Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Amer Bukvić: Islamske banke toliko brzo rastu da ih se ne može zaustaviti

Partnersko bankarstvo u kojem banka uzima klijenta kao suradnika preuzimajući i koristi i rizike
08. lipnja 2015. u 21:45 2 komentara 1137 prikaza
Amer Bukvić
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Direktor Bosna Bank Internationala Amer Bukvić vodi jedinu banku u jugoistočnoj Europi koja radi na principima islamskog bankarstva. Bukvića je lani, nakon niza nagrada u BiH, Saudijska Arabija proglasila najboljim liderom i biznismenom 2014. godine. Bukvić je aktivan član inicijative Summit100, ali i kao organizator i inicijator Sarajevo Business Foruma koji zbog interesa arapskih ulagača zovu balkanskim Davosom. Zalaže se za ekonomiju temeljenu na znanju i uvjeren je da na sveučilišta regije može privući 100.000 stranih studenata.

Član ste odbora Summita100. Jeste li zadovoljni njegovim rezultatima?

Summit100 pokrenuo je privatni sektor s namjerom da poveže poslovne ljude i ekonomije regije u cjelinu, Summit100 predstavlja iskorak ka integraciji i ekonomskom razvoju regije i njezinih građana jer samo zajedno, kao jedno tržište, regija ima šansu.

Susreli smo se na Summitu 100, a vi ste otvorili temu Sarajevo Business Foruma koji će se održati sljedeće godine. Što želite postići tim projektom?

Sarajevo Business Forum će se sljedeće godine održati sedmi put, a riječ je o investicijskoj konferenciji kojom regiju otvaramo ulagačima s Bliskog i Dalekog istoka. Imamo oko tisuću gostiju koje prati 300 novinara, a ulagači dolaze iz 30-ak zemlja. Taj je forum zaslužan za neke medijske projekte i investicije u regiji.

Regija ne zna komunicirati

U Hrvatskoj se često zazivalo zemlje nesvrstanih kao ulagače i tržište za izvoz, ali prepreku čini nemogućnost direktne pogodbe kada je riječ o javno-privatnim projektima?

Treba nam kulturološki know-how da bismo razumjeli kako ti ulagači funkcioniraju. Regija ne zna komunicirati s njima jer su nam početne pozicije pogrešne: ne posluje se isto u Austriji i Dubaiju. Nismo mi jedina destinacija u koju se može ulagati, a oni jesu jedni od rijetkih koji su likvidni i bogati u ovom trenutku.Talijani imaju iste okvire u pogledu javnih natječaja, što dokazuje da su problem nepoznavanje kulture, a ne europska pravila jer Talijani znaju kako pripremiti natječaj i sklopiti posao. U regiji imamo pojedince koji su uspjeli sklopiti poslove poput Beograda na vodi, ali to su pojedinci, a nama treba sustav kako bismo imali velik broj diverzificiranih ulagatelja.

Poduzetnici iz turizma pozivaju da napravimo platformu Balkana kao jedne destinacije. Je li takva platforma odgovor i za druge sektore?

Studirao sam u Japanu i poznajem njihove navike. Godišnji odmori su im jako kratki, a samo let do bilo kojeg grada regije traje 11 sati. Da Japanci prijeđu preko cijelog svijeta da bi vidjeli jednu ulicu – Baščaršiju – i pojeli ćevape, nije realno. To bi im bilo fenomenalno iskustvo, ali nedovoljno jer njihov je cilj uknjižiti što veći broj zemalja i ubosti što više zastavica na karti. Moramo im otvoriti regiju tako da u ponudi imamo Ljubljanu, Zagreb, Plitvice, Sarajevo, Beograd pa Dubrovnik i Sveti Stefan i, kad prođu taj “roller coaster”, bit će im to životno iskustvo i tako biti promotori za nove turiste.

Slažemo se kako ih dovesti na odmor, ali kako dovesti njihov novac?

Regional Council radio je studiju regije čiji je zaključak da smo najkonkurentniji u poljoprivredi i turizmu. Je li to jedino što ću ponuditi svom djetetu? Da radi kao konobar ili ratar? Nisam zadovoljan time. Trebamo ići korak dalje. Slažem se da treba razvijati turizam i koristiti zemlju za organsku proizvodnju, ali ne i da postanemo Tajlanđani ili bolivijski farmeri. Zato smo na Summitu 100 izašli s prijedlogom da obrazovanje napravimo biznisom. Jugoslavija je školovala Afrikance koji su bili doživotni ambasadori naših zemalja. Danas je Bliski istok podijeljen i bit će takav 30 godina, a u Ameriku je teško otići.

U Turskoj se svake godine na prijemni ispit prijavi milijun mladih, a iako je osnovano 100-tinjak novih sveučilišta nema dovoljno kapaciteta. Trebamo dovesti 100.000 stranih studenata i naplatiti im studij. Kada bi prosječna školarina bila jako niska – svega 5000 eura godišnje, sveučilišta bi imala 500 milijuna eura prihoda. Kad se ukalkuliraju troškovi života, posjeti obitelji i slično prihodi će biti tri puta veći. Tim novcem možemo vratiti naše ljude koji su otišli u svjetske škole poput Harvarda i Oxforda. Prodajući znanje, jačamo svoje znanje jer profesore koje nemamo, možemo kupiti kad imamo novca. Tako možemo osnovati think-tankove i institute, koji će biti kvalitetni konzalting i podrška tvrtkama. To je ulazak u “knowledge-based economy” uz pomoć koje preskačete tuđe pogreške i koristite samo najbolje svjetske prakse.

Bliže etičkom poslovanju

Jedna od glavnih tema u Hrvatskoj je problem kredita u švicarskim francima, pri čemu se traži odgovornost banaka. Vodite islamsku banku. Je li islamsko bankarstvo odgovor na probleme zapadnog bankarstva?

Islamske banke žele se širiti na zapad, a ono što me raduje je što se zapadni bankarski sustav sve više približava parametrima islamskog bankarstva, a to je partnersko bankarstvo gdje banka uzima klijenta kao suradnika, dijeleći i benefite i rizike. Od vas se zahtjeva ulazak duboko u poslovanje, a ne samo da klijentu date novac i čekate kamate. Nije realno da ogromne pare samo plasirate i rastete bez obzira što se dogodilo s druge strane. Zapadne banke sve više se približavati parametrima etičkog poslovanja, odnosno islamskom bankarstvu, a u isto vrijeme islamske banke toliko brzo rastu da će doći na Zapad. Dakle uvjeren sam da će etičko poslovanje doći sa dvije strane - adaptacijom konvencionalnog bankarskog sustava u nešto održivije što kamatni sustav nije i s druge strane ulaskom islamskih banaka ne samo u Hrvatsku nego općenito u Europu.

>> Islamska je banka ušla i u Republiku Srpsku

ZADIRANJE U PRIVATNOST
Skandal na granici: Novinara Večernjeg lista policija skinula do gola zbog filtera za cigarete
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata
ALAT ZA PRAVE MAJSTORE
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata, imate li ih sve doma?
  • mirr:

    ne budite naivni, sam naslov kaze da se nezaustavljivo sire, citaj zgrcu lovu>neko mora zaplakati . i vise nego dobro procijene rizik prije nego udju u INVESTICIJU. eno im sjeverna afrika, bliski istok, iran pakistan i ostale dzamahirije pa nek ... prikaži još! tamo budu "dobrotvori". bjezite od polumjeseca

  • maxxxx:

    ne bi presao na islam, ali na islamsku banku odmah