Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

'To je stvar kulture': Rijetke su kante za smeće vani, a i one su pod ključem

Naša je novinarka provjerila kako funkcionira sustav u njemačkoj metropoli, u kojoj je naišla na samo jedan kontejner koji je bio pretrpan
27. ožujka 2018. u 17:25 5 komentara 1310 prikaza
Foto: Stela Lechpammer
Pogledajte galeriju 1/3

Bolje spriječiti nego liječiti, odnosno sramotiti se slikama punih kontejnera zbog kojih grad više sliči na smetište nego na pristojno mjesto za život kao što je to slučaj u Zagrebu. Tom se idejom očito vodio Berlin kada je postavljao svoj sustav prikupljanja otpada.

Kontejneri ne znaju ih postaviti Ili kante s čipovima ili kavezi koje bi osmislili arhitekti

Čuvaju ih metalni “boxovi”

Prošetali smo se, naime, njemačkom metropolom kako bismo saznali imaju li i oni problema s otpadom, a ono što bi se na prvi pogled moglo zaključiti jest da Berlin smeća i nema. Iako su na svakom koraku postavljeni mali koševi za otpatke kojih je u cijelom Berlinu više od 20 tisuća, gotovo nigdje se ne mogu pronaći veliki kontejneri za kućno smeće ili zeleni otoci kao u Zagrebu. Veoma su rijetki javni kontejneri, a to vrijedi i za centar grada i za periferiju u kojoj je više stambenih zgrada.

– Ako želite vidjeti kante, stanite pred neka vrata i zvonite. Većina zgrada ima kante u posebnim prostorijama koje su dostupne samo stanarima. Tako se sprečava da bilo tko može doći do njih – govori nam George iz Berlina te dodaje kako su rijetki kontejneri koji nisu u zatvorenom smješteni u posebne metalne “boxove” uza zgradu ili imaju lokote, upravo onakve za kakve su nadležni u hrvatskoj metropoli zaključili kako bi bili nepotrebni jer nisu praksa u Europi i jer su Zagrepčani dovoljno kulturni. Sudeći prema slikama iz Zagreba, to baš nije istina, a toga su svjesni i u Berlinu jer oni svoje kontejnere savjesno zaključavaju. Naišli smo na tek jedan koji je bio otvoren i on je bio – pretrpan smećem.

Otpad se, pak, odvozi jednom ili više puta tjedno, ovisno o dijelu grada, a za to je zadužena gradska tvrtka Berliner Stadtreinigungsbetriebe (BSR), ekvivalent zagrebačkoj Čistoći. Berlinska je tvrtka jedna od najvećih takvih u Europi s više od 5000 zaposlenih i 1600 vozila, a zagrebačka, za usporedbu, ima 1500 ljudi i 305 vozila. Godišnje se u Berlinu prikupi više od milijun tona otpada, od čega 80 posto pristiže iz kućanstava, a 20 posto od industrije i komercijalnog sektora. Zagreb, pak, prikupi nešto više od 300 tisuća tona otpada, a prema novoj uredbi bi se do 2020. godine 50 posto trebalo odvajati i reciklirati. U Njemačkoj, koja stalno naglašava da joj je sva regulativa usuglašena s europskom, procjenjuju da će do tada reciklirati već 65 posto otpada.

Odvajanje je dio kulture

U Berlinu se još od 90-ih sustavno radi na smanjenju otpada, odnosno na odvajanju, tako da su im brojke iz godine u godinu sve bolje, a građani naglašavaju da su naučeni reciklirati na kućnom pragu.

– To nam je dio kulture, ušlo nam je svima u naviku. Recikliranje je ovdje jednostavno dio svakodnevice – ističu stanovnici Berlina koji, kao i Zagrepčani, imaju na raspolaganju reciklažna dvorišta diljem grada. Na “Recyclinghof” mogu odnijeti otpad za reciklažu, a jedino što zamjeraju vlastitu sustavu jest što su javni koševi za smeće i kontejneri jako zbunjujući. Ima ih u više boja koje nisu usuglašene, a oznake su s većine skinute pa se jako teško koriste.

Tanja Skaza Cilj nije prodati kante, važno nam je da otpad postane sirovina Odlagalište otpada Karepovac Lijepa Naša smećem zatrpana Zbog mafijaškog gospodarenja računi za otpad sad će nam rasti i više od 100% Plan u ožujku Odvajanje smeća koštat će nas gotovo dvije milijarde kuna, pola ide za centar

VIP izdvaja za Vas

  • 2Xgeneral:

    i drug omladinac matan miki trebo bi s apajdašem kalinićijem primit se metle i kante za smeće jer ako ne znaju organizirati onda neka delaju i vitlaju metlom

  • dopizdilomi:

    "Većina zgrada ima kante u posebnim prostorijama koje su dostupne samo stanarima." Sve je rečeno.

  • 2Xgeneral:

    i sada čista matematika: berlin 3.400.000 stanovnika i zaposlenika za skupljanje smeća 5000, znači jedan zaposlenik na 688 stanovnika. zagreb broj stanovnika 800.000 zaposlenij 1500 znači jedan na 530 stanovnika. o vozilima da ne razgovaramo. zagreb bi po berlinskim kriterijima ... prikaži još!a morao imati 1000 zaposlenih!!!! o produktivnosti da ne pričamo