Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Znate li tko je hrvatski Spiderman koji je izveo krađu stoljeća u Francuskoj?

Nakon najnovije prošlotjedne provale u zbog epidemije zatvoreni muzej Singer Laren u Nizozemskoj iz kojeg je ukradena slika Van Gogha, prisjećamo se najvećih pljački muzeja proteklih godina
05. travnja 2020. u 10:10 1 komentara 1754 prikaza

U zraku već danima lebdi pitanje kada će u zatvorenim muzejima zbog pandemije koronavirusa diljem Europe lopovi vidjeti lak plijen. I prva žrtva je pala. U noći s nedjelje na ponedjeljak iz muzeja Singer Laren u Nizozemskoj, zatvorenom od 12. ožujka zbog koronavirusa, ukradena je Van Goghova slika “Proljetni vrt”, procijenjena na pet milijuna funti. Kradljivci su provalili noću, oko tri sata, kroz prednja staklena vrata muzeja, oglasio se i zaštitni alarm, ali odmaglili su prije dolaska policije. Na konferenciji za medije nakon provale, održanoj na YouTubeu, ravnatelj muzeja Jan Rudolph de Lorm izrazio je gorčinu zbog krađe slike, tim više što je ona posuđena iz muzeja Groninger, a da stvar bude zanimljivija, krađa se dogodila 30. ožujka, na dan Van Goghova 167. rođendana.

moderna galerija Pogledajte virtualnu izložbu Vatroslava Kuliša

Ukradena slika prikaz je vrta župnog dvora, a datirana je u 1884. godinu, u razdoblje koje Van Gogh s roditeljima provodi u Nuenenu u kojem je njegov otac bio ministar. Slika je promptno stavljena na Interpolov popis ukradenih umjetnina i istraga je u punom zamahu.

O sličnim krađama snimljeni su brojni filmovi i ispisane stotine stranica knjiga, koje golicaju ljudsku maštu te kradljivcima umjetnina nerijetko pridaju mistična, romantičarska svojstva. No nema tu romantike, u pitanju je drska krađa, a tu danas povijesnu navadu pokrenula je prva zabilježena takva planirana otimačina iz 1473. godine. Poljski gusari u Firenci su tada ukrali triptih “Posljednji sud” Hansa Memlinga i odnijeli ga kao plijen u Gdanjsk. Unatoč talijanskim nastojanjima da sliku vrate u zemlju, ona se i danas čuva u gradskom muzeju u Gdanjsku.

Povijesna je i krađa čuvene Mona Lise. Doduše, i prije ju je “krao” Napoleon kako bi mu krasila spavaću sobu, no te 1911. godine iz Louvrea ju je ukrao Vincenzo Peruggia, Talijan zaposlen u muzeju. Stavivši je doslovno ispod kaputa, otuđio ju je revoltiran što se Da Vincijevo djelo čuva u Francuskoj, a ne u Italiji, u kojoj je i nastalo. Dvije godine držao ju je kod kuće, a uhićen je kad ju je ponudio talijanskim muzejima. Dobio je svega nekoliko mjeseci zatvora, talijanska javnost proglasila ga je herojem, a Mona Lisa je 1913. godine vraćena u Louvre.

Već 50 godina jedna od najtraženijih slika na popisu FBI-ja je “Rođenje Krista sa svetim Franjom i svetim Lovrom” ukradena 1969. godine iz crkve sv. Lovre u Palermu. Sliku dimenzija 268 cm x 197 cm u Rimu je 1609. godine naslikao Michelangelo Merisi da Caravaggio i punih je 360 godina visjela iznad oltara u crkvi sv. Lovre, sve dok je dvojica provalnika nisu izrezala iz okvira i odnijela. Od tada se slici gubi trag, nagađalo se i da je krađu naručila sicilijanska mafija, a ne čudi da se talijanska vlada i danas trsi da je nađe jer njezina vrijednost procjenjuje se na 20 milijuna dolara.

Najveća pljačka u Americi, možda čak i u povijesti, dogodila se 18. ožujka 1990. godine kada su se oko ponoći lopovi ušetali u muzej Isabelle Stewart Gardner u Bostonu, vezali čuvare i opušteno sat vremena birali umjetnine koje će odnijeti. Uzeli su ih 13, a vrijednost im je procijenjena na više od 500 milijuna dolara. Među ukradenim slikama je i “Koncert” nizozemskog slikara Johannesa Vermeera, najskuplja ukradena slika svih vremena, teška oko 200 milijuna dolara.

Van Goghova su se djela krala i prije ovog aktualnog incidenta. Štoviše, upravo je on do sada najviše puta bio na meti lopova. Jedan od pohoda na najskupljeg Nizozemca dogodio se i 2002. godine kada je zločinački dvojac u muzej Vincenta van Gogha u Amsterdamu ušao kroz krovni prozor. Za nekoliko minuta ukrali su slike “Pogled na more kod Scheveningena” i “Kongregacija izlazi iz Reformirane crkve u Nuenenu”, vrijedne oko 30 milijuna dolara. Iako su počinitelji godinu kasnije uhićeni i zatvoreni, djela su nađena tek 2016. godine.

I iz muzeja Stedelijk 1991. godine ukradeno je čak 20 slika Van Gogha čija je ukupna vrijednost procijenjena na 500 milijuna dolara, a među njima su bili i slavni “Suncokreti”. Iako najveća, ova nizozemska pljačka u anale je ušla zbog brzine rješavanja jer djela su vraćena nakon samo pola sata. Neorganiziranom kvartetu na automobilu kojim su bježali pukla je guma, a slike su ostavili u autu i pobjegli.

Munchov “Vrisak” također je bio ukraden, i to dvije njegove postojeće verzije. Prva je ukradena 1994. godine iz Nacionalne galerije u Oslu na dan otvorenja zimskih Olimpijskih igara u Lillehammeru, a pljačkaši su iza sebe ostavili poruku: “Hvala vam na lošem osiguranju”. Slika je neoštećena nađena iste godine. Druga verzija slike ukradena je pak 2004. godine iz muzeja Munch također u Oslu i nađena dvije godine kasnije.

Art Basel prvi put virtualno Ljubitelji umjetnina srušili server, a i u krizi prodani su milijunski kapitalci

Nama je pak možda najzabavnija krađa ona iz 2010. u Francuskoj jer ju je sa suradnicima izveo tzv. “hrvatski Spiderman” Vjeran Tomić, Francuz hrvatskog podrijetla vrlo vješt u penjanju po zidovima. Iz Muzeja moderne umjetnosti u Parizu ukrali su pet djela Pabla Picassa, Henrija Matissea, Amedea Modiglianija, Georgesa Braquea i Fernanda Légera, zajedno procijenjenih na 150 milijuna eura. Slike nikada nisu pronađene.

Za kraj valja spomenuti i misterij Klimtova “Portreta dame”, koji je sretan epilog dobio u siječnju ove godine. Naime, sliku ukradenu 1997. iz galerije Ricci Oddi u Piacenzi vrtlari su našli iza metalne ploče u vanjskom zidu same galerije. Dvojica lopova navodno su priznala da su djelo procijenjeno na 60 milijuna eura odlučili vratiti kao dar svojem gradu.   

arheološki eldorado
Iz slavonskog tla najveću senzaciju tek treba iskopati. Sfinga?! Ma i to je moguće
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata
ALAT ZA PRAVE MAJSTORE
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata, imate li ih sve doma?