U Hrvatskoj su prve štete od plamenjače vinove loze zabilježene 1882. godine i od tada ona redovito čini štete, veće ili manje, ovisno o klimatskim prilikama pojedine godine. Plamenjača, peronospora, lat. Plasmopara vitocola, napada sve zelene organe vinove loze, najčešće list i bobice, rjeđe cvijet, a vitice i mladice vrlo rijetko.

Prve simptome valja tražiti na najdonjim mladim listovima vinove loze. Plamenjača se, naime, razvija iz tla, iz prezimjelih oospora s lista zaražena u prethodnoj godini u ljeto ili jesen. Zagrijavanje tla na temperaturi iznad 8 °C (bar 24 sata), uz temperaturu zraka >11°C i kišu od najmanje 10 mm pogoduje proklijavanju dijela oospora.

Proklijala oospora izbacuje zoospore koje kiša ili vjetar donesu na mladi listić vinove loze. U kapi vode zoospora svojom kličnom cijevi pronađe puč (puči funkcioniraju kad list naraste u promjer oko 5 cm) i kroz njen otvor ulazi u list gdje počinje parazitirati.

Nakon određena vremena  javlja se svijetla zelenožuta zona na listu (uljna mrlja). Ona se postupno povećava do promjera 1-3 cm, a pri vlažnom se vremenu na naličju lista javlja bijela prevlaka.

To su nakupine spora koje će se širiti vjetrom i kišom i prouzročiti sekundarne infekcije na novom lišću. Uljna mrlja postupno postaje žuta pa crveno smeđa i na kraju se osuši. Pjege su obrubljene žilama i postupno se šire, a tkivo odumire. Po rubovima tako osušene pjege na naličju se vide bijele nakupine spora.

Na cvijetu najprije strada kapica, koja posmeđi i osuši se, a onda se širi na cvijet koji propada. Katkad strada i peteljkovina. Bobice također mogu imati nakupine spora do trenutka gubljenja puči (kad prijeđu 1/3 razvoja), a poslije toga gljivica se kroz peteljku može uvući u bobicu i uzrokuje smežuravanje uza svijetlosmeđu ili ljubičastu boju, ovisno o sorti. Najčešće na donjim listovima.

Vinova će loza uskoro dospjeti u fenofazu kada su moguće prve, tzv. primarne infekcije gljivicom. Brzina i jačina infekcije ovisi o broju prezimjelih spora,  temperaturi i vlažnosti tla, temperaturi zraka, količini i rasporedu oborina, duljini vlaženja lista, promjeru lista  itd. Sve to određuju mjerni uređaji koji stručnjacima signaliziraju trenutak moguće infekcije.

ZAŠTITA Plamenjača se nužno mora suzbijati kemijski   fungicidima.
Fungicide dijelimo po načinu djelovanja na kontaktne i sistemične. Kontaktni fungicidi moraju biti na listu loze prije infekcije ili bar prije fruktifikacije, a služe u početku rasta i razvoja vinove loze, uglavnom do pred cvatnju.

STAR 80 WP, DELAN 700 WDG, POLYRAM DF i ELECTIS WG djeluju kao antisporulanti tj. onemogućuju izbacivanje spora iz plodnog tijela.
RIVAL, kao kombinirani kontaktno-sistemični fungicid,   odličan je izbor, jer nakon prskanja izaziva fizičko odebljanje stanica lista. Takvi deblji rubovi stanice lista sprječavaju infekciju gljivice i izostaje zaraza. Važno je samo pravodobno, dakle preventivno upotrijebiti RIVAL.

CABRIO TOP lokosistemični je fungicid koji istodobno suzbija plamenjaču i pepelnicu vinove loze. Pogodan je za primjenu u drugoj polovici svibnja, kada se stvore uvjeti za pepelnicu. Dakako, iskusni vinogradari znaju da se pepelnica može pojaviti i ranije (iz pupa na trsu koji je godinu prije bio jako zaražen pepelnicom), pa je u takvim vinogradima opravdana rana primjena fungicida CABRIO TOP.
Svi navedeni fungicidi zaustavljaju i razvoj crne pjegavosti.

ODRŽANA PRVA MISA

FOTO Pogledajte kako danas izgleda Zagrebačka katedrala: Otvorena nakon pet godina obnove

DOM IZ SNOVA

FOTO Evo kako izgleda stan Ide Prester u Beogradu: Ovu oazu mira ne bi prodala ni za živu glavu

ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Od njih ne očekujte skupe darove: Pet horoskopskih znakova koji za Božić paze na svaki novčić

Doris ili Zoran

Naši novinari u borbi za titulu Shopping majstora: glasajte i osvojite vrhunske poklone!

Digitalna gradnja

Digitalni modeli, dronovi i strojevi: evo kako izgledaju gradilišta budućnosti

Više od 1.000 hrvatskih građana uskoro će dobiti pozive na lječnički pregled, evo o čemu se radi