Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Proglašeni pobjednici projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj, evo kako su osvojili žiri

Na natječaj projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj pristiglo je više od 320 prijava, a predano je 76 projekata, unutar kategorije Destinacija Hrvatska njih 20, u kategoriji Inovativna Hrvatska 16, Poduzetna Hrvatska 25, Izvorno Hrvatsko osam projekata te Održiva Hrvatska njih sedam projekata.
11. prosinca 2015. u 16:36 0 komentara 677 prikaza
Hrvatska pamet Hrvatskoj
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

Danas su na finalnom eventu projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj u Cinestaru proglašeni pobjednici ovogodišnjeg natječaja koji su za nagradu osvojili po 21.000 kuna.  Na natječaj projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj pristiglo je više od 320 prijava, a predano je 76 projekata, unutar kategorije Destinacija Hrvatska njih 20, u kategoriji Inovativna Hrvatska 16, Poduzetna Hrvatska 25, Izvorno Hrvatsko osam projekata te Održiva Hrvatska njih sedam projekata.  Najboljima su proglašeni Finis unutar kategorije Izvorno Hrvatsko, unutar kategorije Destinacija Hrvatska pobjedu je odnio Key Hunter, u Održivoj Hrvatskoj projekt Inventus, u Poduzetnoj Hrvatskoj Vinifera, a u Inovativnoj Hrvatskoj projekt Pametna klupa, javlja Poslovni dnevnik.

˝Pokrenuli smo ovaj projekt s namjerom da se potakne javna diskusija političke, akademske i poslovne zajednici s ciljem zadržavanja mladih˝, pojasnila je unutar kratkog videa o projektu Andrea Borošić, direktorica Poslovnog dnevnika i članica Uprave Večernjeg lista.

Poslovni dnevnik je ovim natječajem mladima dao priliku da pokažu i dokažu svoju kreativnosti i inovativnost, a kolik je značaj ovog projekta dokazuje i činjenica da ga je podržalo čak 27 partnera.

Stručni žiri koji su činili Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, Branko Roglić, vlasnik Orbica, Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK i  Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika odabrao je 15 finalista. Kako kažu, zadatak žiriranja nije bio nimalo lak posao, ali užitak im je bio vidjeti kako mladi ljudi razmišljaju i kakva sve rješenja i ideje imaju. Nakon njihovog teškog posla odabira finalista, studenti finalisti su svakodnevno pred žirijem po danima, odnosno kategorijama prezentirali svoje projekte.

Posebnu nagradu Zaklade Luka dodijelila je Alma Sarač, suradnica za korporativne komunikacije u IN2 koja je projekte i žirirala. Kako kaže, žiriranje je bio zahtjevan posao ali je izuzetno zadovoljna sa sva tri projektna tima i kaže kako su sve cure jako dobro pripremile.

˝Treba nagraditi uspješne žene koje ne samo da žele vidjeti promjene u društvu i javnosti nego ih trebaju i pokrenuti, a njihovi projekti moraju zaživjeti u realnom sektoru˝, poručila je na dodjeli nagrada Alma Sarač, suradnica za korporativne komunikacije u IN2.

Nagradu je dobila Anita Majoli i  njen projekt Zlatne ruke. Kako nam je istaknula Sarač još na žiriranju, Anita Majoli, autorica projekta Zlatne ruke bila je iznimno sigurna u sebe i pokazala je strast za svojim projektom, vjeruje u njega do temelja, jako je dobro bila pripremljena, te upoznata s rizicima i alternativnim pravcima.

˝Probitačna je u nastupu te je pokazala umijeće umrežavanja i s drugim kolegicama konkurentima, a ima i pravi ženski poduzetnički duh, te ambiciju donijeti promjene u društvu te lokalnoj zajednici˝, komentirala je Sarač.

Inače, Zaklada Luka postoji s dobrotvornim ciljem poticanja ženskog poduzetništva i pruža financijsku potporu djevojkama tijekom njihovog višeg školovanja, kako bi se mogle fokusirati na učenje, usavršavanje i poduzetni rad, a potom i na rani start karijere. Osim financijske potpore, ova Zaklada je jedinstvena jer pruža i mentorsku podršku, a mentori Zaklade su ugledni profesionalci poduzetnici, odvjetnici, profesori te znanstvenici. Nagrađuju one s visokim prosjekom te im pomažemo održati visoki prosjek, kako bi bile što konkurentnije na tržištu rada. Cilj je omogućiti im utjecaj na kvalitetniji razvoj društva, te poticaj promjena u društvu.

Nagradu u kategoriji Izvorno Hrvatsko za projekt Finis dodijelila je Andrea Borošić, direktorica Poslovnog dnevnika i članica Uprave Večernjeg lista. Žiri koji je odabrao finaliste činili su žirijem u kojem su bili Ana Kuštrak Korper sa ZŠEM-a, Nina Butić Ivanković i Katarina Špiljak Žnidar iz Hrvatske Pošte, Borivoje Dokler i Linda Badrić iz Poslovnog dnevnika.

˝Poslovni dnevnik uvijek želi svojim djelovanjem potaknuti promjene, pa tako i ovim projektom˝, istaknula je Borošić prije uručivanja nagrade.

Sarač koja je pregledavala projekte za Zakladu Luka oduševila se projektom Finis i poduzetničkim duhom Anje Rodin i Ekaterine Drobat. Za njihov projekt kaže da je izuzetno kvalitetan i provediv.

˝Djevojke su bez ičije podrške same u potpunosti izradile prehrambeni konac od ideje do samog dizajna i to u nekoliko okusa. Poslovni plan je jako dobro i realno razrađen, a koncept, strategija i marketinška vrijednost potpuno opravdani te izvedivi. Ovakav proizvod još ne postoji na globalnom tržištu, te postoji potražnja za istim.  Hrvatska se ovakvim proizvodom može istaknuti kao inovativna zemlja s dobrim i kvalitetnim prehrambenim navikama˝, tvrdi Sarač.

Iduću nagradu, nagradu u kategoriji Destinacija Hrvatska za projekt Key Hunter dodijelio je Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK, jedan od članova stručnog žirija koji  je odabrao finaliste. Žiri koji je birao finaliste za ovu kategoriju činili su Norman Müller iz Večernjeg lista, Karlo Stojčević iz Red Pointa, Borivoje Dokler, Vladimir Nišević i Miro Miljković iz Poslovnog dnevnika.

˝Počašćen sam predžiriranjem i to je samo potvrdilo da uz svu ovu našu predivnu zemlju najjači i jedni pravi resursi su ljudi, a pogotovo mladi ljudi i njihove ideje i kreacije za bolju Hrvatsku i svijet˝, poručio je Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK.

Karlo Stojčević iz Red Pointa komentirao je zašto je glasao za projekt Key Hunter istaknuvši kako ima veliku mogućnosti da se pretvori u realan biznis.

Odabir pobjedničkog tima Inventus u kategoriji Održiva Hrvatska bio je jednoglasna odluka i svi iz žirija smatrali su kako je samo korak do realizacije. U žiriju su bili Goran Becker, član Uprave HAMAG-BICRO-a, Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ininog Sektora upravljanja ljudskim resursima, Sven Müller direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Jasna Bibić i Borivoje Dokler iz Poslovnog dnevnika.

Nagradu timu Inventus uručila je Lidija Tošić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koja je istaknula kako Fond podržava i sufinancira studentske udruge i pomaže im da njihove inovativne ideje zažive.

U kategoriji Poduzetna Hrvatska nagradu timu Vinifera dodijelio je Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu.˝S oduševljenjem smo pristali biti partner ovog projekta. Mi na Sveučilištu upravo i potičemo akademsko poduzetništvo˝, poručio je Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu istaknuvši kako je žiriranje bio toliko zahtjevan posao da je morao čitav svoj tim zadužiti da mu pomognu jer su projekti bili izvrsni.

I u kategoriji Poduzetna Hrvatska žiri je bio jednoglasan i odlučio se za ulje od koštica grožđa od sestara Čobanković. U žiriju koji je odabrao pobjednice bili su Branka Brekalo, voditeljica Odjela marketinga i razvoja proizvoda u OTP leasingu, Julijana Njegovec, fond menadžerica iz PBZ CROATIA OSIGURANJA,  Branka Belamarić, voditeljica odnosa s javnošću u Plinacru, Anita Futivić Pačelat iz sektora Poduzetničko bankarstvo u Zagrebačkoj banci, Sava Bogdanović, dekan Visoke škole tržišnih komunikacija Agora te Goran Becker član Uprave HAMAG-BICRO-a.

˝Osjetio sam trnce dok su predstavljale ideju jer im je projekt vrlo životan, gotovo da ga možete opipati. Jedino mi je žao što ulje nismo probali. Vrlo su skromne u o tom smislu poduzetnosti, to je taj ženski pristup u kojem nema razmetljivosti. Siguran sam da će taj projekt zaživjeti, nastavak je obiteljskog biznisa uz otvaranje nove niše i to je vrlo pohvalno˝, poručio je Sava Bogdanović, dekan Visoke škole tržišnih komunikacija Agora.

S njim se složila i Julijana Njegovec, fond menadžerica iz PBZ CROATIA OSIGURANJA koja je pohvalila koncept koji zaokružuje obiteljsku vinogradarsku priču, odnosno ideju da upotrijebe neiskorištene sirovine prilikom proizvodnje vina u svrhu dobivanja ulja, jer upravo to čini  ideju originalnom i izvedivom.

˝Za cure sam se odlučila jer imaju najbolji projekt,inovativno je, a odlična stvar je što imaju zaštitu obitelji te razrađenu čitavu logistiku u vidu obiteljskog posla na koji se njihova ideja samo nastavlja˝, poručila je Branka Belamarić, voditeljica odnosa s javnošću u Plinacru.

Odluka o pobjedniku kategorije Inovativna Hrvatska, projektu Pametna klupa također je bila jednoglasna. U žiriju su bili Dragica Marjanović, direktorica službe marketinga i komunikacija u UNIQUA osiguranju, Branka Belamarić, voditeljica odnosa s javnošću u Plinacru, Igor Vrečko, nositelj specijalističkog stručnog studija Projektni menadžment Veleučilišta Baltazar Zaprešić , Ninoslav Čerkez, izvršni direktor upravljanja kadrovima i edukacijama iz IN2 te Goran Becker član Uprave HAMAG-BICRO-a. Mladom inovatoru nagradu je uručio Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava koji je istaknuo kako se divi žiriju jer odabrati pobjednika od tako tri izuzetna rada sigurno nije bio lak posao.

˝ Pobjednik se istaknuo svojim stavom, vrlo je mlad, ali je ipak pokazao neviđenu zrelost i to da njegova ideja već djeluje u praksi i da ima tržišni potencijal˝, smatra Ninoslav Čerkez, izvršni direktor upravljanja kadrovima i edukacijama iz IN2.

Kako kaže, Dragica Marjanović, direktorica službe marketinga i komunikacija u UNIQUA osiguranju pohvalno je to što je usmjerio i komercijalizirao svoj talent.

˝Svi smo se složili da je autor projekta dobar predstavnik svoje generacije, kod njih je sve multitasking, njima je sve u slikama i sve brzo povezuju pa tako i Ivan koji je informatički vrlo pismen,  zna što se globalno dešava, a uz to je i talentiran mladić. Meni koja radim u marketingu i prodaji  je iznimno zanimljivo da je i prije nego što je izbacio gotov proizvod, imao prototip koji je bio vizualno atraktivan, dobro brendiran i dobro tržišno pozicioniran˝, kaže Dragica Marjanović, direktorica službe marketinga i komunikacija u UNIQUA osiguranju.

Što s nagradama

Doris Barić, pobjednica kategorije Destinacija Hrvatska kaže kako joj je cilj bio spojiti igru i kulturu. ˝Uz moj koncept turisti uče povijest grada, kulturu, a pritom se dobro zabavljaju  s društvom s kojim putuju. Iznenađena sam potpuno s time što sam dobila nagradu i iskreno moram priznati da sam još uvijek malo u šoku. Sada sam u potrazi za poslovnim partnerom koji će uči sa mnom u ovu priču, a akd ga nađem ću sav dobiveni novac uložiti u pokretanje projekta˝, poručila je Doris Barić, autorica Key Huntera.

Iznenađenje nije krila ni Ekatarina Drobat, jedna od pobjednica kategorije Izvorno Hrvatsko i jedna od autorica projekta Finis. ˝Nadamo se da će zahvaljujući ovoj pobjedi Finis uskoro ugledati svijetlo dana˝, poručila je Ekatarina Drobat.

Mladi poljoprivrednik Ivan Borović, jedan od članova tima Inventus poručio je kako je idući korak dodatno doraditi projekt te tada aplicirati na EU fondove. ˝Ova nagrada nam je dokaz da ima nade za hrvatsku poljoprivredu i da mladi mogu uspjeti ako daju sve do sebe i budu ustrajni. Od novaca ću za početak otvoriti obrt za poljoprivrednu djelatnost, a nakon toga pripremiti projekt za EU fondove˝, poručio je Ivan Borović.

Ana Čobanković, jedna od sestara odgovornih za projekt Vinifera istaknula je kako je ovo veliko priznanje zbog ogromne konkurencije. ˝ Ovaj novac koji smo dobili definitivno ćemo utrošiti za nastavak projekta i pokretanje proizvodnje˝, kaže Ana Čobanković.

Ivan Mrvoš, autor već popularne Pametne klupe otkrio nam je kako je kad se prijavio na projekt ideja tek bila u povojima, a sada nekoliko mjeseci kasnije osvaja tržišta poput Ujedinjenih Emirata i zapošljava petero ljudi. ˝Za desetak dana imamo predstavljanje nove verzije pametne klupe. Ova nagrada mi je sjajno zaokruživanje uspješne godine i cijele priče. Jedini problem s projektima poput ovog mog su financije jer su svi dijelovi skupi, tako da će novac sigurno otići u pametne svrhe˝, poručio je Ivan Mrvoš.

Anita Majoli, autorica projekta Zlatne ruke i dobitnica nagrade Zaklada Luka iznimno je ponosna jer joj je to struka i veliko priznanje za dobar projekt. ˝Ovo je prvi projekt koji sam stavila na papir i odmah sam dobila nagradu. Novac ću potrošiti na opremu i kompjutore budući da planiram zaposliti osobe s invaliditetom jer će i meni i njima to biti poticaj za kvalitetan rad˝, poručila je Anita Majoli.

Težak put do odabira finalista

Davorko Vidović, tvrdi kako su se radovi razlikovali po kvaliteti pojedinih dimenzija ili aspekata te ih je trebalo ili rangirati kriterije ili pak tražiti one projekte među njima koji su u prosjeku zadovoljavali većinu kriterija.

˝Na prvo sam mjesto stavio kriterij inovativnosti. Naši su studenti pokazali da imaju inovacijski potencijal i da mogu generirati i sasvim originalne ideje, ali i da na temelju postojećih proizvoda i usluga mogu pronaći znatan prostor za inovacije. Neki su, projekti, bili napisani na vrlo profesionalan način, uz dobro sondiranje tržišta za buduće proizvode, te pedantno izrađenih troškovnih analiza. U svakom slučaju, u svim je radovima dosta dobrih i iskoristivih ideja, koje bi mogle naći relativno brzo i svoju konkretnu realizaciju. Ova  inicijativa Poslovnog dnevnika je i dobrodošla i potrebna, kako bismo poticali mlade da se što više i u što većem broju okreću kreativnom i inovativnom osmišljavanju novih proizvoda i usluga˝, poručio je Vidović.

Miljenko Šimpraga, prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije istaknuo je kako su pristigli radovi bili zaista kvalitetni te su morali uvesti šestu ocjenu odnosno kriterij, kako bi mogli napraviti užu selekciju pristiglih radova i odabrati troje finalista.  Kako kaže,  u natječaju se posebno vrednovala originalnost te preciznost razrade plana realizacije, stoga su odlučili dodati  novi kriterij koji je obuhvatio širu ekonomsku održivost i mjerljivu društvenu korist predloženog projekta.

˝Drugim riječima, gledali smo da projekti imaju stvarnu mogućnost za realizaciju, pri čemu smo posebno vrednovali i jasnoću predstavljanja vodeći se pri tome smjernicama dobre „pitch“ prezentacije. Taj kriterij pomogao nam je u konačnom odabiru troje finalista, za koje smatramo da predstavljaju najbolje projekte iz ovog tematskog područja˝, kaže Šimpraga.

Branko Roglić, vlasnik Orbica je napomenuo kako je bilo mnoštvo interesantnih ideja, no dalek je put do realizacije.  ˝Svježina ideja je ono što me posebno razveselio i iznenadilo. Ipak studenti moraju biti svjesni kako je za nove proizvode potrebno i tržište te dobra i kvalitetna razrada projekta koja bi mu zajamčila uspješan plasman na tržištu˝, poručio je Branko Roglić, vlasnik Orbica. 

>> 'Hrvatska će biti jaka onoliko koliko bude razvijen svaki njezin dio'

A1
PROMO
Pogledajte kako je karlovački slatkovodni akvarij postao primjer uspješnog poslovanja

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.