Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Još malo pa ćemo plaćati i otiskom prsta pohranjenim na MasterCardu

Sve se više koriste debitne kartice, što nije trend samo u RH nego i u Europi
02. veljače 2015. u 22:00 1 komentara 322 prikaza
sanja žigić
Foto: Anto Magzan/Pixsell

Beskontaktna tehnologija u Hrvatskoj još je u povoju. O njezinu širenju i novostima u svijetu kartičarske tehnologije razgovarali smo sa Sanjom Žigić, direktoricom MasterCarda za Hrvatsku.

U kojem smjeru razvijate tehnologiju plaćanja: možemo li očekivati kartice integrirane u mobitele, satove, nakit?

Beskontaktno plaćanje uvedeno je još 2004., a već 2007. godine izdan je prvi sat s integriranom karticom. Tada počinju i prvi pilot-projekti s mobitelima. Preduvjet za masovnije širenje plaćanja mobitelima je opremljenost NFC tehnologijom, a prognozira se da će se u sljedećih pet godina broj telefona u koje je implementirana učetverostručiti. Novi je trend razvoj digitalnih „novčanika", primjerice MasterPass aplikacije uz pomoć koje se internetska plaćanja karticama provode pritiskom na tipku bez unošenja dodatnih podataka, s obzirom na to da su oni već pohranjeni u samoj aplikaciji. Penetracijom pametnih telefona i tablet-računala internetska trgovina preselit će se na mobilne uređaje. Narukvice i naljepnice dobro su rješenje za plaćanja na festivalima i sličnim manifestacijama.

Najavljeno je da bi do 2020. svi trgovci u Europi trebali prihvaćati beskontaktnu tehnologiju; kako napreduje implementacija u Hrvatskoj?

Partnerima MasterCarda, odnosno izdavateljima i trgovcima u Europi, postavljen je standard da omoguće beskontaktnu tehnologiju na POS uređajima na prodajnim mjestima do 2020., a od 2016. svaki novi naručeni POS uređaj morat će podržavati beskontaktna plaćanja. U obzir je uzet i rok trajanja POS terminala koji je oko pet godina. Središnja i istočna Europa među najrazvijenijim su dijelovima svijeta u prihvaćanju beskontaktne tehnologije. Primjerice, u Češkoj je svaka druga transakcija na prodajnom mjestu beskontaktna, u Poljskoj svaka treća. U Hrvatskoj je također počeo ovaj proces, a banke odlučuju o tome koje će proizvode i kada uvrstiti u portfelj.

Kada u Hrvatskoj možemo očekivati razvoj biometrijske autentifikacije – autorizaciju otiskom prsta ili putem zjenice oka?

U Norveškoj smo s jednom bankom uspješno testirali projekt korištenja biometrijske beskontaktne kartice kojom se primjenjuje autentifikacija otiskom prsta pohranjenim na kartici. Držanjem kartice korisnik sam sebe autentificira i plaća. Trenutačno nemamo informacija kada će biometrijska autentifikacija biti dostupna u Hrvatskoj, primjena svake nove tehnologije odluka je banaka izdavatelja.

Kada će se primjena beskontaktnog plaćanja kod nas raširiti, primjerice, u javnom prometu, kafićima i kioscima?

Beskontaktna plaćanja već se šire, broj prihvatnih mjesta raste, a kina već primaju beskontaktne kartice. Sve ih više uvode supermarketi, drogerije, taksiji... Koriste se i novi tipovi prihvatnih uređaja, primjerice, m-POS, koji je manji od standardnih POS uređaja te je praktičan za manje trgovce, dostavljače, taksije, agente osiguranja bez ureda i slično. Javni prijevoz primjer je idealne primjene beskontaktnog plaćanja; to su dugotrajni projekti koji ovise o bankama i vlasnicima usluga prijevoza.

Kako se kriza reflektirala na volumene i učestalost plaćanja karticama, a kako na vaše rezultate?

Prednost naše industrije je ta što je naš glavni konkurent gotovina koja još uvijek predstavlja 85 posto plaćanja u svijetu. S tog gledišta, prostora za rast kartičnog plaćanja zaista ima. Određeni trendovi jesu vidljivi, djelomično uvjetovani krizom, ali i navikama plaćanja; primjerice, smanjuju se iznosi transakcija, ali se češće kupuje. Također, sve se više koriste debitne kartice što nije trend samo u Hrvatskoj, nego i u Europi. Unatoč krizi, elektronička plaćanja rastu, navike kupaca se mijenjaju, a MasterCard bilježi rast poslovanja.

Kada će se promijeniti tretman gotovine i plaćanja debitnim karticama kod trgovaca – popusti se daju samo na gotovinu, a za potrošača je i novac na tekućem računu gotovina?

To je pitanje odluke i politike trgovaca, ali i zakonskog okvira koji omogućava popuste ili nadoplate. Definitivno podupiremo da se svi načini plaćanja tretiraju na isti način.

r
Reserved
Globalno popularna serija Igra prijestolja je završila, no čini se da je njezin utjecaj na modu itekako prisutan
  • kojesta:

    u hrvatskoj bi prije svega konacno trebalo uvesti mogucnost placanja racuna bez saltera gdje naplacuju te usluge ekstra. kao prvo. jer i to je pljacka ljudi. ja u austriji svoje racune na posebnom aparatu skeniram i dobijem potvrdu da je ... prikaži još! rn. placen. a vi trabunjate o nekim novostima sa sjevera eu. osobno sam, a i mnogi drugi protiv bezgotovinskog placanja, jer i to spada u reziju otimacine. osim toga, ovako ne mogu obaviti buvljak i nesto zaraditi, ne mogu dati trinkgeld konobarici ili sobarici, ne mogu nista privatno prodati. treba li nam to? od kada su banke tako dusebrizne za svoje musterije?