Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Migranti iz EU osnažili financije većine zemalja u koje su došli

Izvješće je po riječima autora prva velika analiza utjecaja europske migracije na javne financije u Europskom gospodarskom području koje uključuje 28 država članica EU-a plus Norvešku, Island i Lihtenštajn, te u Švicarskoj.
22. ožujka 2018. u 14:16 1 komentara 534 prikaza
Radnici na gradilištu
Foto: Reuters/ PIXSELL

Radnici migranti osnažili su javne financije većine zemalja u Europi, a najviše u Švicarskoj, na Cipru te u Norveškoj i Belgiji, pokazalo je istraživanje objavljeno u četvrtak.

Hrvatska zaostaje za EU Katastrofalno zaostajanje Hrvatska je jedina nova članica EU u kojoj su plaće niže nego 2010.

Te su četiri zemlje imale najviše koristi jer su prihvatile razmjerno veliki broj radnika iz EU-a, od kojih su mnogi visokokvalificirani, pokazalo je istraživanje sveučilišta u švedskoj Uppsali.

"Naša analiza pokazuje da u većini zemalja Europskog gospodarskog područja građani EU-a plaćaju državi nešto veće poreze i ostale doprinose nego što dobivaju u uslugama, što znači da daju neto fiskalni doprinos", izjavio je koautor izvješća Rafael Ahlskog.

Izvješće je po riječima autora prva velika analiza utjecaja europske migracije na javne financije u Europskom gospodarskom području koje uključuje 28 država članica EU-a plus Norvešku, Island i Lihtenštajn, te u Švicarskoj.

Druge znanstvene studije također su sugerirale da migracije u EU pomažu javnim financijama zemalja domaćina, iako se, kako je pokazala najnovija studija, njihov utjecaj općenito smatra malenim mjeren udjelom u njihovom bruto domaćem proizvodu (BDP).

Izvješće sveučilišta u Uppsali pokazalo je da je 21 od 29 zemalja obuhvaćenih istraživanjem od migracije u EU imala koristi u državnoj blagajni, dok je na gubitku bilo sedam zemalja iz istočne Europe plus Irska jer su migranti u EU u tim zemljama bili stariji ili slabije plaćeni.

Švicarska je zabilježila najveći neto pozitivni doprinos javnim financijama, u visini 1,7 posto BDP-a. Slijede Cipar s 1,3 posto, te Norveška i Belgija, s po 0,8 posto BDP-a.

U Velikoj Britaniji, gdje je zabrinutost vezana uz imigraciju odigrala ulogu u odluci birača 2016. godine o izlasku iz EU-a, doprinos državnoj blagajni od doseljenika iz drugih zemalja EU-a bio je u visini 0,3 posto BDP-a.

Izvješće nije razmotrilo utjecaj iseljavanja na javne financije matičnih zemalja, obično onih u istočnoj Europi, koje su izgubile mnoštvo radnosposobnih građana, što je izazivalo pritisak na financiranje javne potrošnje.

Pogledajte i što će se promijeniti uvođenjem eura:

Radnici na gradilištu
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...
Državno bi se zemljište davalo u zakup na 25 godina, što se može produžiti na još toliko, ako su zakupci realizirali gospodarski plan rumunjska najjeftinija Najviša cijena poljoprivrednog zemljišta u Nizozemskoj, pogledajte kako stoji Hrvatska izaslani radnici Nova pravila neće se svidjeti hrvatskim tvrtkama. Boje se da će im preoteti ljude Theresa May Prvi usuglašeni nacrt Biznismeni zadovoljni, najtvrđi brexitovci prosvjeduju
DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • Avatar kravata
    kravata:

    Naslov za plakat u njemackoj je svako cetvrto novodence od majke strankinje. Prema tome stranaca bi trebalo bit 20 milijonay a ne ca 6 milijoma. To znaci njemica rodii jedno dijete a strankinja tri dobra financijska sprica.