Zagreb ne štiti svoja vodocrpilišta, pada kakvoća vode u zdencima,
vodovodne i kanalizacijske cijevi su šuplje, nema odlagališta opasnog
otpada... To su samo neki od mnoštva problema na koje su danas
upozorili znanstvenici u Gradskoj skupštini na konferenciji “Zagrebačke
vode jučer i danas”.
Gdje je 150 mil. eura
Društvo građevinskih inženjera Zagreb i Udruga za očuvanje hrvatskih
voda i mora – Slap znanstveni su skup organizirali da bi, tvrde, struku
i širu javnost upoznali sa stanjem zagrebačkih voda. A ono je, tvrde
znanstvenici, alarmantno i krajnji je trenutak da to shvate političari
te da počnu aktivno štititi podzemne vode.
– U našoj studiji iz 2004. godine dokazali smo da je voda u zdencima
sve lošija. Koncentracija teških metala kontinuirano raste, a povremeno
bude i viša od zakonom najvećih dopuštenih vrijednosti. U vodocrpilištu
Petruševec dokazali smo visoke koncentracije olova i mangana, u Zapruđu
olova, arsena, kao i koliformnih bakterija, u Maloj Mlaki naišli smo
čak i na atrazin, vrlo opasan herbicid koji je zabranjen u EU...
Zagrebačke su podzemne vode ugrožene! – kaže profesorica Andrea Bačani
s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Našim vodocrpilištima najveća su
prijetnja, tvrdi, propusna kanalizacijska mreža, industrija,
poljoprivreda i divlje šljunčare.
– Te 2004. godine registrirali smo čak 26 ilegalnih šljunčara na
području zagrebačke vodozaštitne zone – tvrdi Bačani.
Znanstvenici su danas u više navrata prozvali gradsku vlast da
vodocrpilišta ne štiti dovoljno. Neki i sasvim otvoreno.
– Aktualna vlast svakom novom izmjenom Generalnog urbanističkog plana
prenamijeni neku od vodozaštitnih zona u građevinsku. Posljednja je
stradala zona Stara Loza – rekao je Stjepan Nikolić iz Zavoda za
urbanizam. Javno je upitao gradske poglavare gdje je zapelo s početkom
izmjene vodovodnih i kanalizacijskih cijevi te jesu li možda spiskali
150 milijuna eura predviđenih za to.
Znanstvenici su danas ponovno otvorili pitanje postupanja s otpadom,
posebno opasnim. Zagreb godišnje stvori 60.000 tona opasnog otpada, a
nakon zatvaranja PUTO-a nema prikladnog odlagališta niti će ga uskoro
biti jer nije u razvojnim planovima grada.
Kažu da je Zagreb jedini grad u Hrvatskoj koji još nije donio plan
gospodarenja otpadom.
– Od izgradnje palionice otpada u Resniku političari su odustali zbog
pobune lokalnog stanovništva. Tako se ne vodi ozbiljna politika – tvrdi
Nikolić.
Petina bez kanalizacije
– Podzemne vode u velikoj su opasnosti zbog toga jer je svijest
političara o nužnosti njihove zaštite vrlo niska. Dvadeset posto
kućanstava još nije priključeno na kanalizaciju, pa se fekalije
slijevaju u podzemlje – kaže profesor Slavko Kulić s Ekonomskog
instituta.
Konferencija “Zagrebačke vode jučer i danas” u Gradskoj skupštini
