Nezadovoljstvo plaćom, loši međuljudski odnosi, preopterećenje poslom te nemogućnost napredovanja najčešći su razlozi promjene posla, pokazalo je istraživanje Hrvatske gospodarske komore o potrebi za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada koji je predstavljeno na III. Konferenciji EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti. Svaki drugi ispitanik barem jednom je promijenio posao u posljednjih pet godina. Što je osoba starija i s većim primanjima, vjerojatnost mijenjanja posla je manja. Najmlađi ispitanici, u dobi od 18 do 35 godina, najčešće mijenjaju posao, u prosjeku svakih godinu dana i tri mjeseca, i to češće od ostalih zbog loših međuljudskih odnosa i nemogućnosti korištenja fleksibilnog radnog vremena.
Istraživanje je pokazalo kako je u odnosu na lanjsku godinu porastao broj ispitanika (48%) koji kao glavnu prepreku s kojom se susreću prilikom traženja posla ističu nisku plaću koja nije proporcionalna dužnostima radnog mjesta koje im se nudi, i to najčešće osobe s visokom stručnom spremom. Čak 29% osoba koje traže drugi posao su visokoobrazovani, 28% njih ima mjesečna primanja veća od 1300 eura, a 27% ispitanika, mladih osoba bez iskustva, izjasnilo se da im je za pronalazak posla trebalo više od godinu dana.
– Vođen tehnološkim inovacijama koje omogućuju napredak, svijet rada mijenja se brže nego ikada. Nove tehnologije, geopolitičke promjene i navike novih generacija donose korjenite promjene na tržištu rada. Zato je obrazovanje i kontinuirano usavršavanje domaće radne snage izuzetno važno, kao i mikrokvalifikacije kao nadogradnja u kontekstu cjeloživotnog učenja – kazao je Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK i prorektor Sveučilišta Sjever. Ističe kako samo 28% poslodavaca koji su sudjelovali u istraživanju ima godišnji budžet veći od 5000 eura za edukaciju i usavršavanje svojih radnika, dok ostali ili uopće nemaju budžeta (35%) ili je manji od 5000 eura godišnje (38%).
Zato je izuzetno važno da se obrazovni programi prilagode i prate potrebe tržišta rada, ali Hrvatska isto tako, naglasio je, mora imati osmišljene obrazovne politike te nove politike u području prihvata strane radne snage jer većina stranaca koji u ovom trenutku rade na području RH dolazi ne samo iz jugoistočne Europe već i iz Azije. Najveća je potražnja za radnicima u proizvodnji i u građevinskom sektoru, a u odnosu na prošlu godinu, povećala se potražnja za administrativnim osobljem, radnicima u trgovini i maloprodaji, dok se potražnja smanjila za radnicima u ugostiteljstvu i turizmu, te u skladištenju i logistici, pokazuju rezultati istraživanja HGK.
– Hrvatskom gospodarstvu će do 2030., tj. za pet godina, uz postojeću stopu rasta BDP-a nedostajati od 450 do 500 tisuća stranih radnika – rekao je Mišević, napominjući kako država treba razmišljati gdje će naći te radnike te, ako ne želimo paralelna društva, hitno raditi na njihovu uključivanju u zajednicu.
Otvori KEKS Pay
Uvozom 500.000 stranih radnika hoće li hrvatski radnici imati veće plaće? Neće. Hoće li Hrvati imati pristupačnije stanovanje? Neće. Hoće li Hrvatima zamjena stanovništva donijeti išta dobrog? Neće. Pa zašto se onda to radi? Zato da par ljigavaca kojima ništa nije sveto napune račune. Vlast u Hrvatskoj je domoljubno, intelektualno i moralno potkapacitirana.