Drill, baby, drill - rekao je novi stari predsjednik SAD-a Donald Trump pa odlučio da će mu među prvim potezima po povratku u Bijelu kuću biti povlačenje države iz Pariškog sporazuma. Ne treba im to, zaključio je još u prvom svom mandatu kad se iz sporazuma također probao izvući, ali kako je za potvrdu tog čina trebalo neko vrijeme, nije u svom naumu uspio. Joe Biden, kad je Trumpa pobijedio 2020., odlučio je da Pariški sporazum ipak SAD-u treba. Ovog puta godina će dana biti potrebna da se Amerika izvuče iz ugovora potpisanog prije deset godina pa bi Trumpova odluka mogla postati "pravomoćnom" do početka 2026., a dok je prošli puta povlačenje iz sporazuma opravdavao činjenicom da je Kina veći zagađivač od SAD-a i nitko im ne prigovara (a i svojom proizvodnjom podrivaju ekonomiju njegove zemlje), ovog puta Trump kaže da se industrija treba razvijati te Pariški sporazum nije u skladu s takvim gospodarskim planom SAD-a.
- SAD će ponovo biti proizvodna nacija i mi imamo nešto što nijedna druga proizvodna nacija nikada neće imati: najveću količinu nafte i plina od bilo koje države na Zemlji. I mi ćemo to iskoristiti - rekao je Trump na inauguraciji pa dodao onu s početka teksta "We will drill, baby, drill" (bušit ćemo). A što, konkretno, povlačenje Amerike iz Pariškog sporazuma znači? To, u preciznim brojkama, zasad još ne zna nitko, međutim, uzme li se u obzir da je upravo SAD drugi najveći svjetski zagađivač (nakon Kine) te najveći svjetski proizvođač nafte i prirodnog plina, posljedica na okoliš svakako bi moglo biti stavi li se u zapećak ideja da se temperatura Zemlje u ovom stoljeću ne smije povećati više od 1,5 stupnja Celzijusa, na što se obvezalo dvjestotinjak zemalja koje su Pariški sporazum potpisale i ratificirale. SAD se potezom Trumpa sad našao u društvu Irana, Jemena i Libije, jedinih država koje sa sporazumom nisu željele imati veze (čak i Sjeverna Koreja je potpisnik), a na njegov potez odmah je reagirala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
- Svi će kontinenti morati ubrzati prijelaz na nultu neto vrijednost emisija i nositi se s rastućim teretom klimatskih promjena. Njihov utjecaj nemoguće je zanemariti; toplinski valovi diljem Azije, poplave od Brazila do Indonezije, od Afrike do Europe, šumski požari u Kanadi, Grčkoj i Kaliforniji, uragani u SAD-u i na Karibima - koje katastrofe su rezultat klimatskih promjena, naglasila je Ursula von der Leyen nabrajajući prirodne nepogode koje su (jedna vrlo nedavno; požar u Kaliforniji) pogodile, između ostalih, upravo i državu kojom predsjeda Trump. On sam, točnije SAD, morat će o povlačenju iz Pariškog sporazuma obavijestiti glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa.
- Unatoč povlačenju, glavni tajnik UN-a uvjeren je da će američki gradovi, države i poduzeća nastaviti pokazivati viziju i vodstvo radeći na niskougljičnom, otpornom gospodarskom rastu koji će stvoriti kvalitetna radna mjesta. Ključno je da SAD ostane predvodnik u zaštiti okoliša. Kolektivni napori u okviru Pariškog sporazuma napravili su razliku, ali moramo ići mnogo dalje i brže zajedno - rekla je glasnogovornica UN-a Florencia Soto Nino.
A ima li posljedica za određenu zemlju povuče li se iz Pariškog sporazuma? U principu, i ne. Dokument koji su države potpisale nije obvezujući u smislu bilo kakvog međunarodnog prava, zemlje su naprosto pristale da će same za sebe donositi klimatske ciljeve koje trebaju ispuniti te će se tih smjernica i držati. Ono što moraju jest svakih pet godina podnijeti izvještaj o tome koliko su vlastitih ciljeva i ispunile, a sad će ih možda morati i postrožiti. Jer stručnjaci ne vjeruju da će ostale zemlje slijediti Trumpov primjer, ali složni su oko toga da će možda obnovljive izvore energije morati početi koristiti više i bržim tempom.
Spomenimo još i da, unatoč tome što je američki predsjednik i 2017. objavio da SAD izlazi iz Pariškog sporazuma, nisu sve savezne države slijedile njegove naputke. Trideset njih i dalje se držalo ranije donesenih klimatskih smjernica, kao i veći gradovi koji nisu željeli zagađenje.