Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Za dvije godine rast hrvatskog BDP-a past će na samo 0,2 posto

Visok javni dug velik je rizik za hrvatsko gospodarstvo i građane i za 10 godina on će biti 88 posto, navodi Bruxelles u svojoj prognozi
13. siječnja 2017. u 08:45 2 komentara 759 prikaza
Kupnja namirnica, šoping
Foto: Shutterstock

Europska je komisija u analizi održivosti javnog duga izdvojila dvanaest država članica kod kojih će visok javni dug predstavljati značajan rizik za njihova gospodarstva.

Među njima nalazi se i Hrvatska, za koju bruxelleski analitičari vjeruju da bi u iduće četiri godine mogla spustiti javni dug za dva do tri postotna poena u odnosu na sadašnje vrijednosti, no nakon toga slijedi novo razdoblje pojačanog zaduživanja pa bi se do 2027. godine udio javnog duga u hrvatskom BDP-u mogao vratiti prema razinama od 88 posto.

31.07.2016., Skapovi Krke - Nacionalni park Krka biljezi porast vise od 10 posto posjetitelja u odnosu na proslu sezonu. Guzve u NP Krka su neizbjezne jer svi tursiti zele uzivati u predivnom krajoliku te hladnoj rijeci.  Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL Dubok trag recesije Za tri godine dostići ćemo standard koji smo imali prije početka krize Boris Vujčić Monetarna unija Što još Hrvatska sve treba učiniti kako bi mogla uvesti euro 09.06.2014., Koprivnica - Izgradnja trece niskoenergetske zgrade kasni zbog, kako tvrde radnici, glavnog izvodjaca tvrtke Gradnja i kooperanata koji salju premalo radnika na gradiliste. Photo: U iduće tri godine Svjetska banka: Hrvatski BDP rast će najmanje 2,5 posto

U namjeri da znatnije smanji zaduženost zemlje i ovisnost o posuđenom kapitalu, Hrvatsku će prije svega ograničavati visoki izdaci za kamate, odnosno efekt grude snijega zbog kojeg dugovi rastu i u situaciji kad se nominalna potrošnja države ne povećava.

Drugi ograničavajući faktor su niske stope rasta hrvatskog gospodarstava, bitno niže od ukupnih izdataka za kamate. Pokažu li se desetogodišnje prognoze točnima, Hrvatska još samo 2017. i 2018. godine može očekivati stope rasta veće od 2 posto, a nakon toga realni će BDP godišnje rasti od svega 0,1 ili 0,2 do najviše 0,9 posto.

Istraživač Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević objašnjava da Hrvatska od svih promatranih zemalja ima najviše nepoznanica i neizvjesnosti radi čega su i procjene budućih kretanja nezahvalne. Rast hrvatske ekonomije tako ovisi o nizu vanjskih faktora kao što su visina kamatnih stopa na svjetskim tržištima te kretanje cijena energenata na koje ne možemo utjecati.

Slično je i s turizmom. Strani su gosti posljednjih godina popravljali hrvatsku bilancu zbog spleta međunarodnih okolnosti, no teško je predvidjeti do kad će te okolnosti potrajati. Sve dalje i dalje, novi minusi će dolaziti i zbog starenja stanovništva te gubitka mlade radne snage.

– U nekom trenutku ta se kretanja mogu poklopiti i ići u dobrom smjeru, ali isto tako mogu ići i u lošem. Naš je problem što smo izloženi šokovima na koje ne možemo biti utjecati i jedini način da se smanji ranjivost provođenje je snažne fiskalne konsolidacije – komentira Lovrinčević.

Komisija prognozira da bi hrvatski javni dug u nepovoljnim prilikama mogao skočiti i na 110 posto, ali isto tako i pasti ispod 80 posto ako se karte dobro poslože. Jedna od varijabli koje su pratili jest i utjecaj valutnog rizika te rast javnih izdataka za liječenje sve starijeg stanovništva.

Najveća razina javnog duga očekuje se 2027. godine u Italiji (128%) i Portugalu (124%), dok će Hrvatska s 87,8% projiciranog duga biti rekorder među tranzicijskim državama.    

>> Marić najavio zaduženje države u prvom tromjesečju

U selu Mečenčani stvaraju se goleme rupe u tlu
RASCJEPI U TLU
Ne uzrokuju samo potresi rupe u tlu: Vrtače se pojavljuju širom svijeta, a razlog je zabrinjavajuć
Nikola Škorić
PROLJETNA SEZONA
U novoj epizodi Raiffeisen Future Boosta saznajte kako je Nikola Škorić osnutkom tvrtke Electrocoin započeo revoluciju u industriji plaćanja
  • kriticnasam:

    Imamo nesposobne ljude u vladi kojima se dirigira iz Brusela , i tako da svi samo misle prvo na svoj djep a kako ce biti drzavi i narodu to je zadnja rupa na svirali . Od kako smo usli u ... prikaži još! EU upravo je to .Trla bab lan da joj prodje dan . BDP...0,01 jupiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii

  • than:

    Pa i danas da se ne pumpa BDP preko potrosnje bio bi oko 0.2%. Drzava se zaduzuje, rasprodaje, gleda kako da unisti privatni sektor da nahrani drzavne parazite koji ce sto vise trositi.