– Prema našoj prognozi, nije vjerojatno da će Hrvatska uspjeti postići preporučeni cilj za 2014. godinu. Komisija će analizirati proračunsko stanje i uzeti u obzir sve druge mjerodavne elemente prije nego što dođe do zaključka i pokrene određene aktivnosti – rekao je europski povjerenik za ekonomsku politiku Pierre Moscovici.
– U svakom slučaju, snažno političko djelovanje i snažne mjere su jako bitne kako bi se ispunila konsolidacijska strategija za Hrvatsku i kako bi poduprla gospodarski rast – dodao je Moscovici, donedavni francuski ministar financija.
U najnovijoj ekonomskoj prognozi, objavljenoj danas u 11 sati u Bruxellesu, Europska komisija nakon šest godina recesije u Hrvatskoj predviđa sićušan rast BDP-a od 0,2 posto u 2015., najslabiji gospodarski oporavak u čitavoj Europskoj uniji. Veći rast od Hrvatske nagodinu će imati CIpar (0,4), Italija (0,6), Grčka (2,9) i sve ostale države članice. Prognoza rasta hrvatskog BDP-a za 0,2 posto u 2015. predstavlja smanjenje u odnosu na prijašnju, proljetnu ekonomsku prognozu Europske komisije u kojoj se Hrvatskoj u 2015. predviđao rast od 0,7 posto BDP-a.
Ove godine hrvatski BDP pada za -0,7 posto u odnosu na prošlu godinu.
Prema istoj prognozi, deficit hrvatskog proračuna daleko je od -3 posto na koliko treba biti spušten u europskoj proceduri za smanjenje prekomjernog deficita. U 2014. deficit će iznositi -5,6 posto, u 2015. -5,5 posto, a u 2016. -5,6 posto. "Deficit opće države predviđen je na 5,6 posto BDP-a u 2014. zbog niskih prihoda od PDV-a", kaže se u dokumentu EK. No, najnoviji prijedlog rebalansa proračuna, koji je prije pet dana usvojen na Vladi, nije ukalkuliran u ovu ekonomsku prognozu Komisije, čime se može objasniti razlika između Komisijine brojke o deficitu i Vladine tvrdnje da će deficit ove godine biti 5 posto. Europska komisija u svoju današnju prognozu nije ukalkulirala ni najavljene promjene u porezu na dohodak i porez na kamate na štednju, koje bi trebale biti uvedene 2015., ali za koje Komisija tvrdi da "nema dovoljno detalja o primjeni" te reforme.
Podsjetimo, Komisija u proceduri kroz koju ekonomski nadzire Hrvatsku želi da se taj deficit smanji na -3,5 posto u 2015. i -2,7 posto u 2016. godini, što se po ovoj ekonomskoj prognozi čini nedostižnim osim ako hrvatska Vlada ne napravi daljnje rezove proračunskih rashoda ili ako se proračunski prihodi ne povećaju u slučaju nekog čudotvornog ozdravljenja hrvatskog gospodarstva koje sada nije na vidiku.
Komisija je danas objavila i prognozu kretanja hrvatskog javnog duga: 81,7 posto BDP-a u ovoj godini, 84,9 posto u 2015. i čak 89 posto u 2016. godini, što je također zabrinjavajuće. U prethodnoj, proljetnoj ekonomskoj prognozi Komisije hrvatski javni dug predviđen je na razini 69 posto BDP-a u 2015. Razlog za ovako velik skok javnog duga leži u, kako piše u dokumentu EK, uključivanju "dvaju velikih poduzeća u vlasništvu države" u kalkulaciju hrvatskog javnog duga.
"Negativni fiskalni rizici i dalje postoje", navodi se u dokumentu Europske komisije i pojašnjava da su to rizici od nenadanog pojavljivanja troškova u zdravstvenom sektoru, obrazovanju i prometu.
>> Srljaju li Europa (i Hrvatska) prema ekonomskom suicidu?
Opet laž u posljednja dva kvartala vlasti Jadranke Kosor imdli dmo rast za 0,2 posto svtendenvijom daljeg rasta s onda je došla ekipa zgubidana obave upropastila