenzivno razmišljati i o godinama koje dolaze, kako bi se pronašla još učinkovitija rješenja koja bi pomogla turističkom sektoru u ovom izazovu. O tome što Hrvatska ima na raspolaganju raspravljat će sudionici današnje konferencije „Turistički djelatnik: Izazovi i mogućnosti“ koju organizira Ministarstvo turizma u Hotelu Westin. Konferenciju će pozdravnim govorima otvoriti potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar turizma Gari Cappelli, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. Pitanje kadrova i zapošljavanja naime međuresorno je pitanje koje se na toj razini nastoji i rješavati. U dvije panel diskusije bit će riječi o tome kako privući i zadržati turističke djelatnike, te kako upravljati ljudskim potencijalima i sustavom obrazovanja za turizam.

Naime, u rješavanju problema kadrova potrebno je paralelno raditi na tri područja, animiranju domaće radne snage i angažmanu nezaposlenih u turizmu, uvozu radnika iz trećih zemalja koji zbog viših plaća i uređenog sustava pokazuju značajan interes za rad u Hrvatskoj, te edukaciji novih i postojećih kadrova s ciljem povećanja kvalitete radnika, od razine sobarica do menadžmenta.

Rabljani Što očekuju od 2019.? Rabljani u Zagrebu predstavili nikad bogatiju turističku sezonu

Mjere za zapošljavanje

O strukturi potreba za radnicima govore rezultati Ankete poslodavaca koju je proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, sa svrhom uspješnijeg djelovanja tržišta rada te usklađivanja ponude i potražnje radne snage u Hrvatskoj. U anketi su poteškoće pri pronalasku radnika u najvećoj mjeri izrazili poslodavci iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (64,4%). Druga najučestalija poteškoća je bio nedostatak kandidata s prikladnim obrazovnim smjerom/programom (46,7%). Ovu poteškoću znatno češće navodili su privatni poslodavci, kojih se više od polovice susretalo s njom (53,6%), i to u najvećoj mjeri srednji poslodavci (61,0%). Potrebe za novim zapošljavanjem iskazali su poslodavci iz svih područja djelatnosti obuhvaćenih istraživanjem. Ova anketa napravljena je zadnji put za 2017. godinu, no potrebe se od tada nisu značajno promijenile.

Kad je u pitanju privlačenje domaće radne snage, uz kontinuirane aktivnost koje provodi javni sektor ali i kompanije putem vlastitih kanala promocije i ljudskih resursa, dobro se “primio” i projekt Dani poslova u turizmu koji su se početkom godine održali po treći put u Osijeku, Zagrebu te Splitu. Radi se o projektu nastalom u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva turizma, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge poslodavaca u hotelijerstvu, s ciljem osiguranja bolje vidljivosti zanimanja u turizmu te mogućnosti zapošljavanja koje pruža turistički sektor. Sudjelovanje poslodavaca omogućuje im dodatnu promociju slobodnih radnih mjesta i susret s osobama koje su u potrazi za poslom. Sajmovi uključuju predstavljanje poslodavaca na štandovima, prikaza primjera dobre prakse, iskustva od strane poslodavaca i sezonskih radnika zaposlenih putem Mjera aktivne politike zapošljavanja, promociju centara kompetentnosti, prezentacije turističkih zanimanja i predstavljanje velikih hotelskih kuća. U trećoj sezoni kroz sajmove je prošlo desetak tisuća ljudi.

Prognoza EK EU gospodarstvo rast će šestu godinu zaredom, ali sporije

Uz javni sektor, i kompanije prepoznaju alate za privlačenje novih radnika i zadržavanje onih kvalitetnih, te se dobar dio kompanija odlučio na povećanje plaća i radnih beneficija za svoje stalne i sezonske radnike, povećan je broj stalno zaposlenih, izgrađen niz novih objekata za smještaj sezonaca. Međutim, iseljavanje dijela radnika i dalje je prisutno zbog većih plaća koje mogu dobiti u zapadnoeuropskim zemljama.

Kad se usporedimo s drugim turističkim zemljama svijeta, uvoz radnika u Hrvatskoj je na vrlo niskoj razini, i tu će u budućnosti biti izmjena, vjeruje većina turističkih djelatnika koji ne zaziru od inozemne radne snage. Za turizam 2019. osigurano je 15.611 dozvola za strane radnike, što je povećanje za gotovo 6681 dozvolu. Ukupno je ove godine utvrđena kvota od 65.100 dozvola za zapošljavanje državljana trećih zemalja.Većina još uvijek dolazi isključivo na sezonski rad, no iz Ministarstva turizma izborili su se da pomoćni radnici za sezonski rad imaju pravo rada do šest mjeseci. Najveći porast zabilježen je u 2018., od ukupno 7930 dozvola izdano ih je 6754 za zapošljavanje u turizmu i ugostiteljstvu.

Moramo uvoziti radnike

Kako je nedavno u razgovoru za Poslovni dnevnik kazao ministar Gari Cappelli, Hrvatska se ne može pokriti domaćom radnom snagom, iako nam je to između ostalog komparativna prednost.

Restoran 360 PRIZNANJE Michelinova zvjezdica napokon i na Kvarneru?

“Ali to je teško održivo. Istraživali smo koliko druge zemlje u okruženju imaju uvezene radne snage, u prosjeku je to od 30 do 40 posto. Austrija konkretno ima ukupno 90 tisuća stranih radnika u turizmu, a mi smo tek na oko 5%. Ipak, naš je primarni zadatak aktivirati domaću radnu snagu, pa je tako Vlada ove godine izdvojila dvije milijarde kuna za zapošljavanje u Republici Hrvatskoj, milijardu i pol za mjere, pola milijuna kuna za programe iz Europskog socijalnog fonda. Naravno da radnici idu za boljom plaćom, zato smo mi privlačni radnicima iz okruženja”, izjavio je Cappelli.

Rješenje na duge staze

Edukacija je jednako važan element strategije rješavanja problema kadrova, i to je rješenje koje ide na duge staze. Ovisno o pojedinom projektu ulaganja, Hrvatska bi tako za najviše četiri godine trebala dobiti šest vrhunski opremljenih, inovativnih regionalnih Centara kompetentnosti za obrazovanje u turizmu. Tamo će se primjenjivati znanja iz prakse, učit će se kroz rad i ispravljati nedostaci postojećih strukovnih obrazovnih programa. U svih šest centara uložit će se 300 milijuna kuna, temeljem natječaja koji će biti raspisani do kraja veljače, nakon čega će kandidati dobiti ukupno četiri godine za punu implementaciju kako bi centri započeli s radom. Kako je poznato, na natječaju provedenom ovog ljeta za otvaranje centara temeljem dosadašnjeg rada te regionalnih potreba za određenim profilom radnika, odabrani su Srednja škola Zabok, Turističko-ugostiteljska škola Split, Ugostiteljsko-turistička škola Osijek, Ugostiteljska škola Opatija, Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu iz Pule te Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik.

Zdravstveno osiguranje
Koliko košta zdravlje u 2019. i kako izbjeći duge liste čekanja

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Asterix
    Asterix:

    Neka uhljebe prekvalificiraju.

  • chicano:

    nece nitko pametan da radi sezone u hrvatskoj.ovo sto je i ostalo je totalno nekvalificirano i nedosljedno gastronomiji.meni takodjer ne pada napamet da idem gulit sezonu 14,16 h dnevno i bez slobodnog dana.spavanje po šupama u ne ljudskim uvjetima o ... prikaži još! placi da se ne govori cca od 7000,10000 ali samo u špici sezone,a ostali mj. ispod nivoa. hvala bogu danas svoj kruh zarađujem u njemackoj u uvjetima koji svaki radnik zasluzuje sa 42 h tjedno, 2 dana slobodan u tjednu i godišnji preko ljeta.Divota!!

  • stefj:

    Kako je rekla i EK i MMF i svjetska banka, sada je prilika da se smanji javni sektor jer u privatnom kronično nedostaje radne snage. No, naravno da to naši neće poslušati, već i dalje mahnito zapošljavaju i birokracija buja... ... prikaži još! I ne znam što glume s tim uvoznim dozvolama. Ako se 2 ili 3 puta ne može naći odgovarajući djelatnik za neko radno mjesto, automatski se može tražiti čovjek izvan EU da se isto popuni... A ne ko sada, da je pomama za uvoznim dozvolama, pa birokracija opet dobija na važnosti, korupcija je svugdje prisutna itd. Jedini način da to funkcionira i da je jeftino i efikasno je maknuti državu iz cijelog procesa... Inače, ako odete bilo gdje u Europi, teško ćete vidjeti nekog domaćeg radnika u turizmu. Uglavnom su to svugdje stranici koji te poslova obavljaju za puno manje novce nego domaći. Izuzetak su obiteljski biznisi gdje onda obično cijela obitelj radi bilo u restoranu bilo u hotelu te uz njih neki rođak ili prijatelj...