Naslovnica Vijesti Hrvatska

Na određeno sam radila 10 poslova, zato i nemam stan

Od 178.000 radnika koji su lani našli posao, samo ih je 16.000 imalo sreću da im ponude ugovor na neodređeno
16. travnja 2018. u 07:03 44 komentara 11141 prikaza
Lovorka Nikšić
Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Trenutačno je u Hrvatskoj oglašeno 26 tisuća slobodnih radnih mjesta, ali na tim bi poslovima samo dvije tisuće radnika mogle dobiti ugovor za stalno, a svi ostali ugovore na određeno!

radnici Marina Šunjerga Radnike koji su nužni morat će se loviti i većim primanjima

Od 178 tisuća radnika koje su se tijekom 2017 godine zaposlili u nekoj tvrtki ili instituciji, samo 16 tisuća radnika potpisalo je ugovore na neodređeno!

Preostalih 91 posto, odnosno nepune 162 tisuće osoba ušle su u svijet rada preko ugovora na određeno, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje. Takvi se ugovori zaključuju na tri ili šest mjeseci pa ponovo natrag na burzu ili nekamo u inozemstvo!
Raniji Uskrs pokrenuo je ovogodišnji val zapošljavanja već u veljači, a kako se ljeto bude primicalo, množit će se i žalopojke o nestašici radne snage. Premda je živnulo, hrvatsko tržište rada ima i svoje tamno naličje jer, osim što se radnicima uglavnom nude slabije plaćeni poslovi u uslužnom sektoru, čak devet od deset zaposlenih u Hrvatskoj zapošljava se uz ugovor na određeno!

Statistika se podudara

Europski statistički ured Eurostat tvrdi da je Hrvatska postala europski lider po prekarnom radu – to je nesigurni i nestalni oblik rada na određeno u kojemu radnik u svakom trenutku može ostati bez posla, a on se u Hrvatskoj najčešće prakticira tako što se s radnikom potpisuje ugovor o radu do tri mjeseca. Eurostat ističe da je 2016. godini u Hrvatskoj nešto više od osam posto zaposlenih ili oko 120 tisuća radnika radilo na ugovor do tri mjeseca! Kod mladih do 34 godine starosti udio takvih prekarnih ugovora je 15 posto!
U većini ostalih država udio prekarnog rada u općoj populaciji je od 0,3 do 2 posto te se uglavnom koristi u razdoblju povećanih poslova.

Osim po broju ugovora do tri mjeseca, Hrvatska odskače i po udjelu svih privremeno zaposlenih radnika u ukupnoj zaposlenosti. Njihov je udio 2016. godine dosegnuo 22 posto zaposlenosti (ili 330 tisuća osoba) i u tom segmentu od nas su nesigurnije samo Poljska i Španjolska.

Svoju statistiku o zapošljavanju i nezaposlenima ima i hrvatski Zavod za zapošljavanje, a on, nažalost, potvrđuje navode Eurostata i prema njima je rad na određeno dominantan oblik zapošljavanja dulje od desetljeća.

Uz propise koji su omogućili bujanje ugovora na određeno, istraživačica Ekonomskog instituta Iva Tomić razloge za jačanje prekarnog rada vidi i u dugotrajnoj krizi zbog koje poslodavci nisu voljni zapošljavati na dulje vrijeme.

– Iako je kriza iza nas, još uvijek nismo ostvarili značajniji rast BDP-a, a vidljivo je usporavanje u 2017. godini pa stoga i ne čudi da su poslodavci i dalje oprezni kad nude stalne ugovore te koriste sve mogućnosti unutar zakonskih okvira prilikom novog zapošljavanja – navodi Iva Tomić i otkriva da se svaka druga mlada osoba do 29 godina života nalazi u prekarnom radu.

– Pridodamo li tome izraženu sezonalnost u zapošljavanju na hrvatskom tržištu rada, onda visoki udio prekarnog rada u ukupnoj zaposlenosti još manje iznenađuje.

Ipak, tehnološki napredak i pojava različitih novih oblika zapošljavanja kao što je rad kod kuće, freelancing i slično dodatno otvaraju nove mogućnosti kratkoročnih nesigurnih oblika zaposlenja, odnosno prekarnog rada – kaže Tomić.
Milica Jovanović, savjetnica glavnog direktora HUP-a za radne odnose i ljudske potencijale, veli da je i Hrvatska udruga poslodavaca analizirala podatke koji ukazuju da je 2016. godine došlo do naglog rasta ugovora na određeno vrijeme sklopljenih na period do tri mjeseca.

Sezonalna ekonomija

– Imajući u vidu da se 2016. godine nije događala nikakva promjena u radnom zakonodavstvu, mišljenja smo da je do naglog rasta broja ugovora došlo u nekoliko područja. Gospodarstvo je konačno počelo rasti, pogotovo sektori koji su sezonalnog karaktera kao što su turizam i graditeljstvo, pa čak i jedan dio trgovine. Kako je potreba za većim brojem radnika doista jako vremenski limitirana, vjerojatno je značajan dio ugovora upravo sklopljen u tim sektorima u vrijeme sezone – ističe Jovanović.

No, osim sezonskog karaktera naše ekonomije, poslodavci za mogući razlog spominju i posljedice dugogodišnje krize koja utječe na ponašanje poduzetnika.

– Treba istaknuti da je poduzetnički optimizam ipak bio suzdržan te je moguće da se i u tome djelomično kriju razlozi sklapanja jednog dijela ugovora na određeno, no pretpostavka je da su to prvenstveno ugovori temeljem sezonalnih poslova – navodi Jovanović.
Iva Tomić dodaje da su i posljednje izmjene zakona iz 2013. godine mogle utjecati na povećanje udjela ugovora zaključenih do tri mjeseca, a pokaže li se da je problem u postojećoj zakonskoj regulativi, HUP je, kažu, spreman pristupiti i izmjenama zakona.

Radnici na gradilištu EUROSTAT Stopa slobodnih radnih mjesta u EU nepromijenjena, a evo kako stoji Hrvatska Radnici Poduzetnički optimizam Tvrtke će idućih mjeseci trebati 100.000 radnika Hrvatska je vodeća zemlja EU-a po broju ugovora na određeno vrijeme Zapošljavanje Zašto je Hrvatska vodeća u EU po ugovorima o radu na određeno vrijeme?

Najčešće sam dobivala ugovore na tri mjeseca...

Svi su mi poslovi bili prvo na određeno, doživjela sam to gotovo deset puta. Uvijek bi me prvo zaposlili na određeno pa produljivali ugovor. Najčešće su to bili ugovori na tri mjeseca, kaže Lovorka Nikšić iz Osijeka. U potrazi za poslom slavonsku je adresu prije dvije godine zamijenila zagrebačkom. Radi kao konobarica, upravna je referentica po struci, a radila je i u trgovini, mjenjačnici te sezonski na Jadranu.
– I sad kada radim na neodređeno nije velika razlika. Nisam osjećala nesigurnost zbog rada na određeno, ali zato možda nemam stan ni auto. Kod nas se treba više dokazati na poslu da bi dobio ugovor na neodređeno. Razumijem poslodavca, ali treba dati više povjerenja radniku – kaže. (slš)

Krčki pršut
Da, domaće je!
Za proslave i posebne prilike birajte hrvatske suhomesnate delikate

A1 izdvaja za Vas

  • che99:

    a stan vjerojatno nikada nećeš ni imati.. ili ćeš ga kupiti na kredit pa biti rob do kraja života, većina ljudi posjeduje stanove nasljedjenje iz "mračnog" doba kada su oni bili dostupniji ili su nasljedili iste od roditelja baba, djedova...

  • Avatar Dalmacija
    Dalmacija:

    To je Hrvatski progres. To je sustav koji se osmišljen tako da protjera što više mladih i sposobnih iz ove jadne zemlje. Mi smo samo dno Balkana.

  • Avatar Dalmacija
    Dalmacija:

    To je Hrvatski progres. To je sustav koji se osmišljen tako da protjera što više mladih i sposobnih iz ove jadne zemlje. Mi smo samo dno Balkana.