Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 85
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Festival poduzetništva u Dubrovniku

Pršuti, čvarci i kreme protiv bora iz hrvatskih OPG-ova

Dubrovnik sajam
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
1/10
18.03.2016.
u 19:19

Domaći proizvodi s mediteranskim “štihom” uglavnom se ne prodaju u velikim trgovačkim lancima, ali našli su put do kupaca u Europskoj uniji, Ekvadoru, Čileu

U Dubrovniku je danas otvoren Festival poduzetništva, obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) koji se održava u okviru projekta “Moja poduzetna Hrvatska” što ga organiziraju Večernji list, 24sata i Poslovni dnevnik.

Ovo događanje na jugu Hrvatske dio je tradicionalnog dubrovačkog Mediteranskog sajma. Iako je manifestacija, koja je izložbeno-prodajnog karaktera, ponajprije namijenjena proizvođačima artikala koji su vezani uz Jadran i Mediteran, na sajmu u Dubrovniku našli su se mali proizvođači hrane, kozmetike i sličnih proizvoda iz cijele Hrvatske, a ima i onih inozemnih.

Nedjeljka Jurin vlasnica je OPG-a na Pelješcu, a u Dubrovnik je došla predstaviti svoju kolekciju krema, tonika, seruma, hidrolata i ostale kolekcije za razne tegobe.

– Ovim biznisom bavim se već devet godina. Cijela mi se proizvodnja temelji na domaćim, zdravim i ekološkim proizvodima s poluotoka Pelješca. Većina mojih proizvoda nagrađena je medaljama na specijaliziranim sajmovima, posebno bih istaknula Kremu za peglanje bora, Kremu za bore od ljute naranče, Kraljevsku kremu te kreme za atopijski dermatitis kao i one za kontaktni te seboreični dermatitis. Tu je i niz pripravaka od gline za detoksikaciju organizma, a ima i obloga za tegobe – navodi Juran. Idućih godinu dana planira otvoriti vlastite izložbeno-prodajne salone u Orebiću te u Dubrovniku. O ulasku u veće trgovačke lance još ne razmišlja.

– Bilo je interesa za moje proizvode s Bliskog istoka, iz Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali tražili su za probu veliku količinu robe koju ja ne mogu proizvesti i isporučiti pa sam odustala – kaže Nedjeljka Juran.

Svoje drniške pršute predstavio je i Ante Reljanović, vlasnik tvrtke Baba delicije iz Drniša. – Moj se asortiman sastoji od pršuta, pancete, sušenog vrata i sličnih proizvoda rađenih po domaćoj recepturi. Većina mesa za pršute dolazi s moje vlastite farme, a i ostatak kupujem od domaćih ljudi. Imamo dogovor da butove za pršute od svinja uzimam ja, a ostatak mesa ide partnerima koji rade druge suhomesnate proizvode – objašnjava Reljanović koji je na sajam došao sa kolegom Josipom Vidovićem – Kasačem.

Dodaje da većinu pršuta i panceta prodaje putem ugovora s hotelijerskim kućama ili s restoranima. Njegovih se proizvoda se može naći i u ponekoj delikatesnoj trgovini, ali ne i u trgovačkim lancima. – Pršut je osjetljiv proizvod koji traži kontrolirane uvjete, a takvih u trgovačkim centrima nema. To se prije svega odnosi na svjetlost, koja ne smije biti prejaka, i na temperaturu koja ne smije prelaziti 20 Celzijevih stupnjeva. Te uvjete imaju naše stare konobe, ali ne i supermarketi – kaže Reljanović koji svoje suhomesnate delikatese plasira i u dobar dio zemalja Europske unije, ali i u Ekvador i Čile.

Na dubrovački sajam tradicionalno dolazi i Francesco Impieri iz južne Italije iz regije Basilicata. Ima tvrtku Calabro Lucani, a hrvatskim se potrošačima predstavio kolekcijom delikatesnih sireva, pršuta, tjestenina i pašteta. Impieri kaže da svoje proizvode, osim u matičnoj Italiji, najviše prodaje u Poljskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Portugalu, a zanimljiva mu je i Hrvatska zbog sličnog ukusa potrošača kao i u Italiji. Svu sirovinu za svoje proizvode Impieri crpi s vlastite farme koju ima ova mala tvrtka. Iako se teško može svrstati u mediteransku prehranu i ponudu, u Dubrovnik je svoje mjesto pod suncem došao pronaći i samoborski obrt Frelimo koji se bavi proizvodnjom čvaraka i sličnih proizvoda od čvaraka. Ana Tušin iz Frelima objašnjava da se žele probiti na tržište Dalmacije, da su im prve povratne informacije pozitivne i da su Dubrovčani jako dobro prihvatili čvarke. Ante Jakić, predsjednik Županijske obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije, kaže da oni bilježe obrnuti trend od ostatka zemlje, odnosno da je broj obrta stalno u porastu, iako je riječ o području na kojem većina gospodarstava ovisi o turizmu. Terzina Orlić, predsjednica Županijske komore HGK u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ističe da je veliki problem u ovom dijelu Hrvatske da, osim onih vezanih uz turizam, ima jako malo tvrtki koje mogu pružiti neke druge usluge.

– Svako domaće gospodarstvo koje ima ugostiteljsku djelatnost ima eventualno domaće vino i to je to. Trebalo bi jače ulagati u razvoj poljoprivredne i prehrambene proizvodnje da bi se zaokružio ciklus od polja do stola – kaže Orlić.

>>Kulinarski show u Dubrovniku oduševio prisutne

Komentara 5

Avatar TvojUjko
TvojUjko
20:17 18.03.2016.

Imamo plodnu zemlju, iskustvo u poljeprivredi, kvalitetnu hranu, mogli bi biti eldorado mesa, ribljih proizvoda, voča, povrča....izvoziti 3x više nego uvoziti, ali namjerno su pojedinci /uvoznici upropastili RH

EU
eurobanana
20:37 18.03.2016.

MI nemamo nista ..prehrana je 70% uvezena jer lobiju i politicarima odgovara rasprodaje Hrvatske za kunu..............da imamo jaku poljoprivredu imali bi i dosta jaku prehrabenu proizvodnju,i cijela Hrvatska bi za EU mogla biti zaposlena za snabdijevanje EU jos sa kvalitetnom prehranom ..poput KATALONIJE.........ili HOLAND koji sa staklenicima snabdijevaju 5 EU-a a Hrvatska sebe ne moze prehraniti.........bljuc

Avatar EU MOJCA
EU MOJCA
20:31 18.03.2016.

Domaće je domaće.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije