Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 143
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Novo istraživanje

Koliko informacija gubimo tijekom znanstvenog procesa?

IRB
21.07.2022.
u 17:00

Tek oko jedanaest do osamnaest posto ekoloških istraživanja dosegnu svoju punu informativnu vrijednost!

Koliko se informacija važnih za znanstvena istraživanja u ekologiji izgubi tijekom znanstvenog procesa i što možemo učiniti da to spriječimo? Ova pitanja istraživao je tim znanstvenika iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša u Zavodu za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (IRB). Rezultate istraživanja koji ukazuju na nužnost poboljšanja efikasnosti istraživačkog procesa u ekologiji objavio je ugledni časopis 'Nature Ecology and Evolution'.

Klimatske promjene, onečišćenje okoliša i nedostatak polinatora samo su neki od mnogih problema s kojima se susrećemo i lokalno i globalno. Znanstvena grana ekologije igra ključnu ulogu u borbi protiv ovih problema i izazova. Međutim, od početka pojedinog istraživačkog projekta do konačne objave njegovih rezultata dolazi do gubitka brojnih korisnih informacija, a što dovodi do zabrinjavajuće razine neefikasnosti istraživanja.

''Kako bi izbjegli takve gubitke te kako bi se znanstveni proces optimizirao bitno je napraviti korake u samom sustavu vrednovanja znanstvenika, načina financiranja znanosti, te sustava publiciranja,'' objašnjava dr. sc. Antica Čulina, voditeljica istraživanja s IRB-a, te ističe kako su u ovom istraživanju željeli procijeniti gubitak informacija unutar znanstvenog procesa kako bi mogli iskoristiti dobivene rezultate kao snažan poticaj za promjene.

Čulina et al., Nature Ecology and Evolution
Foto: IRB

Gdje je gubitak informacija najveći?

''Postotak istraživanja koji dosegnu svoju punu informativnu vrijednost je zabrinjavajuće nizak. Naime, tek oko 11 do 18 posto ekoloških istraživanja dosegne svoju punu informativnu vrijednost. Ova procjena iskoristivosti je vrlo slična jedinoj drugoj postojećoj procijeni, onoj iz medicine, a koja iznosi 15 posto. Do ovoga broja smo došli prikupljanjem i analizom postojećih studija koje pak same, na osnovu velikog korpusa objavljenih ili neobjavljenih radova iz područja ekologije, procjenjuju gubitke koji se događaju unutar raznih dijelova znanstvenog procesa, odnosno od planiranja i provođenja istraživanja, objave rezultata istraživanja, te do potpunosti objavljenih rezultata,'' navodi dr. sc. Čulina.

Na osnovu podataka koje je prikupio i obradio tim znanstvenika s IRB-a, izgleda da se najveći gubitak događa na samom početku istraživanja zbog sub-optimalnog dizajna, a time i provođenja projekta, gdje procjenjuju da čak 67 posto studija ima problema, primjerice, kod postavljanja te optimizacije eksperimenta ili statističke analize. U sljedećem koraku, 45 posto započetih studija nikad ne bude formalno objavljeno u obliku znanstvenog rada, dok od onih objavljenih čak 41 posto ne prikazuje svoje rezultate u potpunosti.

Procjenu imamo, a što ćemo sad?

U radu objavljenom u ‘Nature Ecology and Evolution’, autorski tim, koji uz dr. sc. Čulinu uključuje doktorandicu Mariju Purgar i dr. sc. Tina Klanjščeka, navodi nekoliko načina na koje se ove neefikasnosti mogu minimizirati.

''Odgovornost za smanjenje gubitaka znanja leži na financijerima znanosti, izdavačkim kućama, znanstvenim i akademskim institucijama, i na kraju, samim znanstvenicima. Ono što trebamo je duboka i sustavna promjena samog sustava znanosti, koji je u mnogočemu dobar, ali u mnogočemu može biti još bolji. Ovaj sustav ne čine samo znanstvenici, nego i oni koji postavljaju pravila igre, odnosno, sustav vrednovanja i financiranja znanstvenika i znanosti koju obavljaju,'' objašnjavaju autori.

''Vjerujem da se većina znanstvenika počela baviti znanošću iz znatiželje, te iz želje da doprinese globalnom bazenu znanja koji se onda može koristiti u razne pozitivne svrhe i na dobrobit društva u kojem živimo. Nažalost, današnji znanstveni sustav, gdje se znanstvenika gotovo isključivo vrednuje po broju znanstvenih radova a ne po rigoroznosti i otvorenosti njegovog znanstvenog rada, otežava taj cilj. Zato trebamo sjesti, pronaći rješenja i primijeniti ih. Jer, ekologija nam je do sada toliko pomogla, unatoč ovom ogromnom gubitku informacija koji smo detektirali u našoj studiji. Zamislite samo koliko bi nam još mogla pomoći da tog gubitka nema!'' zaključuje dr. sc. Antica Čulina.

Dr. sc. Čulina pridružila se timu Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša početkom 2022. godine kao znanstvenica povratnica s Nizozemskog instituta za ekologiju (NIOO-KNAW), a gdje trenutno ima status počasnog člana. Djeluje kao član upravnog odbora novo-osnovanog društva za promociju transparentnosti u ekologiji i evolucijskoj biologiji (SORTEE), te velike internacionalne baze podataka o pticama (SPI-Birds), gdje je ujedno i među suosnivačima oba projekta.

Njezino područje istraživanja obuhvaća meta-znanost, sintezu informacija, otvorenu znanost, te evolucijsku ekologiju. Dr. Čulina jedna je od predvodnica u proučavanju i promicanju pristupa meta-znanosti i otvorene znanosti u ekološkim i evolucijskim istraživanjima u svijetu, te planira razviti te znanosti i u Hrvatskoj. Svojim istraživačkim radom i zalaganjem za otvoreni pristup znanstvenim podacima dr. Čulina nastoji pomoći ekologiji u rješavanju problema koji su trenutno prisutni u istraživačkim i izdavačkim sustavima, a kako bi doprinijela poboljšanju opsega, dosega i vrijednost istraživanja te raznolikosti i ravnopravnosti znanstvenika koji ga vrše.

Istraživanje je poduprijeto projektom Hrvatske zaklade za znanost (IP-2018-01-3150) AqADAPT - Prilagodba uzgoja bijele ribe klimatskim promjenama.

Komentara 1

HO
Homophob
17:28 30.07.2022.

"Sub optimalnog dizajna ..." prevedeno na obican jezik s trznice je u nenadarenim, nesposobnim pojedincima koji svojom prisutnoscu zagaduju znanstvenu zajadnicu nadarenih! Izreka kaze da nije da nema dovoljno dijamanata nego ima previse bezvrijednoh sljunka koji zamagljuje trazenje dijamanta. U svakom drustvu statisticki imamo jednog izvanredno nadarenog pojedinca u svakih 800 - 900 pojedinaca! Rekli bi: Odlicno prema tome samo u Hrvatskoj u ovom trenutku imamo gotovo 5 tisuca pojedinaca kao Vladimir Prelog, Lavoslav Ruzicka ili Nikola Tesla. Ali tu se pojavljuje "ali" tih 5 tisuca su u svim dobnom grupama od bebica do staraca, vecina nikada prepoznata od zajadnice u kojoj zive jer svi roditelji zele da njihova djeca budu priznati odlikasi u skoli, mnogi nikada ne otkriju svoj najveci potencijal jer ih dnevna borba za kruh zavede u slijepu ulicu borbe za prezivljavanje. Od rijetkih koji produ te prozaicne zivotne prepreke i dosegnu visoke akademske potencijale se susretnu s politicki podobnim nesposobnjakovicima utjecajnih roditelja ili "religije pomodarskih pokreta" globalnog zatopljenja, grlenja stabala u sumi, ekologije mikroplastike ... vagone sljunka koje okolina koja se mjesa u znanost istrese na saku dijamanata na stolu nadarena pojedinca koga nam je Bog podario a svi ga torpediraju gdje god stignu!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije