U svojem domu u Elsinoreu 29. studenoga u devedesetoj godini
preminuo je Jorn Utzon, danski arhitekt upamćen po projektiranju jedne
od najprepoznatljivijih zgrada u svijetu – Opere u Sydneyu. U vrijeme
njezine izgradnje bio je otjeran i odbačen, ali su mu se kasnije
Australci dostojno odužili za stvaranje simbola njihova najvećeg grada.
Utzon je arhitekturu studirao na Kraljevskoj akademiji u svom
rodnom Kopenhagenu, a prije osamostaljenja radio je kod Alvara Aaltoa i
Franka Lloyda Wrighta. Njegove arhitektonske vizije bile su
kontroverzne i izazivale su različite reakcije. Ludwig Mies van der Rohe,
kad su ga upoznali s Utzonom, okrenuo mu je leđa i odbio se rukovati s
njime.
Kad je 1957. godine pobijedio na natječaju za projekt operne kuće u
Sydneyu, bilo je to potpuno neočekivano, jer njegov podnesak uopće nije
bio u skladu s propozicijama. Naime, sastojao se većinom od skica slobodnom
rukom, ali je član žirija Finac Eero Saarinen rekao da je to "čista
genijalnost" pored koje nijedan drugi izbor ne može biti prihvatljiv.
Štoviše, svoj prvobitni koncept Utzon je kasnije mijenjao tijekom
projektiranja i, inspiriran jednostavnim činom guljenja naranče,
originalne eliptične površine zamijenio prepoznatljivim segmentima
sfere. Svih 14 segmenata zgrade Opere, da se sastave, tvorile bi jednu
kuglu.
No, njegovo genijalno djelo nije bilo lako izgraditi. Sredinom
1965. godine nakon izbora na vlast su došli liberali, i njihov ministar javnih
radova David Hughes pokušao je srezati troškove izgradnje, zbog čega
je došao u žestoke sukobe s Utzonom. Hughes je dovodio u pitanje
Utzonovu kompetenciju, stručnost, konstrukciju i na kraju mu potpuno
obustavio isplate. Kako više nije mogao plaćati svoje suradnike, Utzon
je u veljači 1966. godine morao dati ostavku na položaj glavnog arhitekta;
napustio je Australiju i više se nikad u nju nije vratio.
Kad je on otišao, vanjske "školjke" bile su gotove i izgradnja je
dotad stajala 22,9 milijuna dolara. Ostatak uređenja – pri čemu za
unutrašnjost nisu bile iskorištene njegove smjele i inovativne ideje –
nabio je troškove na 103 milijuna dolara. Kad je Elizabeta Druga 1973.
svečano otvorila zgradu, Jorn Utzon nije bio nazočan i njegovo ime
nije nigdje ni spomenuto. Zbog cijele gužve oko projekta Opere Utzon,
koji je u trenutku natječaja imao 38 godina i bio na vrhuncu kreativnosti, nije ostvario više nijedan veliki javni projekt. Mnogi
povjesničari umjetnosti gorko kažu da se zbog nekompetentnosti grada
Sydneya i proračuna za gradnju koji je namjerno iznesen prenizak da bi
se lakše progurao, nikad neće doznati što bi on još sve mogao
smisliti u domenu javnih radova.
Međutim, nakon što je Utzonova čudesna građevina postala
najprepoznatljiviji simbol Sydneya, u 21. stoljeću vraćeno mu je sve
što mu je bilo nepravedno zakinuto – nažalost, kad mu zdravlje više nije
dopuštalo putovanje na drugu stranu svijeta, pa je počasti i nagrade
uglavnom u njegovo ime primao njegov sin. Najveća arhitektonska nagrada,
Pritzkerova nagrada, dodijeljena mu je 2003., a iste godine je od
sveučilišta u Sydneyu dobio počasni doktorat. Dobio je i australsku
verziju plemstva i uručeni su mu (preko sina) ključevi grada Sydneya. U
ožujku 2006. kraljica Elizabeta otvorila je zapadni dio zgrade s
kolonadama – dogradnju po Utzonovu projektu. U UNESCO-ovu Svjetsku
baštinu zgrada Opere uvrštena je 2007.
U nedjelju, dan nakon što je Jorn Utzon umro od infarkta u snu,
sve zastave u Sydneyu bile su na pola koplja, a njegova čudesna
građevina – koju nikad nije uživo vidio gotovu – bila je u potpunom
mraku. Ta veličanstvena vizija zgrade koja se otvara poput školjke ili
brodskih jedara ipak je ušla u srce ljudi.
OSPORAVANI GENIJ
Izgubljena i ponovno vraćena slava Jorna Utzona
