Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 168
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Digitalna (R)evolucija

ICT industrija do 2032. mogla bi imati 13% udjela u BDP-u

storyeditor/2023-11-28/PXL_281123_106726750.jpg
Davorin Višnjić/Pixsell
29.11.2023.
u 17:45

Digitalizacija, posebno malog i srednje poduzetništva, trebala potaknuti i razvoj IT sektora – "najbrže rastućeg dijela domaćeg gospodarstva", poručuje Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Turbulentna vremena, krize, inflacije, energetski šokovi, sve je njih lakše prebroditi uz korištenje tehnologije. Štoviše, kako je rekao Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge na konferenciji Digitalna (R)evolucija, ispred nas je vrijeme u kojem će uspjeti samo oni koji će ulagati u digitalizaciju. Kako su i pokazali primjeri na konferenciji koja je održana četvrti put u organizaciji HUP-ICT udruge, nema sektora gospodarstva u kojem korištenje tehnologije ne doprinosi poboljšanju poslovnih procesa, a time i većoj konkurentnosti. No, kako je napomenuo Ivan Maglić, programski direktor Konferencije i član IO HUP-ICT, tehnologija vrlo brzo napreduje. Njezino se uvođenje, poručuje, stoga ne smije odgađati. A tu domaće kompanije ne stoje najbolje.

Iako DESI indeks, indeks EU koji mjeri stupanj digitalizacije društva i gospodarstva, pokazuje da naše gospodarstvo napreduje u digitalizaciji, ostaje činjenica da smo u donjoj polovici po pitanju digitalne transformacije poduzeća. "Proces digitalizacije, posebno među malim i srednjim poduzećima, moramo ubrzati, i to ne zato da bismo bili bolje pozicionirani na ljestvicama već da bi bili globalno konkurentniji", poručuje Maglić okupljenim poduzetnicima na konferenciji.

Digitalizacija u medicini

A upravo je to bio i cilj Digitalne (R)evolucije – kroz primjere iz prakse pokazati koje tehnologije već koriste domaća poduzeća u poslovanju, zašto su ih i kako implementirali te kako je to utjecalo na njihovo poslovanje. "To nije jednostavno i traži snažnu prilagodbu čitave organizacije, počevši od menadžmenta. No, digitalna je transformacija nužna, a mi poduzetnicima želimo pokazati i da je moguća te da ne iziskuje uvijek velika ulaganja", poručuje Maglić.

Njegove poruke demonstrirane su i primjerima. Svi izlagači, ukupno osam kompanija, pokazali su kako su iskoristili tehnologiju da bi unaprijedili poslovne procese, povećali prihode te smanjili troškove. No, kao što su pokazali određeni primjeri, povrat investicije nije uvijek jedini motiv. Važan je i onaj koji nosi boljitak društvu općenito. Takav je primjer Poliklinike Sabol koja je u suradni s Tis Grupom, razvila sustav za detekciju ranih neuroloških devijacija kod djece. U praksi se, naime, koriste metodom opće procjene pokreta na temelju koje zaključuju je li mozak zdrav ili nije. No ta metoda, rekao je mr. sc. Goran Kuzmac, dr. med. specijalist pedijatrije i pedijatrijske neurologije iz Poliklinike Sabol, zahtjeva iskustvo i vrijeme. "Našim projektom, a koji je sufinanciran europskim novcem, tu smo metodu htjeli poboljšati te je učiniti efikasnijom i bržom", objasnio je Kuzmac. Sustav su unaprijedili strojnim učenjem te računalnim vidom – tehnologijama koje su im omogućile da dobivene snimke bitno brže analiziraju. Razvili su sustav za prepoznavanje ključnih točaka pokreta... Usto, razvili su, ističe, i mobilnu i web aplikaciju. U konačnici, zahvaljujući korištenju raznih digitalnih alata, kaže Kuzmac, vrijeme treniranja neuronskih mreža skratili su s 21 na svega četiri dana.

POVEZANI ČLANCI:

Značajan primjer Laqo

Digitalizacija, posebno malog i srednje poduzetništva, trebala potaknuti i razvoj IT sektora – "najbrže rastućeg dijela domaćeg gospodarstva", poručuje Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

"ICT sektor ima potencijal nastaviti ubrzano rasti i doseći 13 posto udjela u BDP-u Hrvatske do 2032. Glavni pokretač rasta tog sektora je upravo digitalna transformacija globalnog gospodarstva i društva", ističe Weber.

No domaćim poduzetnicima treba poticaj i dokaz da se u digitalizaciju isplati ulagati. Kako je i napomenuo Balen, iako trenutno govorimo o digitalnoj transformaciji ostaje činjenica da dobar dio od oko 16 tisuća malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, tek treba dostići onaj početni korak – informatizaciju.

No, možda najznačajniji primjer korištenja tehnologije u poslovanju u Hrvatskoj je onaj Croatia osiguranja koje je pokrenulo Laqo, prvo digitalno osiguranje. Ovo je osiguranje izazvalo disrupciju u vrlo konzervativnom sektoru. Kako je rekao Marko Ćosić, direktor Službe za digitalnu prodaju, podršku korisnicima i operativne poslove Croatia osiguranja, kada su najavili da ga pokreću svi su im govorili da su ludi, a danas, tek tri godine od pokretanja Laqo je jedno od najuspješnijih osiguranja na tržištu. Pritom se, rekao je Ćosić, kontinuirano radi na njegovom unaprjeđenju.

Unatoč visokom stupnju automatiziranosti poslovanja, poručuje Ćosić, ne misle da će tehnologija i roboti zamijeniti ljude.

A upravo ta zamjena ljudi robotima i umjetnom inteligencijom najveći je strah kada je riječ o korištenju najnovijih tehnologija. Potvrdila je to Natalija Perić, partnerica u odvjetničkom društvu Mamić Perić Reberski Rimac, na panelu na kojem su odvjetnica, umjetnik i bankar govorili o osobnim iskustvima u primjeni AI-a.

Perić je otkrila da umjetna inteligencija već sada može sastavljati ugovore, donositi presude, pratiti pravna mišljenja... Osobna iskustva s ovog panela pokazala su da nema područja života u koje AI nije ušao. Panelisti su stoga složni da ga, za sigurnost i boljitak svih, treba što hitnije regulirati.

POVEZANI ČLANCI:

VIDEO: U Saboru ponovo frcale iskre: Pavliček došao u slavonskoj odori s kobasicom i salamom

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije