Serijski brijači, HRT 1, Ruža
Nakon više nego uspješne dvije sezone Sretnih gradova reporterka i autorica Martina Validžić vraća nam se sa novim serijalom, ovoga puta Serijskim brijačima. Iako se bavi serijama koje su utjecale na naše živote i ovdje je jaka ostala putopisna nota, pa kroz priču o meksičkim telenovelama u prvom nastavku doznajemo dostao i o Meksiku kojim putem je ovog puta kročila Martinina čizma. A na živote svih starijih od 35 godina u Hrvatskoj su itekako utjecale meksičke sapunice ili telenovele kako to danas lijepo kažemo jer svi smo u jednom trenu života pratili životne nedaće Marisol, Divlje ruže, Esmeralde, gledali što će napraviti Otimačica, dočekivali u Hrvatskoj Leticiju Calderon i Gabrielu Spanic s jednakom radošću kao što smo dočekivali papu, a da ne govorimo da nam je uzrečica za drame "televisa presenta". Ovaj serijal igra na kartu te nostalgije i zanimljivo je vidjeti kako funkcionira ta famozna Televisa koja svijetu 'presenta' sve te meksičke telenovele, ali nakon pola sata se gubi tempo i prestaje više biti toliko zanimljivo. S kraćom minutažom vjerujem da bi Serijski brijači zaslužili i više ruža.
Brže ne može, HRT 1, Tri ruže
Istoga tjedna kada i Serijski brijači Martine Validžić premijeru je imao dokumentarni serijal još jedne hit autorice, Andreje Buče čije smo serijale Stani i Na magistrali također gledali na HRT-u. Buča nam ovoga puta predstavlja HŽ, ali na poprilično originalan način. Brže ne može je zapravo svojevrsni hibrid dokumentarca i realityja jer se odvija u realnom vremenu u u kojem vlak 745 putuje iz Zagreba za Novsku, Slavonski Brod, Vinkovce i nazad podravskom željeznicom. Autorica je jedan cijeli vagon prigodno ukrasila slavonskim motivima, stolnjacima i prigodnim umjetničkim djelima, a u vagon dolaze tamburaši, snaša sa skuhanim čobancem, umjetnički slikar koji se bavi šokačkim motivima, strojovotkinja koja je niz godina upravljala vlakom. Iako se na veseo način priča o željeznici, ne propušta se podcrtati gdje je bila nekad, a gdje je danas. Tužno je čuti kako je vlak na dionicima na kojima danas vozi 60 km/h još 90-ih vozi 120 ili 160 km/h, kako su bili puni ljudi, a danas su vagoni poprilično prazni. Dobro Buča u jednom trenu poentira, da je željeznica zapravo slika Slavonije u koju vozi ovaj vlak, zapuštena i ispražnjena.
Američke desničarke novog kova, HRT 1, Ruža
Da zaokružimo priču o sjajnim ženskim autorima, u prime timeu na HRT-u smo gledali još jedan uradak dokumentaristice, ovoga puta je riječ o Britanki Layli Wright s BBC-a i dokumentarcu Američke desničarke novog kova, koja se ironično na moju opasku o sjajnim autoricama bavi mladim ženama koje žele da se muškarac u američkom društvu vrati na prvo mjesto u obitelji i društvu. Laylu Wright je zaintrigirala pojava jako mladih konzervativnih Influencerica koje imaju milijune pratitelja, a upiru prstom ponajviše na feminizam i žensko pravo glasa kao glavnim uzrokom rastakanja nuklearne obitelji što je po njima najveća opasnost za SAD. U filmu se ističe da su ove konzervativke kao i neke tvrdnje koje one koriste bile ismijavane u okolini i istisnute iz mainstreama, a sada su im društvene mreže otvorile put do milijuna istomišljenika. Jedna od protagonistica provodi ophodnje uz zid na meksičkoj granici kako bi snimila kako u zemlju ulaze ilegalni imigranti te pomaže u njihovom zaustavljanju, a sama u dokumentarcu govori da to čini nakon što je u dvorištu čula muški glas, ona kaže da je pripadao Bogu, koji je rekao da mora ići na granicu i tamo obavljati važan posao zaustavljanja migranata. Druga protagonistica ima samo 16 godina i proslavila se prosvjedima protiv LGBTQ pokreta i akcijama da se iz lokalne knjižnice izbace knjige poput one "This book is gay". Ona i njene sestre i braća se obrazuju kod kuće gdje im otac čita Bibliju i govori da je muškarac glava tijela koje čine muškarac i žena kao što je Isus na čelu Crkve. Vrlo poučan i intrigantan uvid u svijet današnjih američkih konzervativnih influencera i pokreta koji buja na društvenim mrežama.
FOTO Nekad najskandalozniji Hrvat bio je u zatvoru pa se pokajao, a evo kako danas izgleda i što radi
Divlje pčele, RTL, dvije ruže
Nakon epizode Serijskih brijača bio sam potpuno spreman da se suočim s najnovijom hrvatskom telenovelom, a to je zadatak u koji inače ne idem baš radosnog srca. No ovoga puta za razliku od mnogih prijašnjih suočavanja, ovo nije bio nimalo intelektualno zatupljujući zadatak i gubljenje sat vremena života. Divlje pčele su zapanjujuće ozbiljan uradak zbilja visoke produkcija i dotiče mnoge ozbiljne teme, pa tako i borbu za radnička prava ljudi koji rade za lokalnog moćnika, tema koja je aktualna još i danas, desetljećima, da ne kažem stoljeće kasnije nakon što je ta borba krenula i u ovim krajevima. Radnja Divljih pčela se odigrava 50-ih godina u Zagori i iako je riječ o adaptaciji istoimene grčke televizijske uspješnice, originalnog naziva 'Agries melisses' iz 2019. godine, nevjerojatno uspješno su autori uspostavili realnu priču iz ovih naših prostora, dojam je vrlo "domaći". Meni to nije minus jer ne mislim ništa dobro o humoru u hrvatskim sapunicama, ali vjerujem da to jest minus za široko gledateljstvo jer ovdje ne vidim niti naznake humora. Svaka čast autorima i RTL-u na ovako odvažnom koraku s jednom sapunicom i vjerujem da će zadovoljiti i one zahtjevnije gledatelje.
Otvori KEKS Pay
Ne znam otkuda vam ideja da smo svi gledali Marisol I slicno spanjolsko smece, jer koliko ja znam u Zagrebu us to gledale samo penzionerke I nitko drugi.