Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Kućni ljubimci

Prijedlog da se kastracijom sprečavaju mogući napadi pokazuje nepoznavanje pasmine tornjak

Iz Kinološkog kluba Tornjak Zagreb kažu da ih iz Povjerensta koje je radilo na prijedlogu Pravilnika o opasnim, moguće opasnim i psima iz nekontroliranog uzgoja ništa nisu pitali o pasmini i karakteristikama, a s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da nema dovoljno istraživanja na temelju kojih se sa sigurnošću može potvrdili da rana kastracija nema nikakve štetne utjecaje na zdravlje pasa
22. rujna 2021. u 18:05 0 komentara 5965 prikaza
Foto: Dino Stanin/Pixsell

Prijedlog Pravilnika o opasnim, moguće opasnim i psima iz nekontroliranog uzgoja izazvao je puno polemike čim je obznanjen na Savjetovanju s javnošću. Nizale su se primjedbe, uglavnom protiv ovakvog prijedloga, a još za trajanja savjetovanja Ministarstvo poljoprivrede najavilo je i nastavak razgovora i moguće izmjene prijedloga.

Među brojnim primjedbama bile su i one protiv uvrštenja 30 pasmina, riječ je o velikim psima, za koje se, ako su iz nekontroliranog uzgoja, kao prevencija moguće agresije predlaže obavezna kastracija u dobi do 10. mjeseca života psa. Iako će svi koji se barem malo razumiju u pse prvo reći da ne postoje opasne pasmine, na ovom popisu našao se i tornjak, međunarodno priznata autohtona pasmina. Pastirski pas za kojeg isto Ministarstvo koje predlaže Pravilnik daje i poticaje pastirima koji se odluče nabaviti ga za čuvanje stada. Kako se našao na popisu nije jasno, jer odgovor iz Ministarstva još nismo dobili. No, jesu li se prije nego su tornjaka uvrstili na ovaj popis raspitali o karakteru pasmine, o tome što kastracija u dobi od 10 mjeseci znači za psa i njegov razvoj? O svemu smo razgovarali s ljudima koji s tornjacima žive svaki dan.

– Nije nam poznato da su članovi Povjerenstva koje je radilo na izradi nacrta Pravilnika tražili mišljenje bilo koga tko se bavi uzgojem tornjaka. Našem klubu se nisu obratili, niti su razgovarali s bilo kojim našim članom. Sjedište našeg kluba je u Zagrebu, ali imamo i članove iz drugih dijelova Hrvatske – kažu nam u Kinološkom klubu Tornjak Zagreb i ističu da ne znaju jesu li se i kako informirali o pasmini i njezinim karakteristikama.

– Prijedlog da se kao prevencija mogućih napada koristi kastracija pokazuje nepoznavanje pasmine tornjak i drugih pastirskih pasmina, a na žalost i nepoznavanje prirode psa i nebrigu za dobrobit psa. Kao i ostali pastirci, tornjak pripada takozvanim divovskim pasminama koje tjelesno sazrijevaju do druge, a mentalno do treće godine života. Posljednjih godina objavljene su u svijetu stotine tekstova temeljenih na istraživanjima o štetnosti kastracije u ranoj dobi za razvoj i zdravlje psa. I sve je to lako dostupno na internetu. Za većinu kuja tornjaka prvo je tjeranje u dobi od 11 do 14 mjeseci, a velike pasmine ne smiju se pustiti u uzgoj prije dobi od 15 ili 18 mjeseci. Obvezna rendgenska snimka kukova obavlja se najranije u dobi od 12 mjeseci. Prije toga, to je mlad i nezreo pas. Predložena dobna granica od 10 mjeseci za kastraciju po našem je mišljenju izraz želje da se spriječi spolno sazrijevanje, a samim time i normalno sazrijevanje psa. Neželjeno razmnožavanje pasa kontrolira se drugim metodama, a ne preranom kastracijom, a agresivnost se uopće ne prevenira kastracijom – kažu u KK Tornjak Zagreb te dodaju kako se, prema njihovim informacijama, prije donošenja nacrta Pravilnika nitko nije obratio ni Povjerenstvu za autohtone pasmine HKS-a.

Hoće li pastiri, zbog toga što se tornjak našao među opasnim psima, umjesto njega sada odabirati druge pse?

– Stočari biraju pastirsku pasminu za koju smatraju da će najbolje odgovarati njihovoj situaciji i potrebama. Tornjak je tradicionalna pastirska pasmina na našim područjima. U posljednjih 15-ak godina stočari su isprobali i druge pasmine, počevši od šarplaninaca pa do kavkaskih ovčara i srednjoazijskih ovčara, a posljednjih godina bio je i priličan broj kangala. Uzgajivači tornjaka kažu da je ponovno izrazito velik interes za štence tornjaka jer se tornjak smatra najprikladnijim za naše prilike s obzirom na morfologiju terena, gustoću naseljenosti, veličinu stada i vrstu predatora. Među pastirskim pasminama postoje određene razlike u veličini, premda su to sve izrazito veliki psi, razlike u građi, naravi, ponašanju pa i metodama i načinu čuvanja stoke. U vrijeme kad su stočari uz stado počeli dovoditi druge pasmine, veće, jače i oštrije, glavni prigovor tornjaku bio da nije dovoljno agresivan prema ljudima pa onda ne može čuvati stado od lopova. Tornjaci zaista nisu agresivni prema ljudima – ističu u Klubu.

dobro je znati Kad je uz stado, pastirski pas ima samo jedan zadatak - on čuva

Tornjak, kao i druge autohtone pasmine, specifičan je po tome što je za njega još je otvorena Hrvatska uvjetna rodovna knjiga, HUR, da bi se ostavila mogućnost širenja genetskog bazena pasmina koje nisu dugo u postupku standardizacije jedinkama poželjnih osobina.

– Općom kastracijom pasa iz "nekontroliranog uzgoja" takva bi mogućnost bila nepovratno izgubljena. U slučaju autohtonih pasmina nekontrolirani uzgoj znači tradicionalni uzgoj na selu za vlastite potrebe i prema vlastitim kriterijima. U slučaju autohtone pastirske i ovčarske pasmine, tornjaka i hrvatskog ovčara, još uvijek je najmanje dvostruko više pasa iz tradicionalnog nekontroliranog uzgoja. HUR je način da se te dvije vrste uzgoja povežu, a da bi to bilo moguće, postupak treba pojednostavniti i približiti onima koji imaju pse za uzgoj, ali se ne bave kinologijom. Sve hrvatske autohtone pasmine treba izostaviti s bilo kakvog popisa pasmina čiji će se uzgoj kontrolirati masovnom kastracijom – objašnjavaju nam.

S obzirom na prijedlog kastracije u svrhu prevencije agresije te isticanje dobi do kada to prema Pravilniku treba obaviti, zanimalo nas je li o svemu zatraženo i mišljenje struke, odnosno veterinara. Upit smo poslali Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

– Prilikom izrade prijedloga Pravilnika o opasnim, moguće opasnim i psima iz nekontroliranog uzgoja Veterinarski fakultet u Zagrebu nije bio kontaktiran ni konzultiran, niti je u Povjerenstvu za izradu pravilnika, kao član, bio uključen predstavnik Veterinarskog fakulteta u Zagrebu – odgovara nam izv. prof. Mirna Brkljačić s Klinike za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta.

Na naš komentar kako se u Pravilniku spominje sterilizacija, ali da se, s obzirom na ustaljenu praksu vjerojatno radi o kastraciji, odgovaraju da je ispravni termin za kirurški zahvat uklanjanja reproduktivnih organa pasa i kuja kastracija, međutim kod kuja se često koristi i pojam sterilizacija. Zanimalo nas je i može li rana, odnosno prerana kastracija utjecati na razvoj i zdravlje pasa i kakve mogu biti posljedice?” 
– Općenito, smatra se da kastracija pasa u dobi između 6-10 mjeseci starosti nije štetna po njihovo zdravlje, odnosno da njene prednosti nadmašuju potencijalne rizike. Postoje retrospektivne studije koje daju naslutiti da bi rana kastracija mogla biti predisponirajući čimbenik za probleme s križnim ligamentima, budući da psima koji su kastrirani treba duže vremena za okoštavanje kostiju  Nažalost, nema još dovoljan broj istraživanja na temelju kojih bismo sa sigurnošću potvrdili da rana kastracija nema nikakve štetne utjecaje na zdravlje pasa, no postoje studije koje dokazuju brojne koristi rane kastracije poput minimiziranja razvoja tumora mliječnih žlijezdi, potpuno uklanjanje rizika od razvoja tumora testisa (čestih u starijih pasa) i jajnika,  terapijsku korist kod malignih oboljenja prostate. Prema preporukama AAHA (American Animal Hospital Association) kuje manjih pasmina (koji sazrijevaju ranije) trebale bi se kastrirati prije prvog tjeranja (u dobi od 5-6 mjeseci), a psi do 6. mjeseca života. Kuje velikih pasmina pasa (koje kasnije spolno sazrijevaju) trebale bi se kastrirati između 5. i 15. mjeseca starosti, a psi između 9. i 15. mjeseca. Navedeni raspon postoji zbog individualnog vremena potrebnog za završetak rasta pojedinih pasmina – kaže izv. prof. Mirna Brkljačić te dodaje:

– Istaknula bih da medicina nije matematika i da uglavnom ne postoji univerzalni odgovor na bilo koje medicinsko pitanje. Za svakog pacijenta, odnosno svaku jedinku, potrebno je kreirati individualni plan dijagnostike, liječenja i nadzora s obzirom na moguće rizike, posljedice i korist pojedinih medicinskih postupaka. 

Kojim smjerom će krenuti najavljene izmjene prijedloga Pravilnika i tko će sve sudjelovati još nije poznato. No, umjesto opće kastracije pasa, koja je između ostalog i neprovediva, možda bi bilo bolje propisati obvezu školovanja njihovih vlasnika. Jer, uvjerljivih znanstvenih dokaza o agresiji pasa nema, ali zato ima puno dokaza o neodgovornim vlasnicima. A upravo zbog njih i nastaju svi problemi.

psi i agresija Uvjerljivih znanstvenih podataka o agresiji nema prijedlog pravilnika Terijeri tipa bull i dalje će nositi stigmu opasnih pasa, njima se pridružuju i neke pasmine velikih pasa
Sarajevo: Umirovljenici unatoč pandemiji koronavirusa svakodnevno uživaju u partijama šaha
VEČERNJI DOZNAJE
Radnici stariji od 65 zbog novog zakona ostaju bez prava na otpremninu, donosimo detalje
INA Klub volontera
Volontiranje u Hrvatskoj
Deseti im je rođendan otkako su svoje vrijeme nesebično počeli ulagati u dobrobit zajednice
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.