Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Još malo pa ćemo plaćati i otiskom prsta pohranjenim na MasterCardu

Sve se više koriste debitne kartice, što nije trend samo u RH nego i u Europi
02. veljače 2015. u 22:00 1 komentara 319 prikaza
sanja žigić
Foto: Anto Magzan/Pixsell

Beskontaktna tehnologija u Hrvatskoj još je u povoju. O njezinu širenju i novostima u svijetu kartičarske tehnologije razgovarali smo sa Sanjom Žigić, direktoricom MasterCarda za Hrvatsku.

U kojem smjeru razvijate tehnologiju plaćanja: možemo li očekivati kartice integrirane u mobitele, satove, nakit?

Beskontaktno plaćanje uvedeno je još 2004., a već 2007. godine izdan je prvi sat s integriranom karticom. Tada počinju i prvi pilot-projekti s mobitelima. Preduvjet za masovnije širenje plaćanja mobitelima je opremljenost NFC tehnologijom, a prognozira se da će se u sljedećih pet godina broj telefona u koje je implementirana učetverostručiti. Novi je trend razvoj digitalnih „novčanika", primjerice MasterPass aplikacije uz pomoć koje se internetska plaćanja karticama provode pritiskom na tipku bez unošenja dodatnih podataka, s obzirom na to da su oni već pohranjeni u samoj aplikaciji. Penetracijom pametnih telefona i tablet-računala internetska trgovina preselit će se na mobilne uređaje. Narukvice i naljepnice dobro su rješenje za plaćanja na festivalima i sličnim manifestacijama.

Najavljeno je da bi do 2020. svi trgovci u Europi trebali prihvaćati beskontaktnu tehnologiju; kako napreduje implementacija u Hrvatskoj?

Partnerima MasterCarda, odnosno izdavateljima i trgovcima u Europi, postavljen je standard da omoguće beskontaktnu tehnologiju na POS uređajima na prodajnim mjestima do 2020., a od 2016. svaki novi naručeni POS uređaj morat će podržavati beskontaktna plaćanja. U obzir je uzet i rok trajanja POS terminala koji je oko pet godina. Središnja i istočna Europa među najrazvijenijim su dijelovima svijeta u prihvaćanju beskontaktne tehnologije. Primjerice, u Češkoj je svaka druga transakcija na prodajnom mjestu beskontaktna, u Poljskoj svaka treća. U Hrvatskoj je također počeo ovaj proces, a banke odlučuju o tome koje će proizvode i kada uvrstiti u portfelj.

Kada u Hrvatskoj možemo očekivati razvoj biometrijske autentifikacije – autorizaciju otiskom prsta ili putem zjenice oka?

U Norveškoj smo s jednom bankom uspješno testirali projekt korištenja biometrijske beskontaktne kartice kojom se primjenjuje autentifikacija otiskom prsta pohranjenim na kartici. Držanjem kartice korisnik sam sebe autentificira i plaća. Trenutačno nemamo informacija kada će biometrijska autentifikacija biti dostupna u Hrvatskoj, primjena svake nove tehnologije odluka je banaka izdavatelja.

Kada će se primjena beskontaktnog plaćanja kod nas raširiti, primjerice, u javnom prometu, kafićima i kioscima?

Beskontaktna plaćanja već se šire, broj prihvatnih mjesta raste, a kina već primaju beskontaktne kartice. Sve ih više uvode supermarketi, drogerije, taksiji... Koriste se i novi tipovi prihvatnih uređaja, primjerice, m-POS, koji je manji od standardnih POS uređaja te je praktičan za manje trgovce, dostavljače, taksije, agente osiguranja bez ureda i slično. Javni prijevoz primjer je idealne primjene beskontaktnog plaćanja; to su dugotrajni projekti koji ovise o bankama i vlasnicima usluga prijevoza.

Kako se kriza reflektirala na volumene i učestalost plaćanja karticama, a kako na vaše rezultate?

Prednost naše industrije je ta što je naš glavni konkurent gotovina koja još uvijek predstavlja 85 posto plaćanja u svijetu. S tog gledišta, prostora za rast kartičnog plaćanja zaista ima. Određeni trendovi jesu vidljivi, djelomično uvjetovani krizom, ali i navikama plaćanja; primjerice, smanjuju se iznosi transakcija, ali se češće kupuje. Također, sve se više koriste debitne kartice što nije trend samo u Hrvatskoj, nego i u Europi. Unatoč krizi, elektronička plaćanja rastu, navike kupaca se mijenjaju, a MasterCard bilježi rast poslovanja.

Kada će se promijeniti tretman gotovine i plaćanja debitnim karticama kod trgovaca – popusti se daju samo na gotovinu, a za potrošača je i novac na tekućem računu gotovina?

To je pitanje odluke i politike trgovaca, ali i zakonskog okvira koji omogućava popuste ili nadoplate. Definitivno podupiremo da se svi načini plaćanja tretiraju na isti način.

ccc
Pogledajte kako smo našu pobjednicu uz CCC Shoes and Bags brend pretvorili u trendi mamu

A1 izdvaja za Vas

  • kojesta:

    u hrvatskoj bi prije svega konacno trebalo uvesti mogucnost placanja racuna bez saltera gdje naplacuju te usluge ekstra. kao prvo. jer i to je pljacka ljudi. ja u austriji svoje racune na posebnom aparatu skeniram i dobijem potvrdu da je ... prikaži još! rn. placen. a vi trabunjate o nekim novostima sa sjevera eu. osobno sam, a i mnogi drugi protiv bezgotovinskog placanja, jer i to spada u reziju otimacine. osim toga, ovako ne mogu obaviti buvljak i nesto zaraditi, ne mogu dati trinkgeld konobarici ili sobarici, ne mogu nista privatno prodati. treba li nam to? od kada su banke tako dusebrizne za svoje musterije?