Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis EU fondovi

Sljedeći korak dosegnuti razinu višu od 85 posto

Stopa ugovaranja u dvije je godine upeterostručena. Plaćanje korisnicima poraslo je s 291 milijuna eura na 1,98 milijardu eura.
15. siječnja 2019. u 14:04 0 komentara 293 prikaza
Slavonija
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

U prošloj godini u Hrvatskoj je ostvaren rast u svim fazama korištenja europskih fondova, uz dvostruko veća ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj, objavila je jučer na konferenciji za novinare ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, priznajući da će biti još puno posla u sljedećem razdoblju.

Premijer Plenković u Pakracu predsjedao 7. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem vrijedan rezultat Milijarde za Projekt Slavonija povučene su iz fondova Europske unije


Između ostalog, pojašnjeno je, u planu je i izmjena operativnih programa koja bi trebala biti dovršena do kraja ove godine, kako bi se preusmjerila sredstva iz onih segmenata koji su zabilježili podbačaj, a u najvećoj mjeri to se dogodilo u prioritetu koji se odnosi na informacijsko komunikacijske tehnologije, zaštite od poplava te vodno gospodarstvo.

U šestu brzinu

Ministrica Gabrijela Žalac poručila je kako u ostatku financijskog razdoblja očekuje dvostruko brži tempo ugovaranja, te smatra da je bolje da se ugovori previše projekata nego njih premalo, kako bi se povećala iskoristivost, premda se dio financirao iz proračuna koji će dugoročno od toga imati korist.
Pritom će se osigurati dovoljno projekata da zamijene one za koje se utvrdi da se neće moći ugovoriti do 2023. godine.
– Kad je prošla godina u pitanju, posebno je važno naglasiti pojačani intenzitet ugovaranja sredstava, tako da je u dvije godine stopa ugovaranja EU projekata povećana više od pet puta. To znači da smo na polovici korištenja perspektive 2018. godine došli do ugovaranja od 62 posto, što nam daje odličnu poziciju za dostizanjem iduće stepenice u planovima ugovaranja viša od 85 posto – istaknula je ministrica Žalac.

Na 79 posto alokacije

Lani je kroz objavu 152 natječaja korisnicima na raspolaganje stavljeno 2,9 milijarde eura, čime se iznos objavljenih natječaja popeo na 8,5 milijardi, odnosno 79 posto ukupne alokacije.
Za usporedbu, od 2014. do kraja 2017. godine objavljeni su natječaji u iznosu 5,6 milijarda eura, odnosno 52 posto od ukupno raspoloživih sredstava.
Korisnicima je, pak, isplaćena 1,05 milijardi eura, odnosno ukupno je isplaćeno 1,97 milijardi u odnosu na alokaciju za financijsko razdoblje 2014.-2020., te 748 milijuna kuna za kapitalne projekte regionalnoga razvoja, što je pak dvostruko više nego u 2017. godini. Komentirajući podbačaj u nekim segmentima, ministrica Žalac napomenula je kako su u mandatu ove Vlade ugovorena sredstva porasla s 985 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 6,62 milijarde eura, što je rast od 572 posto.

Također, kako tvrdi, plaćanje korisnicima poraslo je s 291 milijuna eura na 1,98 milijarda eura, što je rast od 578 posto. U Ministarstvu pojašnjavaju kako isplate korisnicima ovise o dinamici provedbe aktivnosti unutar projekta, no očekuju da će i taj će broj ubrzo značajno porasti s obzirom na dinamiku ugovaranja lani.

U sljedećoj godini cilj Ministarstva je povećati razinu ugovorenosti projekata, najvećeg operativnog programa OPKK, na 85 posto raspoloživih sredstava financijske perspektive 2014.-2020.
Po uzoru na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, u okviru kojega je lani ugovoreno 8,7 milijarda kuna, pokrenut će se projekti i za ostala područja u Hrvatskoj, najavljuju u Ministarstvu.

 

VIDEO - maketa prve hrvatske podmornice koja će se uskoro graditi


Nova NUTS 2 klasifikacija za veće regionalne potpore

Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku, poznata pod akronimom NUTS, je statistička klasifikacija koja služi za prikupljanje, obradu, analizu i publiciranje statističkih prostornih podataka na razini Europske unije. NUTS klasifikacija predstavlja i važan alat koji se primjenjuje za potrebe provedbe pojedinih politika EU, a posebno Kohezijske politike koja koristi NUTS klasifikaciju kako bi, između ostaloga, utvrdila prihvatljivost pojedinih područja za dobivanje financijskih potpora iz fondova Kohezijske politike. Na poziv Europskog statističkog ureda Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije naručilo je studiju kojoj je cilj utvrditi nove prijedloge definiranja NUTS regija u Republici Hrvatskoj te predložene izmjene NUTS klasifikacije uputiti u redovnu proceduru Eurostatu.

Trenutna podjela Hrvatske na dvije NUTS 2 statističke regije (Jadranska Hrvatska, koja obuhvaća 7 priobalnih županija te Kontinentalna Hrvatska, koja obuhvaća Grad Zagreb i 13 preostalih županija). Glavni nedostatak aktualne podjele na NUTS 2 regije jest veliki utjecaj Grada Zagreba na BDP po stanovniku Kontinentalne Hrvatske, što ima za posljedicu slabije mogućnosti korištenja regionalnih potpora za sve područja Kontinentalne Hrvatske čiji je BDP po stanovniku znatno niži od onog Grada Zagreba. Primjerice, Grad Zagreb (koji se nalazi na oko 105% prosjeka razvijenosti EU) je oko tri puta razvijeniji od nekih slavonskih županija (koje su na oko 33% prosjeka razvijenosti EU). Međutim, s obzirom na to da se nalaze u istoj regiji (Kontinentalna Hrvatska) svi imaju identične intenzitete regionalnih potpora, pojasnili su iz Ministarstva. U odnosu na vrijeme kada se donosila važeća NUTS klasifikacija došlo je do važnih promjena zbog kojih je moguće primijeniti nove pristupe u formiranju NUTS 2 regija.

Glavna je razlika u tome što je Grad Zagreb u međuvremenu prešao granicu od 800.000 stanovnika, što znači da sada postoji mogućnost da se grad Zagreb izdvoji kao zasebna NUTS 2 regija. Prijedlog nove podjele na NUTS 2 razini omogućuje da veliki dio područja Hrvatske ostvari pravo na veći stupanj regionalnih potpora nego što je to bio slučaj da se nastavi s korištenjem postojeće klasifikacije i to predstavlja najveću pozitivnu promjenu koju nosi nova klasifikacije, ističu u Ministarstvu.     

Likovi Matana i Šunje
NI MATAN NI ŠUNJE NE MOGU PREKO
Pustoš uz granicu: U BiH su kupovali gajbu piva za 40 kuna, gorivo za dvije, lijekove... Toga više nema
ISTRAŽUJEMO
Ovo je najčešćih 10 vrsta spavača – prepoznaješ li sebe među njima?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.