Salmonela predstavlja sve veći problem u hrvatskom peradarstvu te je u borbi s tom opasnom bakterijom nužna suradnja peradara sa znanstvenicima, stručnjacima i nadležnim institucijama. Istaknuto je to na Peradarskim danima 2026., međunarodnom znanstveno-stručnom simpoziju koji je u organizaciji Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta HVI) u Poreču okupio 300 znanstvenika, veterinara, peradara i stručnjaka iz proizvođačkog sektora te prateće industrije.
Željko Gottstein iz Zavoda za patologiju peradi zagrebačkog Veterinarskog fakulteta kazao je kako se u Europi posljednjih pet godina bilježi veliki porast bakterija salmonele. Zbog visoke prevalencije u jatima peradi u državama iz kojih se dobavljaju rasplodna jaja, jednodnevni pilići ili uzgojene pilenke pred početak proizvodnje, veća je i vjerojatnost prijenosa salmonele u Hrvatsku.
Tijekom 2024. i 2025. godine u Centru za peradarstvo HVI-ja na prisutnost bakterija roda Salmonella analizirani su uzorci iz ukupno 5900 jata različitih kategorija peradi. Salmonela je utvrđena u čak 277 slučajeva, pri čemu je najveći broj zabilježen u jatima konzumnih nesilica, istaknuo je Luka Jurinović, voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za salmonelu i kampilobaktere HVI-ja. Zabilježen je znatan porast stope izolacije bakterije roda Salmonella iz mesa i jaja peradi u lanjskoj godini, s 5,8% u 2024. rasla je na 7,9%.
– Najkritičnije točke i najveći rizici za kontaminaciju proizvodnog sustava već od prvih dana života peradi su valionice i zaražena roditeljska jata. Na samim farmama dodatne rizike predstavljaju neprikladno skladištenje hrane, sustavi napajanja, kontaminirana hrana i voda, nekontroliran ulazak ljudi i opreme te nedostatno čišćenje i dezinfekcija nakon završetka proizvodnog ciklusa. Kontrola na svim razinama proizvodnje, od valionice do farme, ključna je za sprečavanje unosa i širenja salmonele – smatra Danijela Horvatek Tomić iz Zavoda za patologiju peradi Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Među ključnim mjerama u borbi sa salmonelom je vakcinacija peradi, međutim utvrđeno je da je cijepljenje kao imunoprofilaktička mjera učestala u velikim sustavima. Na manjim farmama uglavnom izostaje, iako se trošak pojedinačne doze za rasplodna jata kokoši i purana te za jata kokoši nesilica sufinancira iz državnog proračuna uz potporu sredstava EU, istaknula je Zrinka Dugonjić Odak iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
– Ta mjera važna je za nas peradare ne samo sa zdravstvenog nego i s vrlo konkretnog financijskog aspekta jer nam sufinanciranje smanjuje troškove i olakšava proizvodnju – kazala je Ana Hell Kurevija iz osječke tvrtke Žito.
Otvori KEKS Pay
