porasla inflacija u travnju

Neke tvrtke gubitke zbog korone žele pokrpati poskupljenjima

Foto: Matija Habljak/PIXSELL/Večernji list
1/3
15.05.2021.
u 17:22

Cijene su u odnosu na ožujak u travnju porasle 0,7 posto, i to većim dijelom zbog poskupljenja odjeće i obuće od oko 5 posto

Nakon 0,3 posto u veljači te 1,2 posto u ožujku, godišnja stopa inflacije ubrzala je u travnju na 2,1 posto, što je najviše od kolovoza 2018. godine. Hrvatska se tako s travanjskom inflacijom neočekivano probila u krug europskih zemalja s visokim rastom cijena na godišnjoj razini.

U odnosu na ožujak ove godine, na mjesečnoj razini cijene su porasle 0,7 posto, i to većim dijelom zbog poskupljenja odjeće i obuće za nešto više od pet posto, cijene u kafićima više su jedan posto, hrana je skuplja 0,6 posto, troškovi stanovanja 0,5 posto... Kad je o hrani riječ, na mjesečnoj su razini najviše skočile cijene ribe, više od dva posto, te povrća, više od jedan posto, no rast cijena na mjesečnoj razini bilježe sve prehrambene kategorije.

Hrana jeftinija nego 2020.

Nešto dulja usporedba pokazuje da je, ukupno gledajući, u travnju ove godine hrana još uvijek bila 0,6 posto jeftinija nego što je bila u travnju 2020. godine, u jeku oštre karantene. Izdvojilo se po poskupljenjima tek nekoliko prehrambenih skupina proizvoda, prije svega slatkiši, šećeri, ulja i masti te mineralne vode i sokovi, koji su danas 5,5 posto skuplji nego što su bili prošle godine.

– Najopasnije je što rastu cijene svih ključnih inputa, od metala različitih vrsta do prehrambenih proizvoda i energenata. Pitanje je dinamike kojom će se to preliti prema krajnjim potrošačima. Povrh toga, jedan dio kompanija pokušava dio gubitaka koje su pretrpjele zbog korone nadoknaditi rastom cijena – prokomentirao je Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, koji je uvjeren da će do kraja godine u većini zemalja inflacija preskočiti dva posto.

Foto: Večernji list

– Tada će središnje banke morati odlučiti što će dalje raditi. Ili će pustiti igru s vatrom ili će početi povlačiti poticaje – dodao je Lovrinčević.

Inflacija svejedno ove godine ne bi trebala biti problem i smetnja kako za standard tako ni za oporavak, no tjedan je počeo s velikim iznenađenjem koje je stiglo iz SAD-a, gdje su cijene na godišnjoj razini skočile 4,2 posto. Tri dana nakon te objave rušili su se burzovni indeksi i očekivanja, da bi tek danas ulagači ‘probavili’ neugodnu vijest i prihvatili je kao mogući jednokratni udar koji neće dovesti do promjena u monetarnoj politici. Američko se gospodarstvo počelo oporavljati od korone od sredine prošle godine i već su dostigli razine koje su imali prije pandemije pa se taj oporavak prelio i na cijene. Osim toga, na dosta jak Trumpov paket pomoći novi američki predsjednik Biden pokrenuo je snažan ciklus poticaja, a poznato je da višak novca kad-tad potakne inflaciju koju centralne banke moraju liječiti povećanjem kamatnih stopa i ograničavanjem novčane mase. Zasad nema najava promjena smjera monetarne politike u Americi, no inflacija kao moguća prijetnja mogla bi biti aktualna za godinu-dvije kada počne globalni oporavak.

U Hrvatskoj kao u Njemačkoj

U europodručju je travanjska inflacija bila 1,6 posto, a naša je stopa inflacije identična inflaciji u Njemačkoj. U Sloveniji su na godišnjoj razini cijene bile više 2,2 posto, a u Italiji, primjerice, 1 posto. U Kini se inflacija zadržala ispod jedan posto, no snažno su skočile proizvođačke cijene, gotovo sedam posto, to će sigurno poslije imati utjecaja i na cijene usluga i dobara za potrošače.

Travanjska inflacija u Hrvatskoj, barem kad je riječ o godišnjoj razini, snažno je ovisna o cijenama energenata, odnosno nafte, koja je danas za četvrtinu skuplja nego što je bila prije godinu dana kada je u jednom trenutku došlo do globalne blokade pa i pada potražnje za naftom. Ostale smo sastavnice inflacije, koja je pogurala cijene prema gore, uglavnom proizveli sami povećanjem cijena trošarina za alkohol i cigarete na koje su se vjerojatno prikvačili i proizvođači ili trgovci sa svojim maržama.

– Nafta je davala negativan doprinos inflaciji sve do veljače ove godine, ali od veljače je cijena sirove nafte počela rasti. Procjenjujemo da se kod nas radi o privremenom utjecaju na cijene koje bi se, prema našim procjenama, trebale zadržati nešto ispod 2 posto na godišnjoj razini. Kada se ‘potroši’ bazni efekt niske cijene nafte iz prošle godine, moguće je da će inflacija u 2022. godini čak nešto usporiti – prokomentirao je glavni ekonomist središnje banke Vedran Šošić.

Inače, Europska komisija u proljetnim prognozama ističe kako je inflacija početkom ove godine naglo porasla zbog rasta cijena energenata i niza privremenih, tehničkih čimbenika, kao što je godišnja prilagodba pondera za robu i usluge u potrošačkoj košarici koji se koriste za izračun inflacije. Na to je primjetno utjecalo i ukidanje smanjenje PDV-a te uvođenje poreza na ugljik u Njemačkoj. Komisija predviđa se da će inflacija u EU ove godine ostati manje od dva posto.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?