Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Migranti iz EU osnažili financije većine zemalja u koje su došli

Izvješće je po riječima autora prva velika analiza utjecaja europske migracije na javne financije u Europskom gospodarskom području koje uključuje 28 država članica EU-a plus Norvešku, Island i Lihtenštajn, te u Švicarskoj.
22. ožujka 2018. u 14:16 1 komentara 536 prikaza
Radnici na gradilištu
Foto: Reuters/ PIXSELL

Radnici migranti osnažili su javne financije većine zemalja u Europi, a najviše u Švicarskoj, na Cipru te u Norveškoj i Belgiji, pokazalo je istraživanje objavljeno u četvrtak.

Hrvatska zaostaje za EU Katastrofalno zaostajanje Hrvatska je jedina nova članica EU u kojoj su plaće niže nego 2010.

Te su četiri zemlje imale najviše koristi jer su prihvatile razmjerno veliki broj radnika iz EU-a, od kojih su mnogi visokokvalificirani, pokazalo je istraživanje sveučilišta u švedskoj Uppsali.

"Naša analiza pokazuje da u većini zemalja Europskog gospodarskog područja građani EU-a plaćaju državi nešto veće poreze i ostale doprinose nego što dobivaju u uslugama, što znači da daju neto fiskalni doprinos", izjavio je koautor izvješća Rafael Ahlskog.

Izvješće je po riječima autora prva velika analiza utjecaja europske migracije na javne financije u Europskom gospodarskom području koje uključuje 28 država članica EU-a plus Norvešku, Island i Lihtenštajn, te u Švicarskoj.

Druge znanstvene studije također su sugerirale da migracije u EU pomažu javnim financijama zemalja domaćina, iako se, kako je pokazala najnovija studija, njihov utjecaj općenito smatra malenim mjeren udjelom u njihovom bruto domaćem proizvodu (BDP).

Izvješće sveučilišta u Uppsali pokazalo je da je 21 od 29 zemalja obuhvaćenih istraživanjem od migracije u EU imala koristi u državnoj blagajni, dok je na gubitku bilo sedam zemalja iz istočne Europe plus Irska jer su migranti u EU u tim zemljama bili stariji ili slabije plaćeni.

Švicarska je zabilježila najveći neto pozitivni doprinos javnim financijama, u visini 1,7 posto BDP-a. Slijede Cipar s 1,3 posto, te Norveška i Belgija, s po 0,8 posto BDP-a.

U Velikoj Britaniji, gdje je zabrinutost vezana uz imigraciju odigrala ulogu u odluci birača 2016. godine o izlasku iz EU-a, doprinos državnoj blagajni od doseljenika iz drugih zemalja EU-a bio je u visini 0,3 posto BDP-a.

Izvješće nije razmotrilo utjecaj iseljavanja na javne financije matičnih zemalja, obično onih u istočnoj Europi, koje su izgubile mnoštvo radnosposobnih građana, što je izazivalo pritisak na financiranje javne potrošnje.

Pogledajte i što će se promijeniti uvođenjem eura:

Radnici na gradilištu
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...
Državno bi se zemljište davalo u zakup na 25 godina, što se može produžiti na još toliko, ako su zakupci realizirali gospodarski plan rumunjska najjeftinija Najviša cijena poljoprivrednog zemljišta u Nizozemskoj, pogledajte kako stoji Hrvatska izaslani radnici Nova pravila neće se svidjeti hrvatskim tvrtkama. Boje se da će im preoteti ljude Theresa May Prvi usuglašeni nacrt Biznismeni zadovoljni, najtvrđi brexitovci prosvjeduju
U Zadru otvoren talijanski supermarket Eurospin
Eurospin
Lanac od kojeg strahuje konkurencija otvorio prvu poslovnicu u Hrvatskoj: Kupci odmah nahrupili
Pripazite se, s toplim vremenom stižu i ljetne prehlade!
  • Avatar kravata
    kravata:

    Naslov za plakat u njemackoj je svako cetvrto novodence od majke strankinje. Prema tome stranaca bi trebalo bit 20 milijonay a ne ca 6 milijoma. To znaci njemica rodii jedno dijete a strankinja tri dobra financijska sprica.