Novi serološki test SATiN osjetljiviji je, brži i znatno jeftiniji od dvadesetak postojećih testova kojima se otkrivaju antitijela u krvi osoba koje su bile zaražene koronavirusom SARS-CoV-2. Uspjeh je to kanadskog tima koji predvodi akademik Igor Štagljar, profesor i direktor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu i član Mediteranskog instituta za istraživanje života u Splitu, a o inovativnom i trenutačno primjenjivom testu jučer je objavljen članak u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications.
Za provedbu SATiN serološkog testa potrebna je samo jedna kapljica krvi osobe koja se testira, tu se kapljicu krvi pomiješa s tri unaprijed pripremljena reagensa specifična za SATiN test, inkubira 45 do 60 minuta i odmah se mjeri količinu antitijela u krvi posebnim uređajem, luminometrom.
– Dakle, cijela procedura traje maksimalno sat vremena, a troškovi jednog takvog testa manji su od dva dolara, što znači da je naš novi SATiN test dvanaest i pol puta jeftiniji u usporedbi s bilo kojim trenutačno dostupnim serološkim testom – opisao nam je prof. Štagljar.
Suradnik iz Wuhana
Izum njegova tima, novi SATiN test, imat će vrlo važnu ulogu u relaksaciji ekonomskih mjera kao i držanju pod kontrolom sadašnjeg stadija pandemije, uvjeren je, jer će nam ovakav brz, mjerljiv, precizan i jeftin serološki test ubrzo dati do znanja koji je dio populacije u određenoj državi već bio zaražen novim koronavirusom. Također će biti od velike važnosti za sljedeću fazu pandemije, posebno sada kada su vlade svih zemalja započele masovno cijepljenje nedavno odobrenim cjepivima protiv COVID-19. Što to točno znači?
– To znači da ćemo putem SATiN testa vrlo brzo i točno, uz minimalne troškove, moći pratiti razinu antitijela u krvi osoba koje su se cijepile jednim od već odobrenih cjepiva protiv COVID-19, kako bismo držali pandemiju pod kontrolom sve dok ne dosegnemo kolektivni imunitet procjepljivanjem sveukupnog stanovništva našeg planeta – objašnjava ovaj molekularni biolog svjetskog glasa.
Rođeni Zagrepčanin, Štagljar je dosadašnji dio svoje znanstvene karijere posvetio proučavanju karcinoma, pogotovo karcinoma pluća. No u siječnju prošle godine, kada je započela pandemija, njegov tim počeo je proučavati novi koronavirus SARS-CoV-2.
VIDEO Igor Štagljar otkrio koliko će nam još trebati da pobijedimo virus: Toliko se još možemo strpjeti
Naime, prvi autor rada objavljenog u ponedjeljak u Nature Communications dr. Zhong Yao, jedan od najužih Štagljarovih suradnika, rodom je iz Wuhana, milijunskog grada u Kini u kojem je započela pandemija. On se sredinom siječnja prošle godine vratio u Toronto nakon što je proveo mjesec dana u posjetu rodnom gradu i odmah je ispričao svom šefu, prof. Štagljaru, interesantnu priču o vrlo infektivnom virusu koji uzrokuje respiratorne simptome kod pacijenata, a koji su izolirali njegovi kolege doktori iz Wuhana.
Metoda za proučavanje raka
Kad je nekoliko dana kasnije publicirana i genomska sekvenca tog novog koronavirusa, dr. Yao i prof. Štagljar osmisli su kako modificirati jednu od metoda koju su prethodno razvili za proučavanje signalnih puteva u stanicama raka – ali ovaj put za dokazivanje antitijela direktno iz krvi osoba koje su se prethodno zarazile novim koronavirusom SARS-CoV-2. U samo sedam mjeseci prof. Štagljar i suradnici razvili su inovativni serološki test SATiN. Godinu dana nakon izbijanja pandemije u Europi i Sjevernoj Americi, Štagljarov znanstveni tim s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu u prestižnom je znanstvenom časopisu Nature Communications objavio rad u kojem opisuju taj novi test, što dokazuje da je riječ o važnom otkriću koje će imati možda i presudnu ulogu u sljedećem stadiju pandemije. U studiju su uz biokemičare i molekularne biologe iz laboratorija prof. Štagljara bili su uključeni i brojni virolozi, imunolozi, epidemiolozi i stručnjaci za javno zdravstvo iz Kanade i SAD-a.
Sveučilište u Torontu, prof. Štagljar i dr. Yao SATiN test su zaštitili patentom i već ga počeli primjenjivati u suradnji s vodećim kanadskim epidemiolozima na velikom uzorku populacije. – Uključeni smo u veliku studiju koja ima za cilj odgonetnuti koliko je stanovnika provincije Ontario, čiji je glavni grad Toronto, a koja broji 14,5 milijuna stanovnika, već bilo zaraženo ovim novim koronavirusom. Ta ispitivanja s našim SATiN serološkim testom se trenutačno obavljaju na više od 10.000 pažljivo odabranih stanovnika provincije Ontario kako bi se dobila reprezentativna slika o točnom broju osoba trenutačno imunih na SARS-CoV-2. Nadalje, uključeni smo u još jednu veliku epidemiološku studiju u kojoj putem SATiN serološkog testa mjerimo količinu antitijela (tzv. IgG grupe) koje su osobe stekle nakon cijepljenja jednim od trenutačno tri odobrena cjepiva u Kanadi (Pfizer/BioNTech, Moderna i AstraZeneca). I, na kraju, radimo na zanimljivoj studiji s jednim od vodećih kanadskih epidemiologa u kojoj pokušavamo putem SATiN testa dokazati prisustvo antitijela protiv koronavirusa SARS-CoV-2 u mlijeku dojilja koje su prethodno bile cijepljene jednim od cjepiva protiv COVID-19 – otkriva prof. Štagljar.
“Hrvatsko pandemijsko blato”
Zanimalo nas je možemo li i u Hrvatskoj uskoro očekivati ovaj test s obzirom na to da je sve veći broj ljudi koji sumnjaju da su možda i preboljeli COVID-19, ali će nerado za to saznanje izdvojiti 300-tinjak kuna.
– Naš test je od danas dostupan cijelom svijetu, pa tako i Hrvatskoj ako ga kojim slučajem bude htjela primjenjivati. Hoće li se to ikada dogoditi, ne ovisi o meni, već o odgovornim institucijama – odvraća naš znanstvenik.
Primijetili smo i da je u posljednjih nekoliko mjeseci odbijao komentirati događanja vezana za pandemiju, za razliku od prethodnog perioda kada je uvijek susretljivo odgovarao na upite i tumačio pandemijska zbivanja.
– Da, dobro ste to primijetili. Ovih dana ću na svom Facebook profilu objasniti u detalje zašto sam prestao komentirati pandemiju u Hrvatskoj. Jednostavno, odustao sam od valjanja u “hrvatskom pandemijskom blatu”. Ukratko, shvatio sam da prepirati se s neistomišljenicima, a mnogi od njih su rabijatni egocentrici, uzima puno vremena i ne donosi nikakvu korist te sam se stoga potpuno okrenuo znanosti vezano za svoj laboratorij na Sveučilištu u Torontu – otvoreno kaže.
20-ak različitih testova
Trenutno postoji dvadesetak različitih seroloških testova koje su odobrile brojne nacionalne udruge za lijekove, a većina njih se temelje na ELISA metodi kao zlatni standard za otkrivanje ne samo prisutnosti antitijela već i njihove količine u krvi, kao mjere imunološkog odgovora svake osobe koja je bila zaražena COVIDom-19. Glavni nedostatak tih ELISA testova je što se oni odvijaju u nekoliko koraka, traju oko šest sati, a također su i vrlo skupi, oko 25 dolara po uzorku. Riječ je o testovima koji otkrivaju protutijela tj. specifičnu vrstu proteina u krvi koja prepoznaju i neutraliziraju SARS-CoV-2 koronavirus kako bi se spriječila ponovna infekcija. Iako je još uvijek nejasno koliko dugo traje imunitet na COVID-19, takvi se testovi smatraju ključnim dijagnostičkim alatom za stručnjake javnog zdravstva, kojim će u sljedeće dvije godine nadgledati imunitet stanovništva kako bi mogli bolje upravljati pandemijom.
– Najjednostavnijim rječnikom, kada bilo koji virus, pa tako i SARS-CoV-2, uđe u naš organizam, naš imunosustav se aktivira i nakon desetak dana prvo počinje stvarati antitijela iz tzv. IgM podgrupe. Dotična IgM antitijela žive dosta kratko u našem krvotoku, svega tri do četiri tjedna, tijekom kojih se vežu na proteine koji se nalaze na površini virusa. U slučaju virusa SARS-CoV-2, to je tzv. spike (S) protein (hrvatski “šiljak”), a antitijela tako “označe” virus za uništenje putem makrofaga. To su specijalizirane grupe bijelih krvnih stanica uključene u tzv. fagocitozu stranih supstancija, kao npr. bakterija, virusa, stanica tumora itd. Nakon ta početna 3-4 tjedna, IgM antitijela nestaju iz krvotoka zaražene osobe, nakon čega njen imunosustav počinje stvarati drugi tip antitijela, pod imenom IgG. Njih imunolozi još popularno nazivaju “neutralizirajuća antitijela” jer upravo ta IgG antitijela neutraliziraju virus i sprečavaju ga da se proširi na još više stanica epitela pluća. Najveća količina tih IgG antitijela u pravilu se može detektirati 6-8 tjedana nakon inicijalne infekcije virusom SARS-CoV-2, tijekom kojih su ta antitijela zapravo i najpotentnija u borbi protiv virusa – pojašnjava prof. Štagljar.
Postoje i jednostavnije metode kao tzv. “Rapid Antigen Test“ (brzi antigenski test) koje rezultate očitavaju pomoću test traka, slične testovima za trudnoću – te metode daju vrlo brze rezultate (za 15 min), ali nisu kvantitativne (daju samo „da“ ili „ne“ odgovor) i puno su manje pouzdane.
To je onaj što je više puta uhvačen u laži svi se sječaju kada je rekao da je kanada također zatvorena što uopće nije bila istina samo grad Toronto je iimao ograničenja