Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

U panici zbog deflacije traže od Vlade da povuče krizni porez

Poslije udara inflacije koja je bila uvertira u sveopću krizu, hrvatsko je gospodarstvo pred novom opasnošću – deflacijom, tvrdi Hrvatska udruga poslodavaca koja je sazvala posebnu konferenciju za novinare na kojoj će njezin predsjednik Damir Kuštrak, poduzetnik Goranko Fižulić i direktor T-HT-a Ivica Mudrinić upozoriti na deflaciju, kao novu opasnost koja prijeti gospodarstvu, standardu i državnom proračunu. Službeni su podaci donekle u suprotnosti s tom alarmantnom tvrdnjom HUP-a jer je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj 1,8 posto.
14. siječnja 2010. u 07:00 6 komentara 11 prikaza
HUP
Foto: Boris Ščitar

Poslije udara inflacije koja je bila svojevrsna uvertira u sveopću krizu, hrvatsko je gospodarstvo pred novom opasnošću – deflacijom, tvrdi Hrvatska udruga poslodavaca koja je sazvala posebnu konferenciju za novinare na kojoj će njezin predsjednik Damir Kuštrak, poduzetnik Goranko Fižulić i direktor T-HT-a Ivica Mudrinić upozoriti na deflaciju, kao novu opasnost koja prijeti gospodarstvu, standardu i državnom proračunu. Službeni su podaci donekle u suprotnosti s tom alarmantnom tvrdnjom HUP-a jer je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj 1,8 posto, a očekuje se njezin blag rast zbog posljednjih poskupljenja energenata, no niz je djelatnosti u kojima su cijene niže nego što su bile prije godinu dana. 

Zadržavanje marži

 Primjerice, cijene hrane jedan su posto niže nego lani, odjeće, obuće i automobila oko 4 posto, jeftiniji je i namještaj, a u isto vrijeme povišeni su troškovi stanovanja, gorivo i medicinski proizvodi. Ekonomski analitičari manje su zabrinuti od poduzetnika i vjeruju kako je riječ o pokušaju trgovaca da zadrže dosadašnje trgovačke marže. 

– Ove će se godine inflacija ubrzati, a ne smanjiti zbog ekspanzivnije monetarne politike te pritisaka na rast cijena sirovina i nafte koji su sve izraženiji na tržištu. Eurozona je u drugom dijelu 2009. bila zahvaćena nekim deflacijskim pritiscima, ali oni nisu bili ni izbliza tako važni kao u Japanu, komentira Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. 

– Deflacija se javlja kad se povećavaju porezi, pada proizvodnja i raste nezaposlenost. Na žalost, sve te tri pojave imamo pa velik pritisak trpe proizvodnja, trgovina i usluge. Nije riječ o trgovačkim maržama već o tome da su trendovi nepovoljni već dulje, a Vlada ne čini ništa da ih promijeni – kaže Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a.

Začaran krug

Budu li cijene nastavile padati, smanjivat će se i marže, neće biti prostora za povećanje plaća, potražnja će ostati slaba, a to će nas, kaže Kuštrak, držati u začaranu krugu. 

– Krizni je porez donio tri puta više štete nego koristi jer je država na padu cijena izgubila više PDV-a nego što ga je dobila na kriznom porezu – uvjeren je Kuštrak. 

Dodaje da podaci iz trgovine pokazuju kako su u posljednjih pola godine cijene hrane i pića smanjene 5 posto. Ekonomisti nerado oponiraju poduzetnicima, a jedan ekonomski analitičar kaže da nekoliko mjeseci pada cijena neće izazvati nikakvu katastrofu jer bi se monetarna vlast mnogo lakše nosila s deflacijom nego s inflacijom. Čuju se i zamjerke Vladi da previše taktizira s cijenama energenata, plina i struje, koji su znatno jeftiniji nego vani.

Hrvatska - Španjolska
EP
Španjolski mediji ovako su najavili finale s Hrvatima: To smo već doživjeli
Plin
SMANJENJE CO2
Perspektive plina kao alternativnog goriva u prometu u Hrvatskoj
  • odd_fellow:

    Tzv. recesija - točnije: mega-kriza svjetske ekonomije zbog dolaska oil peak-a - je Hrvatsku teško pogodila bez obzira što vrlo malo izvozi. Ekonomski rast i hrpa projekata ostvarivani su isključivo kroz inozemne kredite, koji su znatno smanjeni zbog krize. Bez ... prikaži još! novih kredita Hrvatska uopće ne može vraćati stare dugove, čak i isplata plaća i mirovina postaje upitna.

  • Šlus:

    neka povuku svoje plaće

  • -obrisani-:

    Da je u svjetskim financijama stanje kao i do kolovoza 2008-e (kredita u izobilju, gospodarski rast svugdje), da nije propala ni Merrill Lynch, ni ostale banke, da se ništa na svjetskom tržištu nije desilo, u Hrvatskoj bi opet bila ista ... prikaži još! ovakva kriza. Po svijetu su se tresle banke, u Hrvatskoj nisu. Toliko malo izvozimo da nam ne može naštetiti nijedna recesija u svijetu. Naši problemi proizlaze iz strukture na kojoj ostvarujemo dohodak. Nedostatak proizvodnje za izvoz ( koja jedino i donosi eur,dolar u zemlju, osim turizma), država kompenzira zaduživanjem! Zadužili smo se toliko da, u prijevodu, za mjesečnu ratu kredita moramo davati kompletnu plaću! (ukupan dug danas nam je na 100% BDP,što je kao da vam je rata za kredit cijela plaća) Eh, sad razlozi zaduživanja, u što taj novac ide, komu ga država transferira - to je vrući kesten kojeg se nitko ne usudi ozbiljno uzeti u ruke.