Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 24
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Deng Ying

'Kineski uvoz iz Hrvatske porastao je više od 30 posto'

Deng Ying
Foto: Anto Magza/PIXSELL
12.03.2014.
u 10:44

Kinezi su najprije zavoljeli Šurbeka pa Ćiru, a danas vole Maksima Mrvicu i 2Cellos

Nova kineska veleposlanica u Hrvatskoj Deng Ying zamijenila je potkraj 2013. godine vrlo srdačnog i razgovorljivog Shen Zhifeija. Otprilike dva mjeseca dogovarali smo ovaj intervju jer nam se najprije ispriječila organizacija kineske Nove godine, a potom i niz bilateralnih susreta koje veleposlanica svakodnevno ima u Zagrebu. Kad smo konačno sjeli i počeli razgovarati, uvjerili smo se da je i nova diplomatska predstavnica moćne Kine vrlo srdačna sugovornica.

:: Kakvi su prvi dojmovi o Hrvatskoj?

Otkako sam postala veleposlanica Kine u Hrvatskoj, u posljednja dva mjeseca imala sam niz nastupnih posjeta, što je pridonijelo boljem upoznavanju i osobnom dojmu prema stanju u Hrvatskoj i prijateljskim odnosima između Kine i Hrvatske. Gostoljubiv i prijateljski hrvatski narod te hrvatske prirodne ljepote i običaji ostavili su na mene vrlo lijep dojam.

:: Koliko ste poznavali Hrvatsku prije dolaska?

Prije nego što sam došla u Zagreb, kao i mnogi kineski prijatelji, već sam čula za Hrvatsku. Hrvatska je bogata prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima te je domovina penkale i kravate. Mnogi Kinezi kupuju kravate kao suvenir ili dar za svoje prijatelje i rođake kad dolaze u Hrvatsku.

:: Kakva je u Kini percepcija Hrvatske, po čemu smo najviše poznati u vašoj zemlji?

Zapravo, još 70-tih i 80-tih stolnotenisač Dragutin Šurbek iz vaše zemlje bio je vrlo popularan u Kini. U Kini je poznat i hrvatski nogomet, Šuker, Boban, Ćiro, Ivanković čuvena su imena među kineskim ljubiteljima nogometa. Hrvatska, biser Mediterana, poznata je po predivnim pejzažima. U Kini je biser Jiuzhaigou, “Dolina devet sela”, jedno od najznamenitijih turističkih područja koje je i na popisu svjetske baštine. Hrvatska Plitvička jezera također su znamenita, a u Kini ih nazivaju Europski Jiuzhaigou. Iako je udaljenost između Kine i Hrvatske velika, u ovoj informatičkoj eri internet nas je uvelike približio. Na najvećoj kineskoj turističkoj i društvenoj web-stranici Mafengwo objavljen je članak o 16-dnevnom putovanju na medeni mjesec, u kojem su navedeni Dubrovnik, Split, Zadar i drugi poznati primorski gradovi. Članak je u Kini privukao i zadivio mnogo mladih ljudi i postao vrlo popularan te je Hrvatska postala novo poželjno odredište za medeni mjesec, a privlači i sve više kineskih turista. Između ostalih, princ klavira Maksim Mrvica također ima u Kini puno obožavatelja, a ove godine na tradicionalnom kineskom novogodišnjem gala programu nastupili su i 2 Cellos, violončelistički duo iz Hrvatske, zajedno sa svjetski poznatim kineskim pijanistom Lang Langom, što je pohvalilo 1,3 milijarde kineskih gledatelja.

Bilateralna suradnja raste

:: Kakvom ocjenjujete političke odnose između Kine i Hrvatske?

Visoko cijenimo prijateljske odnose između dviju zemalja, posebice međusobno političko povjerenje koje se temelji na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju. Kina je jedna od prvih zemalja koje su priznale neovisnost Republike Hrvatske, a Hrvatska inzistira na političkoj cjelovitosti Kine. Obje će strane i dalje uzajamno poštovati puteve razvoja koji odgovaraju osnovnim interesima dviju zemalja, kako bi dobro međusobno političko povjerenje rezultiralo što boljom suradnjom, čime se pridonosi razvoju dviju zemalja.

:: A trgovina? Kinesko je tržište golemo i Hrvati se pitaju ne izvozimo li premalo u najmnogoljudniju zemlju svijeta?

Bilateralna trgovina između Kine i Hrvatske kontinuirano održava stabilan razvoj. Prema kineskim statističkim podacima, ukupna vrijednost izvoza i uvoza između Kine i Hrvatske 2008. godine premašila je milijardu i 920 milijuna dolara, što je dosadašnji vrhunac. Tada je Hrvatska bila najveći trgovinski partner Kine u jugoistočnoj Europi. Nakon toga, zbog utjecaja globalne ekonomske krize, naša bilateralna trgovina je smanjena, međutim, u 2013. godini ona opet raste. Od siječnja do rujna ukupna vrijednost bilateralne trgovine između Kine i Hrvatske dostigla je milijardu i 248 milijuna dolara, što je za 16 posto više nego u istom razdoblju godinu prije. Uvoz Kine iz Hrvatske je porastao 31,8%, što je vrlo dobar rezultat! Trenutačno, Kina iz Hrvatske uglavnom uvozi drvo, kamen i kožu. Pozdravljamo i podržavamo uvoz i drugih kvalitetnih hrvatskih proizvoda i sirovina u Kinu.

:: Ima li mogućnosti da se gospodarska razmjena poboljša i što bi Hrvatska trebala učiniti da više posluje s Kinom?

Da bi se kinesko-hrvatski odnosi podigli na višu razinu potrebni su napori obiju strana. Trebali bismo zajedno podizati kvalitetu praktične suradnje. Hrvatska trenutačno ima velike potrebe u području infrastrukture te postoje razni prijedlozi suradnje vezani uz riječku luku, autoceste, mostove, željeznicu, kao i logistiku. Nakon više od 30 godina razvoja od reformi i otvaranja prema svijetu, kineska poduzeća su postigla bogata iskustva te time i prednost. Podržavamo poduzeća i financijske institucije dviju zemalja u poticanju i stvaranju raznih oblika suradnje i financiranja, kako bi dvije zemlje uspješno surađivale i u velikim projektima. Za proširenje suradnje ključno je da se odrede interesi dviju zemalja i istaknu komplementarne prednosti. Na velikom europskom tržištu Hrvatska ima bogate komercijalne resurse i veliki potencijal za razvoj, no Kina ima milijardu i 300 milijuna stanovnika, brzo se razvija i ima sve veće potrebe. U idućih pet godina Kina bi trebala uvesti robe u vrijednosti od 10 bilijuna dolara, a kineske inozemne investicije dostići će vrijednost od 500 milijardi dolara. Hrvatskoj je vrlo važno da nađe ili odredi svoje prednosti i proizvode koji odgovaraju potrebama kineskog tržišta te istodobno ponudi pogodnije uvjete za privlačenje kineskih investitora. Kineska je strana optimistična prema bilateralnoj trgovini između naših dviju zemalja.

:: Jasno nam je da smo kineskim turistima daleko, no ima li izgleda da ih dolazi više u Hrvatsku?

Kineska strana podržava povezivanje hrvatskih turističkih resursa s kineskim turističkim tržištem te visoko cijeni perspektivu buduće turističke suradnje. Broj kineskih turista koji odlaze u inozemstvo povećava se iz dana u dan. Prema predviđanjima, tijekom idućih pet godina broj kineskih turista koji putuju u inozemstvo premašit će 400 milijuna. Hrvatska je 2003. godine službeno postala turistička destinacija kineskih građana. Bilateralna turistička suradnja se brzo razvija. Trenutačno, svake godine više od 40 tisuća kineskih turista dolazi u Hrvatsku. Usporedno sa sve boljom promocijom Hrvatske u Kini, vjerujem da će i sve više kineskih turista dolaziti u Hrvatsku.

Kina podržava razvoj suradnje s Hrvatskom u područjima kulture, znanosti, obrazovanja, zdravlja kao i u drugim područjima, što je također važan aspekt kinesko-hrvatskih odnosa. Kineska strana će i dalje podržavati razvoj Konfucijeva instituta u Zagrebu kao i učenje hrvatskog jezika u Pekingu. Također, oduvijek podržavamo razmjene umjetničkih grupa, studenata, kao i prijateljskih gradova između naših dviju zemalja.

:: Što kažu Kinezi koji žive u Hrvatskoj? Navodno ih je sve manje i vraćaju se u domovinu jer su tamo sve bolji gospodarski uvjeti.

Kineski građani i iseljenici sretno žive u Hrvatskoj, stabilno razvijaju svoje poslovanje te se harmonično druže sa svojim hrvatskim prijateljima. Oni se također jako trude da pridonesu razvoju hrvatskog gospodarstva i društva.

Kinezi su, kao i Hrvati, marljiv i ljubazan narod koji se zalaže za mir. Kina ima dugu povijest i oduvijek apelira na miroljubivu i harmoničnu koegzistenciju. U doba globalizacije, nijedna zemlja ne može postići razvoj bez podrške drugih zemalja. Međunarodna zajednica sa simpatijama gleda na našu suradnju i uzajamnu korist koju smo tom suradnjom postigli. Kina odlučno provodi strategiju o otvaranju i suradnji te koristi priliku za razvoj zajedno s drugim zemljama, čime pridonosi razvoju cijeloga svijeta.

Ostaje planiranje obitelji

:: Kineski politički vrh donio je plan reformi širokog spektra, od demografske politike do smanjenja zagađenja?

Trenutačno se u Pekingu održavaju godišnja konferencija Svekineskog narodnog kongresa i konferencija Svekineskog narodnog političkog konzultativnog savjeta, na kojima će se odrediti izvršni planovi reforme. Usporedo s gospodarskim razvojem, Kina će posvetiti veću pozornost očuvanju okoliša. U borbi protiv zagađenja, zalažemo se za plavo nebo, zelene planine i čistu vodu. Kako bi se riješilo pitanje starenja populacije te postigla ravnoteža i održivi razvoj populacije, Kina će i dalje inzistirati na politici planiranja obitelji, ali uz ublažavanje politike jednog djeteta. Dvoje djece moći će imati parovi kod kojih su supruga ili suprug jedinci.

:: Kina povećava proračun za vojsku, treba li netko biti zabrinut zbog toga?

Prvo, Kina oduvijek inzistira na miroljubivom razvoju, uz preventivnu obrambenu politiku. Kineska strategija razvoja države i proračun za obranu otvoreni su i transparentni. Proračun za obranu kod velikih zemalja svijeta čini dva do četiri posto BDP-a, a kineski samo oko 1,5 posto.

Kineski proračun za obranu po stanovniku je također vrlo nizak te se bitno razlikuje od proračuna za tu svrhu drugih velikih zemalja. I drugo, radi se o zemlji s milijardu i 300 milijuna stanovnika na kopnenoj površini od 9,6 milijuna četvornih kilometara i morskom teritoriju većem od tri milijuna četvornih kilometara. Usporedo s razvojem gospodarstva, kineski proračun za obranu se skromno povećava. To je sasvim razumna i legitimna potreba očuvanja sigurnosti države.

Komentara 5

AJ
ajmo
10:28 13.03.2014.

Sirovine drvo i starih plastičnih boca. To stvara radna mijesta u Kini ne u Hrvatskoj.

Avatar Gospodin Maminjo
Gospodin Maminjo
11:09 12.03.2014.

ako smo izvozili za kunu znači sada za 30

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije