Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica

Skrivena tragedija: Katyn, Boričevac...

Ustanak protiv fašizma 27. VII. 1941. bio je uperen protiv naroda, izveden u suradnji s fašistima, s osjećajem za slobodu baćuške Staljina u Katynu.
26. srpnja 2011. u 12:00 65 komentara 214 prikaza
\'tito1_mlm_zag_270511\'
Foto: Arhiva VL

Poljski film “Katyn” Andrzeja Wajde (2007.) nije gledatelja suočio samo s tragedijom iz 1940., kada je u Katynskoj šumi u zapadnoj Rusiji tajna sovjetska policija metkom u zatiljak pobila oko 14.000 poljskih časnika i na tisuće civila, nego i sa zločinom prešućivanja i skrivanja tragedije. Staljin je, naime, masovno ubojstvo poljskih zarobljenika, nakon što mu je propao savez s Hitlerom, pripisao Nijemcima. Tko bi službenu istinu, a zbiljsku laž, pokušao dovesti u pitanje, prošao bi kao i časnici u Katynu.

Prošao bi onako kako je u Zagrebu 1945., kad je u Jugoslaviji na vlast došao Staljinov učenik Broz, prošao forenzičar dr. Ljudevit Jurak koji je svjedočio ne o Katynu, nego o gotovo identičnom zločinu u ukrajinskoj Vinici, gdje su Sovjeti pobili oko 12.000 zarobljenika i također za taj zločin okrivili Nijemce. Istina ga je odvela pred streljački vod. Nešto više sreće imao je Jurakov kolega, dr. Miloslavić, koji je bio u Katynu i odande u Zagreb donio “komesarski samokres kalibra 7,63” i “lubanju jednog poljskog dočastnika” s rupom istog kalibra. Uspio je pobjeći u Ameriku.

Kad je “Katyn” došao u Sloveniju, pisac Drago Jančar, potaknut činjenicom da se Wajda više bavi zločinom negiranja nego samim zločinom, postavio je pitanje: A što je s istinom o poslijeratnim komunističkim zločinima u Sloveniji? Tu su komunističke vlasti, rukopisom nalik na onaj u Katynu, likvidirale 14.000 slovenskih domobrana i njima, zajedno s desecima tisuća pobijenih drugih zarobljenika, najviše Hrvata, napunile hude jame po cijeloj zemlji. Premda se “skrivena ostavština” slovenskih polaznika “moskovske akademije Dzeržinski”, kako piše Jančar (Vijenac, 14. 7.), “osvjetljava s mnogih povijesnih stajališta, njezina strahovitost još ostaje tabu, o kojem se u javnosti malo i nerado govori”.

I u Hrvatskoj se dvadeset godina pokušava razotkriti “skrivena ostavština” Brozovih operativaca zla, no rezultati nisu bog zna kakvi. Glavni je razlog tome nepostojanje jasne, široko prihvaćene društvene suglasnosti o značaju Brozova režima. Laži koje je taj režim proizvodio 45 godina i njima prožeo život društva i dalje se ponavljaju kao pouzdane istine. Stoga se može reći da su se mnogi zločini u Hrvatskoj dogodili dva puta: kad su se zbili i kad su prešućeni ili iskrivljeni. Tragedije pogađaju ljude, no manje od laži o njima.

Primjerice, ustanak 27. srpnja 1941. u Srbu i Lapcu. U Jugoslaviji se slavilo, a i danas se slavi, kao narodnooslobodilački ustanak protiv fašizma, premda je bio uperen protiv naroda, izveden u političkoj i vojnoj suradnji s fašistima, s osjećajem za slobodu baćuške Staljina u Katynu i Vinici. U ljeto i jesen 1941. ustanici su u južnoj Lici i bosanskom Pounju, u Brotnji, Boričevcu, Kulen Vakufu, Krnjeuši... na pravdi Boga pobili više od tisuću Hrvata i muslimana te opljačkali i zapalili desetak sela. Neka im bude ustanak, ali narodnooslobodilački i protufašistički nikako ne može biti. Bez obzira na to kome ga pripisali.

Dijana Zadravec
U RATU S KOLEGAMA
Tko je Dijana Zadravec, liječnica zbog koje se trese hrvatsko zdravstvo
Ivan Pažanin
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Hoće li se ugostiteljstvo ikad vratiti na staro? Razgovaramo s poznatim hrvatskim kuharom
  • Avatar Bjeda
    Bjeda:

    Ma ja bi vas u ministarstvo kulture,vjerujem da bi rijeci na P i K bile zabranjene. Ja sam za tu soluciju.Zivjeli vi meni 100 godina.

  • B Kosa:

    Covjek jarane nisu cifre uvecane .Odma cim su partizani otisli u sumu upadali su u sela i ubijali i odvodili uglednije ljude pobijeni su ranjenici iz svi bolnica ubijani su zarobljenici kao i civili koji su se povlacili. ubijani su ... prikaži još! i oni kojisu ostali koliko je zatvora bilo nema broja znasli za d 2 velika logora za zene S POZEGA I STOLAC u ercegovini koliko je tu umrlo zena nepismeni i koliko su godina robije dale

  • abendblatt:

    Nadam se da su ovo procitali i kolege \"novinari\" koji jos uvijek brane antif***icke zlocince kao i Mesic i njegovi sljedbenici.