S Adrianom Ježinom, predsjednikom HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, razgovarali smo o budućnosti ICT-a i pozicioniranju u hrvatskom gospodarstvo te što bi buduća vlada trebala poduzeti upravo o tim pitanjima.
ICT je uvršten u Industrijsku strategiju i prema tom činu vladajućih uglavnom ste bili pozitivno nastrojeni. Jesu li se ispunila vaša očekivanja od pozicioniranja ICT-a u hrvatskom gospodarstvu?
– ICT i softverska industrija generatori su izvoza i otvaranja novih radnih mjesta, a pritom se moraju nositi sa snažnom globalnom konkurencijom. U Hrvatskoj su međutim percipirani kao sektori kojima dobro ide te ih ne treba dodatno poticati. Takav je pristup opasan za daljnji razvoj sektora. Očekujemo da osim samih strategija vidimo i planove provođenja te rokove i odgovornosti za provođenje. Inače se vrlo lako može dogoditi da planovi ostanu mrtvo slovo na papiru.
Kao reprezentativna udruga i socijalni partner svojedobno ste prigovorili da niste bili uključeni na primjeren način u izradu Strategije e-Hrvatska 2020.?
– Nismo do sada vidjeli dostatnu koordinaciju nadležnih tijela u donošenju važnih strategija. ICT struka mora sustavno sudjelovati u izradi strateških dokumenata za transformaciju Hrvatske u digitalno društvo, kako bismo mogli iskoristiti puni potencijal. Ne smije se više dogoditi da ključni dokumenti poput Strategije e-Hrvatske 2020. ili Strategije pametne specijalizacije odu na odobrenje u EK bez konzultiranja sa strukom, koja je istovremeno u samoj industrijskoj strategiji prepoznata kao strateška. Udruga jest sudjelovala u pripremi strategija, ali kasno smo uključeni. Riječ je o bitnim pitanjima za hrvatsko gospodarstvo i mislim da pripremu stožernih dokumenata ne trebamo olako shvaćati.
Dakle, napredne države imaju državnog CTO-a, smatrate li da bi takva funkcija imala smisla u Hrvatskoj?
– Apsolutno. O konkretnim modelima možemo razgovarati, ali kroz Udrugu već dulje vrijeme od Vlade tražimo formiranje centralnog mjesta na kojem bismo rješavali sva pitanja koja se tiču ICT resora. To je neminovnost ako želimo bitnije pomake, digitalizaciju poslovnih procesa i standardiziranu primjenu ICT-a u javnoj upravi kao što je to slučaj s razvijenim zemljama. Pozdravljamo odluku Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju. Uspostavljanje aktivnog partnerstva dionika u razvoju digitalne ekonomije i definiranja ciljeva i prioriteta za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta bit će jedan od zadataka Vijeća. Osim toga, Vijeće će djelovati i kao savjetodavno tijelo Vlade RH u transformaciji gospodarstva koja postaje nužna s razvojem digitalnih tehnologija. Ako gledamo još dalje, onda bi u budućnosti idealna institucija za poticanje ubrzanog razvoja ICT sektora bilo Ministarstvo digitalnog društva u čijoj bi nadležnosti bili IT industrija i procesi digitalizacije.
U izbornom smo tjednu, uskoro ćemo dobiti vladu koja će stolovati iduće četiri godine, što im ICT može poručiti?
– ICT je jedan od najpropulzivnijih sektora u hrvatskom gospodarstvu i zaslužuje takav tretman od svake vlade. Tu ne smije biti odstupanja. Cijeli svijet prolazi kroz digitalnu revoluciju. Stvari se jako brzo mijenjaju, ali već je danas jasno da onaj tko ne napravi uspješnu digitalnu transformaciju neće biti dovoljno efikasan ni produktivan, a posljedično ni konkurentan. ICT sektor ostvaruje 21 milijardu kuna i direktno zapošljava više od 22.000 ljudi, s time da se procjenjuje da još desetak tisuća ICT djelatnika radi u tvrtkama koje se bave drugim djelatnostima. Izvoz softvera i IT usluga narastao je u zadnje dvije godine čak 45 posto i dosegao 1,87 milijardi kuna, a trend otvaranja novih radnih mjesta u posljednjih sedam godina raste u prosjeku deset posto. Ako želimo biti uspješna država, ICT je jedan od temelja, ali samo ako stvorimo uspješan ekosustav koji će imati nekoliko ključnih točaka. Obrazovanje s dodatnim naglaskom na STEM, kvalitetno financijsko okruženje, zdravu poreznu politiku i ubrzanu digitalizaciju javnog sektora i lokalne uprave. Za sve to treba biti zadužena visokopozicionirana osoba u izvršnoj vlasti kako bi se osiguralo adekvatno provođenje svih mjera.
ICT je industrija koja ostvaruje prihode, zapošljava... Ipak, na začelju smo EU kad je riječ o digitalnoj ekonomiji. Prema podacima tzv. digitalnog indeksa DESI, Hrvatska je, nažalost, na začelju ljestvice, drži tek 24. mjesto od 28 država EU. Što nas koči?
– Iako razvoj ICT-a u Hrvatskoj napreduje, pad konkurentnosti korištenja ICT-a jasno nam pokazuje da Hrvatska mora ubrzati korak. Država je još uvijek najveći gospodarstvenik pa na njoj leži i najveća odgovornost da s aktivnim rokovima provede proces digitalizacije. To se, primjerice, odnosi na e-račun ili digitalni potpis, da se više ne događaju situacije da u jednom državnom tijelu traže od vas dokument koji izdaje drugo državno tijelo. Isto tako, trebamo provesti digitalizaciju svih zahtjeva prema javnoj i lokalnoj upravi. Zakonodavni okvir treba prilagoditi i uvesti programe otvaranja podataka kojima raspolaže država za razvoj inovativnih ICT rješenja i usluga u područjima poput potrošnje energije, javnog prijevoza i transporta, zdravstva i slično. Vjerujem da budućnost domaćeg ICT sektora uopće nije upitna s obzirom na potencijale.
>>Hrvatska je na začelju digitalne Europe
>>'U IT-u se može zaposliti 5000 ljudi do 2020. ako se promijeni sustav obrazovanja'
Prvo lijepo odredite sluzbeni cijenik po satu ili covjek/danu kao i metodologiju implementacije za svaku vrstu usluge koje neka IT firma moze pruziti drazvi (od izrade web stranice do bilo kakve sistemske implementacije - nije tako tesko, iznenadili bi se, samo da probate). Onda odredite terminolgiju za bodovanje tehnoloskih certifikata koja je jednoznacna i vrijedi svugdje i u svakoj drzavnoj jedinici/firmi jednako, pa cemo brzo vidjeti da li postoji sansa za rast i stasanje domace industrije. Ali posto se u Hr zna samo izmisljati nove radne pozicije, placene iz drzavnog proracuna naravno (tipa CTO za drzavu?!), cisto sumnjam da ce se ista konkretnog u iducih X godina dogoditi (osim eventualno periodicke preraspodjele interesa medju vec dobro uhodanim i poznatim domacim ICT igracima).