Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
HAZU

Predstavljena monografija Miroslav Šutej / Mobilne serigrafije

HAZU
Foto: HAZU
1/3
28.10.2015.
u 20:25

Kusić: Rijetko koji umjetnik je bio u tolikoj mjeri međunarodno poznat i popularan kao Miroslav Šutej čija djela su razasuta po muzejima diljem svijeta

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti danas je predstavljena monografija Miroslav Šutej / Mobilne serigrafije autora Slavice Marković i Zvonka Makovića. Riječ je o šestoj knjizi Biblioteke Kabineta grafike HAZU Likovne monografije – Crteži i grafike koja je pokrenuta radi prezentiranja tih dviju umjetničkih disciplina istaknutih hrvatskih umjetnika, donatora Kabineta grafike, a napose valorizacije originalnih dionica pojedinih umjetničkih opusa koje zbog svoje osobitosti i izvrsnosti ulaze u antologiju hrvatske moderne umjetnosti, priopćili su iz HAZU-a.

Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić rekao je da se Akademija izdavanjem ove monografije odužuje  Šuteju za njegovu donaciju iz 1996. godine, kada je svoja djela donirao Kabinetu grafike. Podsjetio je da je Šutej 1992. postao član suradnik HAZU, a 1997. i redoviti član i poručio da je Akademija stoga iznimno ponosna na njegovo djelo.

- Rijetko koji umjetnik je bio u tolikoj mjeri međunarodno poznat i popularan kao Miroslav Šutej čija djela su razasuta po muzejima diljem svijeta - rekao je Kusić.

Recenzent akademik Tonko Maroević istaknuo je da knjiga daje uvid u jedan od najvažnijih opusa hrvatske likovne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, dok je Zvonko Maković podsjetio na početke Šutejeva stvaralaštva kada se proslavio svojom slikom Bombardiranje očnog živca.

- Šuteja ne treba otkrivati, on se sam otkrio još dok se kao talentirani student vlastitim govorom izdvojio iz gomile i izborio se za to da njegov govor cijene i vole. Ne znam ni jednog umjetnika kojeg se tako široko cijenilo kao Šuteja. Bio je beskrajno duhovit i maštovit i to je prepoznatljivo u njegovom djelu - rekao je Maković.

Prema ocjeni Slavice Marković, akademik Miroslav Šutej (1936. – 2005.) iznimna je osobnost hrvatske umjetnosti druge polovine 20. stoljeća, moralna vertikala, stožerna figura hrvatske te istaknuto ime internacionalne grafičke umjetnosti, neosporni autoritet Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu te Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. O tome svjedoče brojne premije i nagrade na najvažnijim međunarodnim izložbama grafičke umjetnosti (Ljubljana, Tokio, Krakov itd.) i zastupljenost u najvažnijim svjetskim muzejima i zbirkama (Tate Gallery u Londonu, Library of Congress u Washingtonu, Stedelijk Museum Amsterdam, Guggenheim Museum u New Yorku, Museum of Contemporary Art u Helsinkiju itd.).

Mobilne serigrafije osebujna su komponenta Šutejeva stvaralaštva i autentičan doprinos suvremenoj hrvatskoj i svjetskoj grafičkoj umjetnosti. U monografiji se prezentiraju sva djela iz Šutejeve donacije Kabinetu grafike HAZU, primjerci iz Fundacije u Motovunu, Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i nekoliko privatnih zbirki. Prvi put je sistematično pokazana multikompozicijska dimenzija njegovih serigrafija te istaknuta ludička dimenzija njegova djela o kojoj je davnih sedamdesetih pisala akademkinja Vera Horvat Pintarić, a poslije nje brojni drugi tumači Šutejeve umjetnosti. Šutejevo je djelo provokativno, potiče um i ruku istovremeno i postaje bar na tren svojina promatrača, aktualnog tvorca u reorganiziranju i kreiranju nove kompozicije. Nasuprot strogoj geometriji i matematičkoj egzaktnosti, koju promiču akteri Novih tendencija (posebice Picelj u Parizu i Zagrebu), Šutej komponira mobilnim elementima, poštuje i priziva slučaj i ne priklanja se aktualnoj struji geometrijske apstrakcije bez zadrške i osobnoga stava. Njegov je pomak autentičan, uveseljuje, uznemiruje i ohrabruje gledatelja, otvara poligone nesputana nadmetanja i stalno čeka promjenu odnosa zadanih elemenata. No, on nije zadovoljan činjenicom da se igra nego trajno želi više – zaigrati gledatelja. Time djelo nije predmet kratkoga susreta, bljeska u duhu promatrača, nego aktivni medij koji intenzivno zaokuplja um i srce, sve unutarnje energije njegova bića.

>> 20 godina kune - Tko su autori hrvatske valute koju i danas koristimo

>> Već smo trebali u Münchenu tiskati krunu, kad su javili: Bit će kuna

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije