Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Može li se konkurentnost graditi poreznom politikom?

Konferencija Večernjeg lista 22. rujna u Koprivnici okuplja političku i poduzetničku elitu zemlje na raspravi o ekonomskoj politici Vlade
19. rujna 2020. u 09:22 2 komentara 292 prikaza
Koprivinca: Održana konferencija "Hrvatska kakvu trebamo"
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Uoči novog kruga poreznog rasterećenja i najavljenih razgovora socijalnih partnera o prilagodbi radnog zakonodavstva gospodarskoj i zdravstvenoj situaciji, Večernji list treću godinu zaredom organizira tematsku konferenciju posvećenu efektima i očekivanjima od mjera fiskalne i gospodarske politike. Cilj je konferencije da postane mjesto nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu, koje okuplja poduzetnike, gospodarstvenike, predstavnike jedinica lokalne samouprave te svih razina izvršne vlasti. 

Milanović i Pahor na obilježavanja 77. obljetnice oslobođenja interniraca iz logora Kampor Ekološka ravnoteža je važna Milanović u Beču upozorio na klimatske promjene, pozvao na akciju kako bi se smanjile posljedice

Velika i brza pomoć 

Konferencija će se održati 22. rujna u Koprivnici, i to godinu dana nakon vrlo uspješne rasprave u sjedištu Podravke o tome kako stvoriti što poticajnije poduzetničko okruženje i podignuti konkurentnost gospodarstva. U radu konferencije sudjelovat će predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri Zdravko Marić, Tomislav Ćorić i Oleg Butković, profesor Hrvoje Šimović, ekonomski analitičar Zdeslav Šantić, poduzetnici Branko Roglić (Orbico), Ivan Ergović (Nexe) i Mirko Habijanec (Radnik) te predsjednici uprava vodećih kompanija Marin Pucar (Podravka), Fabris Peruško (Fortenova) i Marko Remenar (Adris). 

Vlada je najavila smanjenje poreznog opterećenja u sustavu poreza na dohodak i dobit, a do kraja godine produljene su i potpore za  čuvanje radnih mjesta. Uoči konferencije, zanimalo nas je što na sve kažu stručnjaci?

Hrvoje Šimović, profesor Ekonomskog fakulteta Zagreb, hvali prve poteze Vlade koji su uslijedili nakon početka epidemije.

- Vlada je reagirala relativno brzo i s relativno velikim paketom pomoći. Prije svega tu mislim na mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta koja je fiskalno najizdašnija - kaže Šimović.

Šibenik: Gužve na brodovima koji voze na otoke nedaleko Šibenika BROJKE NA KRAJU SEZONE Jadrolinija i autoceste ostvarile 70 posto lanjskog prometa

- Ako radite usporedbu kako su druge zemlje reagirale, pronaći ćete puno sličnosti među zemljama EU. Bez obzira na mjere, recesija nam je neizbježna. Danas govorimo o novim promjenama u poreznom sustavu, odnosno poreznim rasterećenjima koje bi trebale biti dodatni impuls ekonomskom oporavku. Najviše se tu ističe snižavanje stopa poreza na dohodak. Ipak, volio bih još jednom naglasiti kako je porezni sustav limitiran u pogledu poticanja ekonomskog rasta i konkurentnosti - navodi Šimović te podsjeća da su globalna izvješća konkurentnosti poput Doing Business Svjetske banke ili Svjetskoga gospodarskog foruma pokazala da Hrvatska ne zaostaje po pitanju poreznog opterećenja. 

- Kao najveći problemi više se ističu problemi administracije i birokracije, pravna (ne)sigurnost te neporezna davanja koja u Hrvatskoj više opterećuju poduzetnički sektor nego sami porezi. Svako porezno rasterećenje treba pozdraviti, ali veći problem javnih financija i dalje ostaje na rashodnoj strani proračuna, za koju je odgovorna cijela Vlada. Primjerice, reforme mirovinskog sustava ili zdravstva imat će više utjecaja na dugoročno fiskalno stanje nego promjene u poreznom sustavu. Za ekonomski rast važnije su reforme u pravosuđu, povećanju učinkovitosti administracije te jačanju i gradnji infrastrukture. Vrijeme je da promijenimo fokus djelovanja države u tom smjeru - poručuje profesor Šimović.

Slično kaže i Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, koji upozorava da je Hrvatska dotaknula donje gabarite kad je riječ o održivosti fiskalnog sustava lokalnih jedinica.

U Zadru otvoren talijanski supermarket Eurospin Cijene niže i od nabavnih Novi lanac na našem tržištu digao buru: Jesu li sposobniji ili drskiji od drugih?

Oprezno sa zombi tvrtkama

- Opterećenje je u sustavu poreza na dohodak u Hrvatskoj maleno i s tom smo činjenicom dočekali krizu vezanu za COVID-19. Kako vrijeme odmiče, pokazat će se da nam nedostaje porez na imovinu kao gradivi blok te bez njega može biti samo sitnijih pomicanja, ali neće biti većih pomaka. Bitnije izgrađivanje poreznog sustava bez poreza ne imovinu nije moguće - uvjeren je Lovrinčević.

Za ministra financija Zdravka Marića velik će izazov biti i zadržavanje dosadašnje, u osnovi loše, razine međusobnih plaćanja.

Kad je posrijedi nešto šira slika, Lovrinčević ne očekuje olakšanje kod oporezivanja trošarina, gdje smo tek sada dohvatili najniže dogovorene razine unutar Europske unije, a domaća javnost i poduzetnici trebaju računati i s nekim novim "zelenim" porezima.

- Kod nas se dogovorena europska sredstva doživljavaju kao besplatna, no ona to nisu. U budućnosti valja računati na nove poreze kojima će se otplaćivati obveze Europske unije - kaže Lovrinčević te savjetuje Vladi da bude oprezna i s financiranjem "zombi" tvrtki koje ostaju bez posla i prihoda zbog promjena potrošačkih navika.

Večernjakova ruža
Mojmira Pastorčić: Šprajc mi je poslao poruku: 'Ti si sljedeće godine'. Mislila sam da je lud
UHVATI BIORITAM
Koji kronotip posjedujete? Upoznajte se s ovim unutarnjim satom koji trebate slušati
  • stefj:

    Naravno da se u ovakvim okolnostima ništa ne može napraviti bez nekog novog poreza. Gomila ljudi radi u dubokoj državi koja stalno raste, a da bi se ta država mogla širiti traži sve više novaca... Već odavno privatni sektor i ... prikaži još! gospodarstvo ne može hraniti tu i takvu državu, pa imamo visoke poreze i trošarine na potrošnju, imamo stalna zaduženja itd... I opet se javlja ideja uvođenja poreza na nekretnine, što je realno, "bolji" porez od poreza na dohodak i ostale. No interesantno je kako se niti jedan od svih tih silnih analitičara nije sjetio da je ključ svega u smanjenju države, da ona košta manje, da bude efikasna... Koliko bi se novca oslobodila za gospodarstvo i građane kada bi se država smanjila? Mislim da to nitko ne može niti pojmiti, a porez bi se mogli prepoloviti, život bi bio nemjerljivo lakši...

  • Avatar kiselica
    kiselica:

    I kad je zavrilo, otisli su piti i jesti na racun Pucara.