Poplave na Jadranu mogu se razvijati i na drukčiji način od dosad poznatog mehanizma povezanog isključivo s ciklonama, niskim tlakom zraka i južnim vjetrom, otkrili su znanstvenici čiji su rezultati istraživanja objavljeni u uglednom međunarodnom časopisu Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society.
Kako pojašnjavaju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, more preplavljuje jadransku obalu najčešće zbog toga što se Jadranu primakne ciklona, pa niski tlak zraka u području ciklone i južni vjetar na njezinoj prednjoj strani potisnu vodene mase prema sjevernom Jadranu i tako podignu morsku razinu.
Ako se to podizanje podudari s plimom, vodostaj znatno poraste, što izazove poplavljivanje jadranskog obalnog područja i gradova koji se tamo nalaze, pri čemu su najpoznatije i najviše istražene poplave Venecije. U takvim slučajevima prvi je maksimum vodostaja najviši, a potom slijedi snižavanje morske razine, često praćeno pojavom tzv. stojnih valova u Jadranskom moru.
– Međutim, upravo su u izvrsnom međunarodnom časopisu objavljeni rezultati novog istraživanja koji pokazuju da se jadranske poplave mogu razvijati i na sasvim drukčiji način – navodi se u priopćenju PMF-a. Istraživanje su provela četvorica znanstvenika – dr. Marco Bajo, dr. Luca Arpaia i dr. Christian Ferrarin (Institut za znanosti o moru, CNR, Venecija, Italija) te akademik Mirko Orlić, profesor emeritus (Geofizički zavod Andrija Mohorovičić, Geofizički odsjek, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet).
Autori su analizirali meteorološke i oceanografske podatke prikupljene na nizu postaja u Jadranskom moru i usporedili ih s rezultatima analitičkih i numeričkih modela. Koncentrirajući se na poplave Venecije iz prosinca 2019. godine, pokazali su da višestruki impulsi vjetra dovode do pojave rezonancije i tako dodatno podižu vodostaj.
Vjetar nad Jadranom može u slučajevima u kojima je usklađen sa stojnim valovima u moru dovesti do povećavanja jadranskih oscilacija. U takvim slučajevima nije najviši prvi maksimum vodostaja, nego drugi ili čak treći, što može izazvati ne samo jednu poplavu, nego nekoliko njih u nizu. – Ovo će otkriće pomoći da se unaprijede postojeće prognoze jadranskih poplava – ističu na PMF-u. Osim Venecije, poplave ugrožavaju i niz drugih obalnih gradova poput Pule, Rijeke, Zadra, Šibenika, Trogira...