Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

HUP: Hrvatska je na začelju Europe, hitno nam trebaju radikalne reforme

Najnovije rezultate mjerenja napretka predstavili su predsjednica i glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja i Davor Majetić
07. lipnja 2019. u 08:22 9 komentara 376 prikaza
Održana konferencija za medije u organizaciji HUP Skor
Foto: Igor Kralj/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/6

Hrvatska je i dalje na začelju Europe i stoga su nužne radikalne reforme, a ne fina prilagođavanja, zavapili su poduzetnici.

Osijek: Zdravko Marić održao predavanje na Ekonomskom fakultetu REFORMSKI NAPREDAK Ministru Mariću 'malo neočekivan' HUP Skor za fiskalnu konsolidaciju

Po ocjeni konkurentnosti HUP Skoru Hrvatska je pala za dva boda pa po ocjeni svih kriterija nakon dvije godine napretka zaostaje za svim novim članicama Europske unije. Hrvatska tako ima najgori rezultat sa svega 36 bodova od njih 100, a najveći su problemi preopterećenost gospodarstva te nesređeno tržište rada. napredovale.

Na pad ukupnog HUP Skora najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije, investicijskih i poslovnih barijera, a najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva. Unatoč gospodarskom rastu koji se bilježi i ove godine, nazadujemo za zemljama poput Rumunjske i Bugarske, koje imaju bolje ocjene, jer ne provodimo reforme koje bi vodile rasterećenju gospodarstva, upozorili su poslodavci predstavljajući HUP Skor.

HUP Skor REFORMSKI NAPREDAK HUP Skor za 2018. pao dva boda, druge zemlje brže napredovale

Zagušeni porezima

– Hrvatska je najopterećenija među promatranim zemljama. Naše je gospodarstvo zagušeno poreznim i parafiskalnim nametima te birokratskim procedurama i zato nema snage za jači rast – upozorila je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, koja i izrađuje HUP Skor. Poslodavci već godinama pozivaju na reforme koje bi vodile manjoj i efikasnijoj državi, a posljednje dvije godine bili su glasni u pozivanju Vlade da ne propusti period rasta ekonomije u kojem je rezove najlakše provoditi. Država pak ide u suprotnom smjeru, umjesto da smanjuje svoje troškove ona ih konstantno povećava.

Tako se pokazuje da država povećava prihode brže od rasta BDP-a pa se u posljednjim godinama udio državnih prihoda u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti povećao. Država s prihodima u ukupnom BDP-u sudjeluje s gotovo 47 posto, dok je primjerice Rumunjska na svega 32 posto, a Irska u koju iseljava veliki broj Hrvata na svega 30 posto.

Zdravko Marić VLADA U tri godine planira se udjel javnog duga u BDP-u smanjiti na 65,4 posto

U našim razmjerima to znači da bi gospodarstvo da je država svedena na irske razmjere izdvajalo oko 60 milijardi kuna manje za poreze, parafiskalne namete i razne komunalne i lokalna davanja te troškove administracije. Hrvatska tako ima najveće opterećenje među svim novim članicama Europske unije, a na razini cijele EU je na osmom mjestu, pri čemu se udjel rashoda države mjeri s razinama razvijenih zemalja poput Njemačke i Francuske koje za novac koji ulažu u javni sektor dobivaju osjetno kvalitetniju uslugu. Čak se i na razini Hrvatske situacija i pogoršala. Tako je uoči krize udio poreza i doprinosa u BDP-u iznosio oko 33 posto, dok je sada skočio na više od 37 posto.

– Da bi se vratili na razine opterećenja prije krize država bi trebala poslovni sektor i građane rasteretiti za 10 milijardi kuna, a taj bi iznos osigurao rast investicija i dinamizirao tržište rada – poručili su poslodavci koji ističu da ih zabrinjava rast rashoda države po stopama višima od rasta gospodarstva te upozoravaju da poslodavci takav pristup ne mogu izdržati.

BDP Ivan Hrstić Vozimo li dovoljno brzo kako bismo uhvatili priključak s onima koji su u petoj brzini

Problem leži i u činjenici da lokalna vlast diže opterećenje kroz cijenu odvoza smeća, komunalne doprinose i naknade te naknade za vodu pa se gotovo poništavaju pozitivni učinci rasterećenja porezne reforme koja je napravila osjetan pomak u troškovima poslovanja. Na navedeni skor utječe broj procedura i vrijeme koje je potrebno za plaćanje poreza – to su parametri koji se za 2018. godinu nisu mijenjali iako je skor “broja procedura” – 0 što znači da Hrvatska prema tom kriteriju najlošije stoji.

U “crvenom” su godinu zaključili skor poticanja investicija (s 39 na 24) te skor produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 32). Skorovi pravosuđe i tržišta rada te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i dalje su u “crvenom”. Iako su lani zabilježeni manji pomaci to je nedovoljno da bi se postigao značajniji iskorak, s time da je skor pravosuđa dodatno pao za dva boda (s 33 na 31).

Građani PROGNOZE ZA 2020. Svjetska banka spustila nam prognoze rasta na 2,5 posto

Obećanja nisu dovoljna

Takvim pristupom onemogućuje se snažnije ulaganje i rast plaća. Naime, poslodavci poručuju da se isključivo kroz smanjenje troška rada mogu povećati primanja radnika, naročito onih s najnižim primanjima, jer oni ni ne plaćaju porez pa im je kroz poreznu politiku nemoguće poboljšati kućni budžet. Podsjećaju poslodavci da su lani otvorili novih 40 tisuća radnih mjesta, ali isto tako da je u ovom trenutku otvoreno više od trideset tisuća radnih mjesta koja su nepopunjena vjerojatno i zbog činjenice da plaće rastu presporo pa radnici radije odlaze raditi u zemlje koje im mogu ponuditi veće plaće.

– Ulazimo u predizborno razdoblje, doba velikih obećanja u kojem će se, bojim se, ponovno zaboraviti na nužne poteze. Obećanja nas neće pogurati na ljestvici konkurentnosti niti će se išta bitno promijeniti ni plaće ni uvjeti rada jer će rast BDP biti zaključan na stope niže od tri posto jer uvjeti rada ne osiguravaju zamašnjak privatnog sektora. Ovo su realne brojke koje gledaju ulagači kada odlučuju gdje će plasirati investiciju, ali i građani kada odlaze iz zemlje – zaključuje Deranja.

Novac rizik posustajanja aktivnosti Svjetska banka snizila prognoze hrvatskog rasta u 2019. i 2020.

Iznenađujuće jednu od najviših ocjena u HUP skoru dobile su javne tvrtke, odnosno efikasnost njihova rada ocijenjena je sa 73 od mogućih 100 bodova. Ipak ekonomist Velimir Šonje pojašnjava je takav skok posljedica veće dobiti. Unatoč unutarnjim neefikasnostima, ističe Šonje, državna poduzeća posluju dobro, ali to je posljedica činjenice da kao monopolisti i regulatori na tržištu mogu nametnuti cijene ili posebne namete koji im povećavaju prihode. Zato poslodavci preporučuju da se sustav javnih i državnih poduzeća treba smanjiti, restrukturirati, profesionalizirati, depolitizirati te naravno privatizirati kako bi se osigurala veća ulaganja. 

Dr. Gordan Lauc
VAŽNO OTKRIĆE
Lauc: Napokon je jasno zašto se virus brzo širio
NP Plitvička jezera
Što vidjeti?
Što sve trebate znati posjećujete li Nacionalni park Plitvička jezera: Gdje vas čekaju fine ličke delicije, a doznajte i što je novo u obilasku Nacionalnog parka
  • Avatar Denis Plamenac
    Denis Plamenac:

    Mnogi znaju što treba napraviti za veći napredak, ali nitko ne zna tko bi to trebao napraviti. HDZ zna što sve treba, zna i kako, ali ne želi i to je najgora moguća kombinacija. Drže se tih 10ak % birača ... prikaži još!a kojih ih održavaju na životu, održavajući tako prije svega svoje položaje i privilegije, ali kad bi HDZovci počeli raditi u interesu svih građana Hrvatske mnoge druge bi tako privukli i malo tko bi pomišljao na promjenu vlasti. Većini je sasvim svejedno tko je na vlasti, samo žele da stvari funkcioniraju.

  • zip123:

    Ma da?Stvarno?

  • Petarstijena-HR:

    HDZ se uzbunio protiv reformi jer 70% osoblja imaju kupljene ili krivotvorene diplome...Zato se reforme u obrazovanju žele zaustaviti-od onih koji imaju krivotvorene i nevaljane diplome...