"Kada se planirala retrospektiva Vatroslava Kuliša u Modernoj galeriji nitko nije mogao ni zamisliti da će se svijet suočavati s COVIDOM-19, jednom od najvećih pandemija u modernoj povijesti, a niti da će Zagreb pogoditi najjači potres u posljednjih 140 godina", kažu iz Moderne galerije.
Kako bi ljubitelji umjetnosti ipak mogli uživati u Kuliševom stvaralaštvu, na web stranici, Facebooku i Instagramu predstavljaju dijelove izložbe, koje su uspjeli postaviti prije potresa.
Umjetnik je za prezentaciju u Modernoj galeriji, zajedno s autorom izložbe, istaknutim povjesničarom umjetnosti, Milanom Bešlicem, odabrao više od stotinu slika velikog i malog formata iz svog bogatog opusa, nastalih od 1974. do danas.
Po Bešlićevim riječima, u razdoblju dužem od četiri desetljeća umjetnik je gradio vlastiti likovni jezik čije smo mijene čitali u brojnim ciklusima, lucidnim preobrazbama geste, širokim i kružnim zamasima, vrtložnim, spiralnim krivuljama i vitičastim crtama; u prskavim kapljicama, točkastim mrljama, okomitim cijeđenjem boje i njezinim prolijevanjem i prelijevanjem preko ruba slike u beskraj prostora, odnosno, u prostore "intimnog i ljudskog“ u njegovom biću i njegovom slikarstvu.
"Brojnost znakova i široki raspon inovacija u jeziku govori o dinamici njegovih mijena, o kontinuiranom istraživanju njegove likovne izražajnosti i smionom napinjanju samog slikarskog postupka te, nadasve, o čvrsto građenoj likovnoj strukturi u kojoj je precizno usustavljen Kulišev jezik bojom i vjetrom geste", ustvrdio je u predgovoru katalogu izložbe.
Branko Franceschi, ravnatelj Moderne galerije, napomenuo je kako izložba, crpeći iz fundusa domaćih institucija, privatnih i korporativnih zbirki, umjetnikovog arhiva i atelijera, uz slike iz svih umjetnikovih ključnih ciklusa, predstavlja i njegove publici manje poznate otklone prema mediju umjetničke instalacije i asamblaža ili eksperimente.
"Naposljetku i budući umjetnik nikad nije otok, već je njegova pozicija uvijek sjecište, kroz afirmaciji i/ili kroz otklon pregled Kuliševog stvaralaštva podsjeća nas na sve fenomene vizualne umjetnosti koji su obilježili našu epohu. Nostalgija nikad nije imala intenzivnije boje", ocijenio je.
