Izraelska vojska priznala je da su njezini vojnici počinili "ozbiljne pogreške" tijekom smrtonosnog incidenta 23. ožujka u blizini Rafaha, kada je ubijeno najmanje 15 pripadnika hitnih službi u konvoju koji se jasno identificirao kao humanitarna misija. Konvoj se sastojao od vozila Palestinskog Crvenog polumjeseca (PRCS), UN-a i Civilne zaštite Gaze, a pogođen je izraelskom vatrom i potom, kako tvrde očevici, buldožerom zakopan zajedno s tijelima žrtava.
Video razotkrio neistine
Izrael je isprva tvrdio da su vozila bila "sumnjiva" i da su se kretala bez svjetala, no video koji je objavio New York Times pokazuje suprotno – snimka s mobitela potvrđuje da su vozila imala uključena svjetla, jasna obilježja hitne pomoći, a kretala su se u skladu s pravilima. Ubojstvo je uslijedilo nakon izraelske kontrole konvoja, što implicira da su vojnici znali o kome se radi. Tragedija je izazvala val ogorčenja u međunarodnoj zajednici, ali i u samom Izraelu. Haaretz piše da je riječ o moralnom ponoru te da se vojna doktrina potpuno udaljila od obrambenih načela. Povjesničar Tom Segev otvoreno je izjavio: "Cionizam je možda bio greška", a vojni analitičar Asa Kasher upozorio je na "kriminalizaciju zapovjednog lanca". Tijela ubijenih pronađena su tek danima poslije. Prema Guardianu, neki od ubijenih bili su vezani, a tijela su bila deformirana i teško prepoznatljiva. Među ubijenima je i bolničar Saleh Muammar, koji je ranije preživio bombardiranje izraelskim dronom, ali vratio se na dužnost – i poginuo.
Ovaj događaj dodatno komplicira ionako osjetljiv trenutak za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji sutra, 7. travnja 2025., dolazi u Washington na sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Glavne teme razgovora bit će rat u Gazi, sve jači međunarodni pritisak, moguća američka ograničenja izvoza oružja, ali i prijetnja uvođenja carina na izraelske proizvode zbog "neetičnog poslovanja u ratnoj zoni". Trump pokušava balansirati između republikanske baze i rastuće antiratne kritike, našao se pod pritiskom i vlastitih kršćansko-evangelističkih saveznika koji tradicionalno podržavaju Izrael – ali i zahtjeva Ujedinjenih naroda i europskih saveznika za "hitan prekid vatre i punu istragu zločina u Gazi".
Sastanak bi, zbog velikih pritisaka, mogao obilježiti ključni zaokret u američko-izraelskim odnosima. Iako Trump i Netanyahu dijele bliske političke stavove i Netanyahu tvrdi da je cilj ponovnog pokretanja vojne operacije u Pojasu Gaze provesti Trumpov plan o ponovnoj okupaciji Pojasa Gaze i iseljavanju 2,5 milijuna Palestinaca, američka javnost sve više preispituje bezuvjetnu potporu Izraelu. Najnovija anketa CNN-a pokazuje da 62% Amerikanaca smatra kako Izrael koristi "pretjeranu silu". Humanitarna situacija u Gazi dosegnula je dno. Iz UN-a poručuju da "nema više sigurnih zona" i da je stanovništvo u potpunosti izloženo. Prema Hamasu, od početka ofenzive ubijeno je više od 50.000 ljudi, uključujući 70% žena i djece. Izraelski zračni napadi u posljednjih tjedan dana odnijeli su dodatnih 700 života, dok su naredbe o evakuaciji dodatno raselile desetke tisuća ljudi iz Jabalije, Beit Hanouna, Deir al-Balaha i samog Rafaha.
"Nisu spremni na kompromis"
Izrael tvrdi da Hamas koristi civile kao živi štit, no međunarodne organizacije naglašavaju da su napadi na bolnice, škole i konvoje UN-a – nedopustivi. Odbijanje Izraela da dopusti ulazak pomoći preko graničnih prijelaza dodatno pogoršava krizu. Istodobno, pregovori o primirju stagniraju. Hamas tvrdi da je Izrael odustao od sporazuma dogovorenog u Dohi, dok izraelski izvori Hamas optužuju za "nespremnost na kompromise". Za Izrael, koji se donedavno oslanjao na međunarodni imidž obrambene žrtve, masakr kod Rafaha i snimka koja je sve razotkrila dolaze kao udarac. Činjenica da je čak i SAD – barem diplomatski – pozvao na "potpunu istragu", mogla bi označiti početak promjene paradigme.
Otvori KEKS Pay
Nakaradna vojska i zemlja.