Stjepo Bartulica, zastupnik u Europskom parlamentu, u studiju Večernji TV-a komentirao je prva dva mjeseca drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Neću vas pitati jeste li i dalje najveći Trumpov fan u Hrvatskoj, po objavama na X-u vidim da vjerojatno jeste, ali pitao bih vas mislite li da je imao ijedan pogrešan potez? – Sigurno. Dakle, ja sam i dalje uvjeren da je on puno bolji izbor za Ameriku i za zapadni svijet od Kamale Harris. Puno je toga dobro učinio na početku mandata, ali kao ekonomski liberal mislim da njegova trgovinska politika i najava novih carina nije pravi put. Potrošače će to koštati. Razumijem s jedne strane što za njega znači America First. On misli da svijet iskorištava Ameriku i da je previše radnih mjesta napustilo Ameriku te da to treba vratiti. Koristi carine kao polugu. Ali ovo što radi koštat će sve. I Ameriku i ostatak svijeta. On odskače zapravo od politike republikanaca, kojima je slobodna trgovina dugo bila stup. Iz moje perspektive, to je najveća greška.
Što vam se najviše sviđa od njegovih poteza? – Pa, evo, muško je muško, žensko je žensko. Dakle, rodno ludilo, kako ja kažem, sad je mrtvo u Americi, to je prvo. Drugo, mislim da je stanje na južnoj granici posve stabilno. Mislim da Europa može izvući određene pouke. Ako svijet čuje poruku iz Bruxellesa da nema više ni primanja ljudi, niti će se tolerirati zloupotreba azila i slično, mislim da će migrantski pritisak prestati.
Mislite li da Trump ne griješi u svom pristupu po pitanju Ukrajine? – Mislim da je on najbolja nada da se postigne kakav-takav dogovor u Ukrajini. Nisam vidio da itko ima bolji plan, ni Britanci, pogotovo ne Macron i drugi. Smiješno je da se, recimo, u Europi junače, a na kraju sami priznaju da ne mogu ništa provesti bez američke podrške. Dakle, karte su na stolu. Amerika dirigira ovim procesom, ona nameće tempo i samo se nadam da će biti dovoljno razuma i s ruske strane da će ovaj rat prestati. Bit će to jako teško.
Radi li Hrvatska, po vama, dovoljno brzo na povećanju ulaganja u obranu? – Ja jesam, kao konzervativac, općenito za obranu, da se izdvaja koliko je potrebno. Hrvatska bi trebala provesti odluku da se uvede vojna obveza. Mislim da je to pozitivna stvar, razumna i opravdana u ovim okolnostima. A na vojnom planu imamo, nažalost, susjedstvo kakvo imamo i trebamo biti spremni. Cijelo vrijeme govorim Amerikancima: Vučić nije pouzdan partner. I to govorim Orbanu i drugima. Dakle, Vučić je problem, a ne dio rješenja.
Vi govorite, ali vas ne slušaju? Donald Trump Jr. upravo je bio u Beogradu. Mislili smo da ćete vi nekoga takvog dovesti u Zagreb. – Činim sve što mogu. Imam određene kanale. Nažalost, nisam na vlasti. Situacija je kakva jest. Srbija neumorno lobira za svoje interese, igrala je na kartu da Trump pobijedi i sad to ima određene posljedice. A u Hrvatskoj imamo izjave poput ove nedavne Mate Granića da Trump nije lider slobodnog svijeta. To američki diplomati prate.
Navršavaju se dva mjeseca od inauguracije Donalda Trumpa na novi predsjednički mandat. Neću vas pitati jeste li i dalje najveći fan Trumpa u Hrvatskoj, po objavama na X-u vidim da vjerojatno jeste, ali pitao bih Vas mislite li da je imao ijedan pogrešan potez? - Sigurno.
Da čujemo: kritika Donalda Trumpa iz usta Stjepe Bartulice! - Dakle, ja sam i dalje uvjeren da je on puno bolji izbor za Ameriku i za zapadni svijet od Kamale Harris. Puno toga je dobro učinio na početku mandata, ali kao ekonomski liberal mislim da njegova trgovinska politika i najava novih carina nije pravi put.
Blago rečeno. - On ističe da je za Main Street, ne za Wall Street, i da nije previše uznemiren ponašanjem burze i slično. Može politički tako komunicirati, ali uvjeren sam da ova politika nije dobra ni za Main Street, dakle za obične ljude. Potrošače će ovo koštati. Ja razumijem s jedne strane što znači za njega America First. On misli da svijet iskorištava Ameriku i da je previše radnih mjesta i tvornica i ostalog napustilo Ameriku, i da treba to vratiti. Koristi carine kao polugu.
Ali protiv Kanade i Meksika, koji su toliko uvezani u američku proizvodnju? - Iz njegove perspektive puno toga je preselio u Meksiko što se tiče proizvodnje. Ali za nas u Hrvatskoj jedna blagodat u Europskoj uniji sigurno je zajedničko tržište bez carina. To pomaže, pogotovo zemljama poput Hrvatske koje su u razvoju i trebaju velika tržišta za svoje, tko može izvoziti. Ovo što radi Trump će koštati sve. I Ameriku, i ostatak svijeta. On odskače zapravo sada od nekakve politike republikanaca. Slobodna trgovina je dugo bila stup, rekao bih.
Dokle može tako odskakati? - Mislim da se on nada da će se ova turbulencija smiriti i da će s vremenom uspjeti suzbiti inflaciju, pogotovo ako rat u Ukrajini prestane, ali nisam siguran. Mislim da je ovo vrlo riskantna politika. Vrlo riskantna. Da ne može na srednji i duži rok ignorirati Wall Street. Zapravo je Reagan bio u pravu, kao predsjednik koji je objašnjavao zašto carine nisu u interesu Amerike. Trump spominje kraj 19. stoljeća kao neko zlatno doba gdje je Amerika bila jako bogata i uspjela unovčiti jako puno iz carina i tek je kasnije uvela porez na osobni dohodak.
To je istina. Amerikanci do 1913. nisu uopće plaćali Federal Income Tax, to je kasnije došlo. Ali činjenica je da danas svijet drukčije funkcionira. On može reći da su neki izgubili u globalizaciji. Sigurno mnoge američke kompanije nisu bile, recimo nto tako, domoljubne pa su preselile u Kinu. On sad stišće i Apple i druge da se vrate u Ameriku. Ali ja bih rekao da ova politika iz ekonomske perspektive nije dobra. Nije dobra, za Europu sigurno nije dobra, tako da bih rekao, iz moje perspektive, to je najveća greška. Ovo što se događa na unutarnjem planu je druga priča.
Doći ćemo i do toga, ili što Vam se najviše sviđa, ali još jedan detalj koji je u inauguracijskom govoru najavio i ne prestaje o tome pričati... To da mu je misija u ovom mandatu proširiti teritorij Amerike. Znači, spominje i dalje kako Kanada treba postati 51. država. Mislim, koliko je to ludo? Ja ne mogu doći sebi kad to čujem, ali možda sam to samo ja. Ili da će oteti Grenland Danskoj. Ili da će Panamski kanal oteti Panami. Najveći saveznik u Latinskoj Americi je Panama i sad doživljava to od američkog predsjednika. Imate li problema sa svim tim? - Amerika se od osnivanja jednostavno s vremenom širila. I sad, koliko je on ozbiljan oko Kanade, teško mi je reći. Oko Grenlanda mislim da je stvar puno ozbiljnija jer postoji tamo scenarij gdje bi ljudi na Grenlandu htjeli sami odrediti kako će i s kojom zemljom. I s obzirom da je Amerika već vojno prisutna na Grenlandu i postoji geostrateški interes da se više angažira oko Arktika. To mi je čak nešto što nije nezamislivo. Za Kanadu, mislim da u javnosti nitko ne želi to. Prema tome, on je PR-ovski već izgubio tu bitku. Za Grenland je drugo, ali za Kanadu tu se više radi o jednostavno jednom sustavnom izazivanju susjeda. Recimo to tako.
Ali zašto? S kojim ciljem? Da se stvori neprijatelj od najbližeg susjeda? - Mislim da se, po ponašanju nekih u Kanadi, vidi da i oni znaju nešto javno reći pa se onda povuku. Dakle, želi vjerojatno dati do znanja da neće moći Kanada uzimati zdravo za gotovo sve što Amerika, recimo, na sigurnosnom planu čini za njih. Da će trebati, da će sve to doći na naplatu. A gledatelji naši trebaju znati da je Kanada danas, kad se gleda, ekonomski siromašnija od najsiromašnija američke savezne države. Dakle, njihov BDP po glavi je otprilike kao u Mississippi. I to nije dobro. Dakle, pet saveznih država u Americi imaju veću ekonomiju od Kanade.
Panama? - Rekao bih ono što sam maloprije rekao. Dugo se Amerika širila i njezin utjecaj je rastao u svijetu da bi danas, nakon što je sama izgradila panamski prolaz, on bila pod kontrolom kompanije koji slušaju Komunističku partiju Kine.
Dobro, to baš i nije istina. Pod kontrolom je panamske vlade. - Ona je dala u koncesiju, upravljanje kineskim kompanijama.
Luke, ali ne kanal. Ako netko ima koncesiju na Riječku luku ne znači da kontrolira cijeli Kvarnerski zaljev. Nalazim samo jedan primjer. - Ima polugu, ima polugu. Pa nije slučajno da je Kina to tražila. Dakle, i Kinezi o nečemu razmišljaju. Dakle, iz perspektive Trumpa, rekao bih da se vraća toj Monroeovoj doktrini, koja je dobila ime od američkog predsjednika James Monroe, da prioritet Amerike bude zapadna hemisfera. On na neki način vraća to. Na štetu, moglo bi se reći, Europe.
A što Vam se najviše sviđa od njegovih poteza? - Pa, evo, muško je muško, žensko je žensko. Dakle, rodno ludilo, kako ja kažem, je mrtvo sad u Americi, to je prvo. Drugo, iz perspektive običnih Amerikanaca mislim da je stanje na južnoj granici posve stabilno. Taj pritisak je nikad manji. I mislim da Europa može izvući određene pouke. Ako svijet čuje poruku iz Bruxellesa da nema više ni primanja ljudi, niti će se tolerirati zloupotreba azila i slično, mislim da će pritisak prestati. To se dogodilo u Meksiku. Trump vrši pritisak i na meksičku Vladu, ali činjenica jest da svi koji se bave graničnim nadzorom hvale njegovu administraciju i govore o velikom preokretu u odnosu na Bidena.
Njegovo ophođenje sa Zelenskim na onom zloglasnom susretu u Ovalnom uredu Bijele kuće. Kako ste vi to doživjeli? - Gledajte, ovako, doživio sam da se u hrvatskom medijskom prostoru s jedne strane demoniziralo Trumpa, a iz moje perspektive najviše je izgubio iz tog cijelog incidenta Zelenski. Znao sam odmah da će biti samo pitanje vremena kad će se on ispričati za to što se dogodilo. Ne Trump. Dakle, ako dolazite nekome u goste i ovisite o tom domaćinu da biste uopće opstali u politici, morate biti obzirniji i shvatiti trenutak gdje se nalazite i s kim razgovarate. Dakle, promijenila se administracija. Nije više lijeva politika. Nije više stanje da se bezuvjetno pomaže Ukrajini. Dakle, Trump traži određene koncesije i ono što ima pravo iz perspektive američkog predsjednika. Treba opravdati, kako on kaže, 350 miljardi dolara. I to je taj trenutak.
Ali nije 350 milijardi dolara. - Dobro, Zelenski je sam rekao da veliki dio tog iznosa nije vidio. Dakle, mislim da treba ozbiljno preispitati gdje je taj novac. Neki govore da se oružje prodavalo i kartelima u Meksiko.
Ne smeta Vam, recimo, taj dojam da je Trump jako susretljiv prema Putinu, a bio je jako nesusretljiv i oštar prema Zelenskom. On je i prije ovog što je planulo na tom sastanku spočitavao Zelenskom kao da je pun mržnje prema Putinu, što je po meni kao da je netko nama izbjeglicama iz Vukovara govorio: vi ste puni mržnje prema Miloševiću, šta je s vama, zašto ste puni mržnje?! To je okretanje pile naopako. - Razumijem. Ja bih rekao, prvo, bio sam u emisiji Poligraf u petak i složio sam se s onim što je kolega Picula rekao o pogrešci Clintonove administracije 1990-ih, kad je pritisnula sve strane u Bosni i Hercegovini da sjednu za stol, i Republika Srpska je na taj način nastala. Clintonova administracija nije kaznila zločin i to stoji. To je velika strateška greška Clintonove administracije. Ali danas nije situacija ista s Ukrajinom. Mi smo 1995. bili 20 kilometara od Banja Luke i bilo je vrlo realno da se porazi srpska strana do kraja. Iz ovog što je Trump naslijedio, on je naslijedio zapravo nemoguću situaciju, politiku Bidena. Politika Bidena je dovela Ukrajinu u slijepu ulicu gdje ona nema pomaka na na vojnom planu. I sad on treba.
Pa, ja mislim da je Trump sada doveo Ukrajinu u slijepu ulicu. - On je doveo, nadam se, i rusku stranu u situaciju da će morati pregovarati. Dakle, ovo što slušate u Europskom parlamentu, kad slušam navijačke govore i fraze poput "trebamo osigurati pod svaku cijenu da Ukrajina pobijedi" - to su nerealni govori. Odudaraju od stvarnosti i rekao bih da nije u interesu hrvatskih ljudi niti Hrvatske vojske, ako hoćete, govoriti na taj način. Dakle, moramo se baviti stvarnošću, a ne maštati kakav bi svijet idealno bio. Trump ima jedan nezahvalan zadatak. On ga je naslijedio i zato mislim da ne želi vrijeđati, ni omalovažavati, pa ni kritizirati previše Putina javno.
Pa ne, on ga hvali. - On mu prijeti novim sankcijama. Dakle, ne bi rekao da on je jednostran. On želi postići strateški dogovor s Ukrajinom, makar to značilo...
Preko leđa Ukrajinaca? - Gledajte, preko leđa... Ja nisam čuo, iskreno, bolji plan od strane velikih prijatelja Ukrajine u Europi. Nisam čuo bolji plan. Mislim da Ukrajina isto treba predah i da stane ovo ubijanje. Pitanje je koja je svrha ovoga svega koji je "exit strategy" u ovakvom ratu.
Dakle, mislite da ne griješi u tom pristupu oko Ukrajine? - Mislim da je on najbolja nada da se postigne kakav-takav dogovor sad u ovom trenutku u Ukrajini. On je najbolja nada. Nisam vidio da nitko ima bolji plan, od Britanaca, pogotovo od Macrona i drugih. I na kraju, što je smiješno? Ovi se, recimo, tako u Europi junače, a na kraju sami priznaju da ne mogu ništa provesti bez američke podrške. Dakle, karte su na stolu. Amerika dirigira ovim procesom, ona nameće tempo, i ja se samo nadam da će biti dovoljno razuma i sa strane Rusije da će ovaj rat za sada kakav jest prestati. Bit će to jako teško.
Mislim da je veliki pomak u odnosu na prije ovo što je i Rutte prihvatio i priznao da za sada članstvo u NATO nije na stolu. U smislu da cijeli ovaj rat se mogao, po meni, izbjeći - ili možda to nitko ne može sa sigurnošću reći - da je Ukrajina ipak ozbiljno razmislila o politici neutralnosti. Što fali jednoj Austriji? Austrija je jedna prosperitetna zemlja. Ona je kao uvjet za svoju samostalnost pristala da će biti neutralna, a daleko je od ruske granice. Tako da moramo u politici biti razboriti, a ne ideološki ostrašćeni i samo gledati ono jednostrano. Što je ukrajinski narod na kraju dobio od ovakve politike? Ja ne mogu zamisliti gore stanje, nego kakvo je danas.
Ok, sutra je taj novi razgovor Trumpa i Putina najavljen. Vidjet ćemo kako se to dalje razvija. Mislite li da ta politika "Amerika First" u praksi, u ova dva mjeseca Trumpova novog mandata, znači da su saveznici na zadnjem mjestu, pogotovo neki manji saveznici kao Hrvatska? Imate li dojam da ta politika "moja zemlja prva" automatski gura one manje na začelje? - On sam kaže America First ne znači America Alone. Dakle, on i dalje...
Ali u praksi povlači poteze koji znače... - I dalje je pohvalno govorio o NATO-u. Prošli tjedan. I dalje pohvalno govori. Ja bih predložio da zemlje članice trebaju shvatiti poruku da je vrijeme već davno bilo da izdvajamo više za vlastitu sigurnost. I te zemlje koje, recimo, to shvate ozbiljno i počnu se u skladu s time ponašati, mislim da mogu i dalje računati na američku podršku i na svrhu NATO-,a da brani zajednički sve članice. Međutim, ove članice koje to ignoriraju ili žele na neki način se osamostaliti s vremenom od Amerike, mislim da će to isto imati svoje posljedice.
Nije mi to jasno. Znači, ako on dijeli saveznike, oni koji plaćaju njih ćemo braniti, oni koji ne plaćaju, njih nećemo. Recimo, krene neprijatelj i dođe do prve države koja ne plaća i ovaj kaže: može. I onda dođe do granice države koja plaća i ovaj kaže: sad stani. Onda skrene lijevo na granicu države koja ne plaća, ovaj kaže: može. To mi nije jasno. Kakav je to princip kolektivne obrane NATO-a? - Točno. On je svjestan što znači NATO, međutim, svjestan je što znači predstavljati Ameriku. Dakle, iz perspektive američkog poreznog obveznika, postavlja se pitanje što se isplati. I ako on ne vidi sluha kod partnera i osjeti da žele iskorištavati, recimo tako, američku velikodušnost... Kako on gleda da je Kanada cijelo vrijeme računala da ima sigurnost i može...
Jel' ima tu nekih vrijednosti ili samo lova? - Samo jedan detalj s Kanadom. Ja nisam znao detalj da američke banke uopće ne posluju na kanadskom tržištu. Oni su našli način da spriječe poslovanje američkih banaka u svojoj zemlji. Dakle, iz perspektive američkog predsjednika, već je davno netko trebao nešto reći. Dakle, on smatra da Baiden i sve što je naslijedilo je jedna velika nepravda.
Ok, ali je li održivo to da on gleda saveznike kroz prizmu ovaj zaslužuje, ovaj ne zaslužuje? - Znate što, ja mislim da po držanju Meloni i drugih, da je to itekako održivo jer oni shvaćaju koliko je sati. Dakle, ona jasno kaže da je NATO i dalje fokus i mora biti temelj naše zajedničke sigurnosti, kaže neću slati svoje vojnike zajedno s Francuzima i Britancima u Ukrajinu. Dakle, ona na neki način već se prilagođava novoj situaciji. A bit će onih koji će se...
No, Italija je ispod dva posto, mislim. - Mislim da će povećati. Mislim da će brzo povećati.
Radi li Hrvatska u tom smislu, po Vama, dovoljno brzo i dovoljno dobro za povećanje ulaganja u obranu. Ili imate tu nekih zamjerki? - Ja jesam, kao konzervativac, za obranu općenito, da se izdvaja koliko je potrebno. Nisam bio oduševljen odlukom da se ide s francuskom vojnom tehnologijom. Razumijem, to je jedna politička odluka, ali nosi sa sobom određene posljedice.
Prvo smo htjeli kupiti američke F-16 od Izraela. Ali, to je zaustavila Amerika. - To je jako loše odrađen posao i od strane Izraela. Nisu nas smjeli dovesti pred gotov čin da se jednostavno to može stopirati nakon mjeseci i mjeseci.
Hoću reći, nije francuski Rafale bio naš prvi izbor. Mi smo htjeli američku robu od Izraela. - Jesmo, ali kad je to propalo, mislim da je postojala realna opcija direktno ispregovarati s američkom stranom. Ti avioni jesu nešto skuplji, ali dugoročno kad gledam... Pa, spomenuli ste Izrael, kako se on oslanja na američku tehnologiju u gotovo nemogućem okruženju. Mislim da smo mi trebali drugačije. Jer, kažem, rijetke su prilike da uopće možemo izgraditi odnose s takvom zemljom. Ne kupuju se svaki dan vojni avioni. Tako da tu možda smo trebali drugačije, ali što je tu je.
Rekao bih da bi Hrvatska trebala i dalje provesti ovu odluku da se uvede vojna obveza. Mislim da je to jedna pozitivna stvar, razumna i opravdana u ovim okolnostima. Zato sam se zalagao i prije kao saborski zastupnik, tako da ne osjećam tu neku veliku prepreku. Trebalo bi to zaista učiniti. A na vojnom planu imamo, na žalost, susjedstvo kako imamo i trebamo biti spremni. Mislim, ja cijelo vrijeme govorim Amerikancima: vučić nije pouzdan partner. I to govorim Orbanu i drugima. Dakle, Vučić je problem, a ne dio rješenja.
Ali Vas ne slušaju baš?. - Pa gledajte, Srbija...
Donald Trump Junior je upravo bio u Beogradu. - Bio je u Beogradu.
Mislio sam da ćete ga Vi dovesti u Zagreb. - Ovako, ponovit ću, ja činim sve što mogu. Imam određene kanale. Na žalost, nisam na vlasti, nemam izvršnu vlast. Situacija je kakva je. Rekao bih da Srbija neumorno lobira za svoje interese, igrala je na kartu da Trump pobijedi, i sad to ima određene posljedice. Imamo Vučića, a u Hrvatskoj imamo izjave poput ove nedavne od Mate Granića da Trump nije lider slobodnog svijeta, nego je to neki drugi. To američki diplomati prate.
Hoćete reći da je hrvatska Vlada trebala više biti kao Vučić, a manje kao Mate Granić? - Mislim da je hrvatska Vlada, umjesto da šuti, trebala izraziti više...
Kakva je to suverenistička politika: hrvatska Vlada, umjesto da šuti... Zar je uloga suverene države Republike Hrvatske da šuti? - Da ne šuti. Ne, ona je šutjela, niste me shvatili. Ona je šutjela prije izbora. Ona nije dala signal.
Aha, ja sam mislio da kažete da nije Granić trebao to reći... - Ne, to je bilo nepotrebno, potpuno nepotrebno. Dakle, sad izazivati neku tenziju s Trumpovoj administracijom mi se čini potpuno štetnim i nerazboritim. Ne znam zašto je uopće imao potrebu tako nešto izjaviti.
Ovaj mladi Donald Trump Junior u Beogradu, a Rudy Giuliani u Banjoj Luci. Jedan mu je sin, drugi mu je blizak... Što iščitavate iz toga? Jesu to plaćeni posjeti? - Mislim da neću otkriti nešto nepoznato da u tom političkom svijetu, pogotovo u Americi, gdje svi se bore za pažnju, za svojih pet minuta, i lobističke firme se plaćaju. I mislim da su i Republika Srpska, a i Vučić, to odavno shvatili. Jer, jednostavno imaju od Kosova do drugih pitanja otvorenih pitanja...
Koliko sam ja shvatio,i Donald Trump Junior, a i Giuliani, imaju cjenik honorara. Ako im platite toliko, oni vam dođu gdje god hoćete. Je li možda to slučaj? Da je njima plaćeno po 50-100 tisuća dolara da dođu u Beograd, u Banja Luku? - Evo, ja ne mogu to niti potvrditi ni demantirati. Ali u tom svijetu se vrti novac i na taj način, dakle za lobiranje. Mislim da Vučićeva Srbija neumorno radi na tom planu. I naivno je iz hrvatske perspektive misliti: mi smo članica NATO-a, mi smo u EU, stvari se razumiju tko je tko. U Trumpovoj glavi puno ovisi o osobnom odnosu. I zato, kažem, puno ulažem već godinama u te odnose da barem čuju hrvatski glas. Jer, bojim se da zadnjih šest mjeseci nismo dobro odigrali.
Znači, nije nam članstvo u NATO-u neko jamstvo, nego treba ulizivački onako? - Ne, treba... Ne, ja bih rekao, treba sa samopoštovanjem, dakle, mi trebamo sebe više poštivati, i jednostavno ići hrabrije, odvažnije. Asertivno. Biti odvažniji i jednostavno ne previše biti obziran. U politici obzirnost se ne isplaćuje. I to vrijedi i za Bruxelles. Dakle, kad ja kažem Croatia First, to znači da nije nužno svaka inicijativa Europske komisije dobra. Dakle, ovo što sad se govori o obrani, treba razlučiti. Više novaca za obranu - da. Zajednička nabava - ne. Dakle, ja nemam povjerenje u Europsku komisiju, pogotovo nakon Covida da su oni u stanju na pametan način potrošiti 800 miljardi.
Ali, da nam pošalju novce pa da mi trošimo - to da? - Evo, nek to ostane na suverenim državama članicama. To je puno bolje.
>>> VIDEO Pogledajte kakve je čarape obukao Vance, Trump ih odmah prokomentirao: 'Obožavam ih!'
Trebao bi i Europi jedan Trump On zna sa ilegalcima.