U turističkoj velesili Španjolskoj, s više od 80 milijuna turista, oko 470 milijuna noćenja i prihodom iznad 140 milijardi eura samo u jednoj godini, ime Eulogio Bordas i te kako je poznato. Konzultantu s više od tri i pol desetljeća iskustva u biografiji stoje brojni savjetnički poslovi za nacionalne turističke organizacije raznih zemalja uključujući, dakako, i u vlastitoj zemlji. U karijeri je vodio timove koji su izradili oko 80 turističkih strategija i više od 65 marketinških planova za turističke zemlje, regije ili gradove diljem svijeta.
Ovog turističkog maga smatra se i svojevrsnim inovatorom u pronalaženju i razvijanju turističkih proizvoda za tržišne niše gostiju s posebnim prohtjevima i interesima. Na razvijanju avanturističke, kulturne, zabavne, gastro... ponude angažirale su ga turističke organizacije brojnih zemalja, a dobro je poznat i u hrvatskim turističkim krugovima. U proteklim godinama radio je strateške marketinške planove za Hrvatsku turističku zajednicu, masterplanove razvoja turizma u više hrvatskih regija te nekoliko brend strategija za najveće domaće hotelske kompanije i te kako ima uvida u potencijale i izazove domaćeg turizma.
Sve je, pak, kao i mnogo štošta u hrvatskom turizmu počelo u Istri, koja je prva, još u poratnim godinama, koristila savjetničke usluge ovog simpatičnog Španjolca. S Eulogijem Bordasom razgovaramo o globalnim turističkim trendovima, ali i o aktualnoj situaciji, izazovima i perspektivama našeg turizma.
Kako će se globalna turistička potražnja razvijati tijekom sljedećih 15 godina i kako će to utjecati na Hrvatsku?
U sljedećih 15 godina svjetska će se turistička potražnja udvostručiti, a turizam će bez sumnje biti glavna gospodarska aktivnost na planetu. Pritom će Europa i dalje biti najveća svjetska turistička destinacija, zbog čega i Hrvatska ima izglede za znatan rast. No, veliki izazov za Hrvatsku je kako izbjeći “neinteligentan rast”, odnosno rast koji uništava konkurentnost same destinacije. Toga se morate paziti jer u Hrvatskoj već danas postoje destinacije koje su tijekom ljeta opasno zasićene. Ako se to dogodi, Hrvatska će pasti u masovni, jeftini i neprofitabilni turizam, koji će privlačiti samo marginalnu turističku potražnju, a to odbija profitabilne goste. Zaključak bi bio da, ako se turizmom ne upravlja ispravno, doći će do njegova nepovratnog propadanja.
Kamo ide svjetska turistička industrija i tko će u budućnosti biti budući pobjednici i gubitnici?
Turizam se sve više temelji na tehnologiji, a nestat će oni koji se u idućih sedam do deset godina uspješno digitalno ne transformiraju. Osim toga, industrija se razvija u smjeru sve veće specijalizacije i fokusira se na specifične segmente, aktivniju ponudu iskustava i jaču personalizaciju usluga. Dolazi nam stroža regulativa protiv zagađenja u segmentu zračnog prijevoza i krstarenja, što će sigurno više potaknuti slobodnija “neometana putovanja”. Ukratko, krećemo se prema “high-tech-high-touch” turizmu koji je održiv.
Koji su ključni novi trendovi u turizmu koji donose novu generaciju turista?
Ima nekoliko jasnih potrošačkih trendova, gledano sa socio-demografskog stajališta, koji već sada oblikuju, odnosno oblikovat će turističku industriju u sljedećih nekoliko godina. Prvi trend su milenijci koji čine većinu demografske piramide. Čak tri milijarde ljudi na svijetu, koliko ima trenutačno milenijaca, cijeni iskustvo više od ičega i njihov je fokus na istraživanju, interakciji i emocionalnom iskustvu. Mnogi su brendovi već shvatili da trebaju redefinirati uslugu koju pružaju kako bi udovoljili njihovim zahtjevima. Drugi trend predstavljaju buduće, Z i Alpha generacije. Utjecaj tih generacija na turizam tek treba postati vidljiv. Djeca milenijaca bit će visoko tehnološki osviještena i usmjerena ostavljanju pozitivnog otiska u svijetu koji ih okružuje. Treći je trend rast multigeneracijskih putovanja. Veliki je trend sada povesti cijelu obitelj na nezaboravnu avanturu. Obitelji prestaju provoditi vrijeme samo na plaži i povrh toga traže transformativna iskustva koja cijela obitelj može podijeliti. Četvrti je trend porast solo putovanja. Solo putovanje može biti nečiji stil života, nešto što netko napravi jednom u životu, na prekretnici života ili slijedi osobni san. No, čak i kad putuju sami, ljudi se i dalje žele povezati s drugim putnicima ili lokalnim stanovništvom.
Kako novi trendovi mijenjaju sadašnju turističku ponudu i što vidite kao prioritete za hrvatski turizam?
Hrvatska turistička industrija mora razviti i prilagoditi svoju ponudu u tri smjera. Prvo treba zadovoljiti iskustvenu komponentu, odnosno želju doživljavanja novih iskustava koje donose osjećaj poboljšanja, uživanja i osvježenja. To znači da Hrvatska treba ponuditi autentična iskustva u netradicionalnim destinacijama gdje putnici mogu komunicirati s lokalnim ljudima. Drugo, kompanije trebaju biti svjesne da personalizacija nije jednaka za sve. Potrošači mogu imati različita očekivanja od onoga što je autentično u njihovoj percepciji. Ključno je prilagoditi njihova očekivanja i biti fleksibilan. Potrošači žele prilagođene module koji odgovaraju njihovim interesima. I treće što Hrvatska mora napraviti jest snažnije se usmjeriti na principe održivosti. Društvena odgovornost i briga o održivom životu sve više prevladava u turizmu budući da nova generacija turista sada aktivno traži brendove koji su autentični i iskreni vezano uz svoj razvoj i društveno dobro.
Što smatrate najvećim izazovima u razvoju globalnog turizma u idućih 20 godina?
Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC) nedavno je istaknulo da u svijetu u kojem se mijenja klima, gdje milijuni raseljenih ljudi bježe od nasilja, terora ili nestašice resursa i gdje su zaštita podataka i privatnost postali relevantni, veliki izazovi koji će posebno utjecati na prirodu globalnih putovanja i turizma u budućnosti postaju sljedeći – sigurnost, demografija, nestašica resursa, gospodarenje otpadom i korporativna etika.
Što trenutačni gosti očekuju od Hrvatske i kako vidite njen poželjan razvoj u budućnosti?
Trenutačni gosti u Hrvatskoj traže mediteranski mit koji spaja tradiciju i autentičnost s modernošću. To je bilo vrlo dobro povezano s osnovnim sloganom “Mediteran kakav je nekad bio” koji je nažalost ukinut. Hrvatska mora zadržati svoj mediteranski duh u svojim urbanim prostorima, u svojoj gastronomiji, u iskustvima koja nudi putnicima i na način na koji ih tretira. No, najvažnije je da Hrvatska inteligentno upravlja rizikom od pada u destinaciju s niskom dodanom vrijednošću. Hitno treba početi učinkovito upravljati ponudom tzv. privatnog smještaja i kampovima niske kvalitete. Turizam ima smisla samo ako uspije poboljšati kvalitetu života stanovnika, a to se postiže samo rastom plaća i poslovne koristi za stanovništvo kroz postizanje više dodane vrijednosti.
Što je po vašem mišljenju najveća prednost Hrvatske u kontekstu mediteranskog turizma?
Hrvatska je zemlja koju kupac vidi kao dio snažnog brenda: Mediteran koji kombinira tradiciju i modernost. Ljepota obale, otoci i većina ribarskih sela jedinstvena su vrlo visoka vrijednost koju Hrvatska mora iskoristiti. No, u isto vrijeme, ona mora smanjiti neke negativne aspekte, odnosno nedostatke, a to su prije svega uređenje plaža, raznolikost i hrane, mjestimična preizgrađenost, vizualna zagađenost i slično.
Koji bi, po vašem mišljenju, bili ključni potezi za Hrvatsku da privuče neke od najvećih svjetskih turističkih lanaca ili relevantne ulagače?
Kako bi potaknuli hrvatske hotelijere da pruže najvišu razinu usluge i da budu šire prepoznati, korisno bi bilo privući renomirane svjetske hotelijerske brendove i investitore. Međutim, za to Hrvatska treba jako poboljšati investicijsku klimu. Porezi i zapreke u realiziranju investicija, posebno u segmentu upravljanja prostorom, nisu adekvatni za privlačenje investitora i za istovremeno osiguravanje kvalitetne razine održivosti. Rast svjetskog turizma odvijat će se u obliku turističkih ljetovališta četvrte generacije, a hrvatski zakoni nisu tome naklonjeni. Kvalitetno obrazovana i raspoloživa radna snaga je važan čimbenik za privlačenje investitora i renomiranih međunarodnih operatera. Hrvatska mora pronaći inovativne načine da to riješi jer je to trenutno usko grlo razvoja turizma. Da zaključim, Hrvatska ima goleme mogućnosti da turizam učini jednim od čimbenika prosperiteta, ali mora urediti mnoge stvari kako bi se uhvatila u koštac s nekim ključnim pitanjima. Potrebno je i hitno da politika kao regulator uloži napor. Bitno je surađivati s industrijom. Aktivna i profesionalna suradnja „politike“ i „biznisa“ na principima međusobnog uvažavanja i zajedničkog rješavanja izazova sektora su ključ uspjeha u budućnosti.
Sadržaj nastao u suradnji s HUT-om
