Kako reagirati ako nadmoćni neprijatelj i susjed polaže pravo na tvoj teritorij? Ukrajina je pokazala jedan način: boriti se i odbijati pomisao na prepuštanje teritorija, uključujući i Krim. Armenija sve više pokazuje suprotnu praksu: priznati da si u slabijoj poziciji i biti spreman na male teritorijalne ustupke kako bi spasio državu. Mjeseci i godine pred nama pokazat će mogu li se ova dva puta susresti negdje, i tko je, ako itko, bio u pravu.
Armenija vjeruje da je ugrožava Azerbajdžan. Ukrajina pak zna da to isto njoj radi Rusija. Sve su ove četiri zemlje bile do prije 33 godine članice Sovjetskog Saveza i imale su razmjerno dobre odnose, što je vrijedilo ipak više za Moskvu i Kijev nego za Baku i Erevan na Kavkazu. No, nakon što se komunističko carstvo raspalo, armensko-azerbajdžanski rat odmah je izbio i u njegovoj prvoj fazi u 1990-ima Armenija je pobijedila i zauzela regiju Gorski Karabah koja se nalazila u samom Azerbajdžanu, a zbog koje su se dvije zemlje sporile desetljećima. U međuvremenu je Azerbajdžan ekonomski i vojno znatno ojačao te je u dva navrata, u jesen 2020. i zatim 2023., vratio regiju i napokon uspostavio kontrolu nad čitavim svojim teritorijem.
Uplašeni Erevan povukao se iz Gorskog Karabaha, a sada je Azerbajdžanu prepustio i četiri sela uz granicu. Ukrajinci pak govore da ne žele predati teritorij svojim neprijateljima
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
