– U čemu je problem, predsjedniče Nikoliću, premijeru Vučiću, ministre Dačiću? Je li ignoriranje politička taktika ili šutnja znači strah od Šešelja? U interesu europske budućnosti Srbije, reagirajte! – poručio je Andrej Plenković (HDZ) tijekom rasprave u Europskom parlamentu u Strasbourgu o rezoluciji pod nazivom "Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja". Rezolucija je danas i formalno usvojena.
U raspravi je sudjelovalo ukupno 17 europskih parlamentaraca i svi su, osim jednog zastupnika iz grčke nacionalističke stranke Zlatna zora, osudili Šešeljev govor mržnje i ratnohuškačku retoriku.
Osudio Šešelja, pohvalio Srbiju
Izvjestitelj EP-a za Srbiju David McAllister, europski pučanin iz Njemačke, osudio je Šešeljevo "poticanje na mržnju i teritorijalne pretenzije", ali je u svome govoru iznio i pohvale Vladi Srbije.
– EP podržava Srbiju na njezinu putu prema Europi. Srbija je pristup Uniji proglasila svojim ključnim ciljem i mi možemo samo pozdraviti napredak koji postiže na europskom putu. Srbija pripada europskoj obitelji. Moramo ih podržati u tom nastojanju. To također treba biti poruka naše rasprave danas – rekao je McAllister. Šef delegacije EP-a, slovački zastupnik iz redova pučana Eduard Kukan, u raspravi je rekao da neće podržati rezoluciju, među ostalim jer ona "nije dobar instrument za davanje instrukcija Haaškom sudu".
– Potpuno razumijem razočaranje Šešeljevim javnim istupima, no naš odgovor ne bi smio stvoriti još više napetosti. Ne treba mu davati više pozornosti nego što zaslužuje. Nesretno je da su Šešeljeve izjave dobile toliki publicitet u medijima i od nekih političara – rekao je Kukan.
Ta dva govornika u raspravi, obojica iz redova pučana kojima pripada i HDZ, pojačavaju dojam da se inicijator ove rezolucije Andrej Plenković (HDZ) zaista uspješno izborio unutar svoje političke grupacije za to da tekst rezolucije ostane kritičan. U tekstu, naime, nema pohvala Vladi Srbije, iako su neki zastupnici željeli da se to izrijekom spominje.
– Podržavam kritičan pristup teksta rezolucije ne samo prema Vojislavu Šešelju nego i prema onima koji mu svakodnevno omogućuju širenje mržnje – rekla je tijekom rasprave Ruža Tomašić.
Zatvaranje vrata
– Ova rezolucija se ne bi dogodila da su srpske vlasti odmah reagirale. Meni je jasno da su oni nekad bili kolege i najbliži Šešeljevi suradnici, ali upravo bi njima trebalo biti u interesu zatvaranje ratnog i otvaranje novog europskog poglavlja – dodala je, aludirajući na Nikolića i Vučića. Njezin kolega iz istog kluba zastupnika konzervativaca i reformista, Poljak Kazimierz M. Ujazdowski, apelirao je na Haaški sud da zadovolji pravdu, osudio je Šešeljevu retoriku, ali i dodao:
– Ne možemo zatvoriti vrata hrabrom srpskom narodu koji ima pravo sudjelovati u europskoj zajednici kao i svi narodi Balkana...
Hrvatski zastupnici iz kluba europskih liberala imali su pomalo različite poruke. Dok je Jozo Radoš (HNS) zaključio da je Srbija, a ne Šešelj ni Haaški sud, najvažnija tema ove rezolucije, Jakovčić je ipak pronašao pokoju riječ pohvale vladi premijera Aleksandra Vučića.
– Važno je pozvati srpsko političko vodstvo da osudi Šešeljev govor mržnje i njegove napade na susjedne države – rekao je Radoš.
– Haag je donio odluku kojom ponovo potencijalno raspiruje mržnju na području bivše Jugoslavije. No, želim istaknuti i pozitivnu činjenicu. Šešeljev poziv na mržnju i nove sukobe nije naišao na prođu u Srbiji. Građani su ignorirali njegove stavove. Vlada Srbije želi europski put. Posjeta albanskog premijera Rame Beogradu i posjet Sarajevu (nije rekao čiji posjet, no vjerojatno je mislio na srpskog premijera Vučića, op.a.) pokazatelj su dobrih namjera Srbije u ovom trenutku – rekao je Jakovčić.
Slovenski liberal Ivo Vajgl u raspravi je istaknuo da je Šešelj "metafora za zločin na prostoru bivše Jugoslavije" te da je "bez sumnje ostavio najveći trag u hororu Vukovara".
– Šešelj će ostati zapamćen kao jedan od najvažnijih zločinaca u povijesti. Ne treba mu davati mjesto na međunarodnoj sceni, njegovi istupi ne trebaju se ovoliko prenositi. Smatram da ne trebamo kritizirati sud u Haagu, čak i ako ova odluka nije bila najmudrija. Što se tiče srpskih vlasti, smatram da su se ogradile od Šešeljevih ispada i trebaju nastaviti na tom putu – rekao je Vajgl.
Tonino Picula (SDP) pozvao je Srbiju da istraži je li Šešelj svojim javnim istupima već prekršio i neke srpske zakone.
– Europski parlament treba uporno reagirati na poticanje mržnje i na svom kontinentu – rekao je Picula.
Piculin austrijski stranački kolega Josef Weidenholzer naglasio je da se "Srbija obvezala ispuniti svoje obveze i ne smijemo dopustiti da ovaj slučaj zaustavi postupak".
Zastupnica s krajnje ljevice Marie-Christine Vergiat naglasila je da "ovaj krvnik mora biti osuđen", no dodala je da rezolucija EP-a možda može ići u prilog Vojislavu Šešelju.
– Radimo mu publicitet. To je kontraproduktivno. Zato vas pozivam da u budućnosti bolje biramo hitne rezolucije – rekao je Vergiat.
Davor Škrlec, zastupnik ORaH-a koji pripada europskim zelenima, podsjetio je na govor pape Franje u EP-u u utorak.
– Sveti Otac poslao je poruku nade narodima Balkana. A govor mržnje Vojislava Šešelja ponovo otvara rane ratnih sukoba i vrijeđa kolektivno sjećanje građana Hrvatske. Očekujem od institucija Srbije da pokažu odgovorno ponašanje i poštovanje temeljnih načela EU – rekao je Škrlec.
Na kraju rasprave uime Europske komisije govorio je povjerenik za humanitarna pitanja i krizne situacije Christos Stylianides, kojega je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini poslala da sluša ovu raspravu kao njezin zamjenik. I on je uime EK bio kritičan prema Šešelju, ali vrlo suzdržan u kritici srpske vlade i Tribunala u Haagu.
– Primio na znanje ovu važnu rezoluciju. Kao što znate, sud je donio odluku na temelju zdravstvenih okolnosti i nemamo nikakve daljnja stajališta o toj odluci Haaga. To je neovisan međunarodni sud koji su osnovali Ujedinjeni narodi. EU poštuje odluku Suda. Što se tiče Šešelja, njegove izjave pripadaju razdoblju koje je davno završeno. Proces protiv njega još traje, on će se morati vratiti kad sud to zatraži. Što se tiče Srbije, pozdravljamo posvećenost ove zemlje u aktivnostima usmjerenim k europskoj budućnosti i regionalnoj suradnji – rekao je europski povjerenik Stylianides.
Pročitajte kako je izgledao cijeli tekst rezolucije o Šešelju:
Europski parlament
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Srbiji,
– uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Srbije koji je stupio na snagu 1. rujna 2013.,
– uzimajući u obzir izvješće Komisije o napretku Srbije za 2014. od 8. listopada 2014. godine (SWD(2014)0302),
– uzimajući u obzir Statut Međunarodnog suda za kazneni progon osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriju bivše Jugoslavije od 1991. godine (dalje u tekstu: MKSJ),
– uzimajući u obzir članak 65. Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a,
– uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da je Vojislav Šešelj, predsjednik Srpske radikalne stranke, pred MKSJ-om optužen za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportaciju, nečovječno postupanje (prisilno premještanje) (zločine protiv čovječnosti) te za ubojstvo, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje selâ ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, pljačku javne ili privatne imovine (kršenje zakona i običaja ratovanja) u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i dijelovima Vojvodine (Srbija), počinjene između 1991. i 1993. godine;
B. budući da su 1993. godine Ujedinjeni narodi osnovali MKSJ kako bi procesuirao ratne zločine počinjene 1990-ih godina, čime su postavljeni temelji za rješavanje sukoba i razvoj u regiji po okončanju sukoba;
C. budući da je 6. studenog 2014., nakon više od 11 godina pritvora i dok sudski postupak još uvijek traje, Raspravno vijeće MKSJ-a izdalo nalog proprio motu o privremenom puštanju Šešelja na slobodu zbog pogoršanja njegova zdravstvenog stanja, a pod sljedećim uvjetima: (i) da Šešelj ne utječe na svjedoke i žrtve; i (ii) da se pojavi pred Vijećem čim ono to naloži; budući da je Šešelj od početka suđenja imao neprijateljski stav prema MKSJ-u, što je pokazao uzastopnim prekidima, ometanjima i dezavuiranjima tijekom postupka te da je tri puta osuđen za nepoštovanje Suda zbog zastrašivanja svjedoka;
D. budući da je Šešelj od povratka u Srbiju u Beogradu održao tri javna govora u kojima je naglasio da se neće dobrovoljno vratiti na MKSJ kad ovaj od njega to zatraži, čime je najavio namjeru da prekrši jedan od dva uvjeta pod kojima je pušten;
E. budući da je Šešelj u svojim javnim izjavama više puta pozvao na stvaranje „Velike Srbije” čime je javno iznio pretenzije na susjedne zemlje, između ostalog i na državu članicu Europske unije – Hrvatsku, i poticao mržnju protiv nesrba; budući da je u izjavi za medije čestitao srpskim četnicima na „oslobođenju” Vukovara prigodom 23. godišnjice pada toga hrvatskog grada u ruke srpskih paravojnih snaga i Jugoslavenske armije 1991. i zvjerstava koja su uslijedila, čime je prekršio uvjet da ne utječe na svjedoke; budući da se srpska mirovna grupa „Žene u crnom” okupila u Beogradu kako bi se prisjetila žrtava opsade u performansu pod naslovom „Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru”;
1. snažno osuđuje Šešeljevo huškanje na rat, poticanje na mržnju i teritorijalne pretenzije te njegove pokušaje sabotiranja europskog puta Srbije; izražava žaljenje zbog njegovih provokativnih javnih postupaka i ratne retorike od privremenog puštanja na slobodu, čime su ponovno otvorene psihološke rane žrtava rata i zvjerstava s početka 1990-ih godina; naglašava da bi Šešeljeve nedavne izjave mogle dovesti u pitanje ostvareni napredak u regionalnoj suradnji i pomirenju i potkopati napore ostvarene proteklih godina;
2. podsjeća srpske vlasti na njihove obveze u sklopu suradnje s MKSJ-om i obveze Srbije kao zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji; sa zabrinutošću primjećuje da izostanak odgovarajuće političke reakcije i pravnog odgovora srpskih vlasti na Šešeljevo ponašanje potkopava povjerenje žrtava u sudski postupak; potiče srpske vlasti i demokratske stranke da osude sve javne manifestacije govora mržnje ili ratne retorike i da potiču zaštitu manjina i kulturnih prava; traži od srpskih vlasti da istraže je li Šešelj prekršio srpske zakone i da učvrste i potpuno primijene zakonodavstvo kojim se govor mržnje, diskriminacija i poticanje na nasilje stavljaju izvan zakona; podržava sve političke stranke, nevladine organizacije i pojedince u Srbiji koji se bore protiv govora mržnje;
3. poziva MKSJ i njegov Ured tužitelja da preispitaju postojanje uvjeta za privremeno puštanje na slobodu u novim okolnostima; napominje da različita mjerila za praksu Tribunala u pogledu privremenog puštanja na slobodu neće pridonijeti ostvarenju ciljeva MKSJ-a; potiče MKSJ da poduzme odlučne korake da obnovi povjerenje u MKSJ oslabljeno Šešeljevim strašnim i nedopustivim javnim izjavama, što podrazumijeva i poduzimanje mjera da ubrza okončanje svih prvostupanjskih i žalbenih postupaka koji se pred njim vode; podsjeća da je privođenje počinilaca ratnih zločina pravdi nužan uvjet za istinski i trajni proces pomirenja;
4. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku, vladi i Narodnoj skupštini Srbije, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i predsjedniku MKSJ-a.
>>'Očekujem da će Europa reći kako za Šešelja nema mjesta na političkoj mapi'
>>Uz kritike zbog Šešelja, Vlada Srbije dobiva i poneku pohvalu EP-a?
Hrvatska Hrvatima političkim Hrvatima a ostali neka spoje glavu i trup neka glavu presele u domovinu ili telo u otadzbinu