Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 47
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
"Nad grobom glupe Europe" večeras na Danima satire

Suočena s izbjeglicama Europa postaje dementna i sebična starica

Sebastijan Horvat
Foto: Anto Magza/PIXSELL
1/3
09.06.2016.
u 12:21

Ova je predstava priča o Hrvatskoj, koja je dio europske obitelji, ali i zemlja koja se s nevjerojatnom lakoćom vraća u srce tame. Bojim se da je to nezaustavljiv proces, kaže redatelj Sebastijan Horvat

Slovenski redatelj Sebastijan Horvat zadnjih je godina vrlo prisutan na hrvatskih kazališnim scenama i to - baveći se Krležom. Tako je 2014. u Gavelli režirao "Hrvatski bog Mars",  da bi se nakon toga u HNK Rijeka pozabavio Krležinom novelom "Hrvatska rapsopdija". I prije premijere predstava je na sebe navukla skandal, jer je HAZU zabranio korištenje orginalnog naslopva Krležinog djela. Predstava je tako svijetlo dana ugledala pod imenom "Nad grobom glupe Europe", označena je kao autorski projekt Sebastijana Horvata i Milana Markovića Matthisa (on je dramaturg predstave) te nosi podnaslov: po motivima "Hrvatske rapsodije" Miroslava Krleže. Predstava večeras gostujeu Zagrebu,  na 40. Danima satire Fadila Hadžića, a u situaciji sa zabranom HAZU Sabestijan Horvat kaže: 

- Malo me začudilo da podnaslov "po motivima" nije zadovoljio. Za mene j dramsko djelo početak, ishodište, podloga na kojoj nastaje predstava. Zatim se u radu nužno dogodi kretivanm proces s glumcima, a on lako dovede do većeg ili manjeg odstupanja od same dramske podloge. No, ovaje predstava za mne, i mortam to još jednom ponoviti, autorski projekt koji je bio izrazito inspiriran orginalnim tekstom. Želio sam preuzeti Krležin duh u smislu radikalne kritike svijeta u kojem živimo.

Dramaturg Marin Blažević tada je rekao da je ta predstava "bliže Krleži od Krleže samog". Slažete li se s njim?

- Pitam se nije li svaka interpretacija teksta, svako njegovo postavljenje i odrđena promjena tog istog teksta. Po meni to je i nužnost suvremenog kazališta, jer promjene zapravo doprinose tome da bolje komuniciramo s nekim djelom iz prošlosti, i mi koji ga radimo, ali i gledatelji za koje ga radimo. No, važno mi je naglasiti da sam se i ovog projekta prihvatio s velikim poštovanjem prema djelu Miroslava Krleže i njegovom značenju, tako da smo u jednom trenuztku rada na predstavi i počeli povezivati Krležina djale iz mlade, ekspresionističke, faze sa zrelim opusom kojem prevstveno poznajemo kroz Glembajeve.

U predstavi se bavite pitanjem izbjeglica. Jesmo li tu kao društvo podbacili? Kakve nas posljedice čekaju?

- Cijela je Europa pala na tom ispitu.  Sve vrijednosti koje kao Europljanin imam i cijenim se ruše, pretvaraju u svoje suprotnosti. Europa suočena s izbjegličkim valom postaje  dementna, sebična, buržujska starica koju je strah svega što je drugačije i tuđe. I pri tome je zaboravila svoju fašističku, emigrantsku i nasilničku prošlost.

Kako mislite da će vaša predstava odjeknuti u trenutnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

- Ova je predstava  priča o Hrvatskoj, koja je dio europske obitelji, ali i zemlja koja se s nevjerojatnom lakoćom vraća u srce tame. Bojim se da je to nezaustavljiv proces.

Za kraj, kako gledate na odlazak Olivera Frljića, u čijem ste mandatu radili ovu predstavu, iz riječkog HNK?

- Kada smo radili predstavu u Rijeci sam se osjećao više doma nego doma u Sloveniji.  Uvjeti rada su bili izvrsni zahvaljujući sjajnom glumačkom ansambu. Olivera cijenim kao umjetnika i kao intendanta, s njim dijelim vjeru u kazalište koja ima odgovornu i kritičnu ulogu u društvu i svijetu u kojem živimo. Zato mi je i žao što je otišao iz teatra.

Komentara 2

BU
Burger
13:53 09.06.2016.

Ko je pozvao slovenskog Frljica?

SA
samoborka
21:32 09.06.2016.

Bas tako Burger. Ocito svaka drzava ima svoje dezurne dvorske lude koje su zestoki pljuvaci svoje drzave (i Europe u ovom slucaju), a zanimljivo je da su sve te lude redom paraziti koji zive na drzavnoj grbaci. I sto to govori o njima? Da su pokvarene, lijene, neodgojene, neradnicke hulje.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije